9
Yesu gam kinanom kuire kamun gam koime
Mt 17:1-13; Lk 9:28-36
Ena Yesu ari yokamai “Na ka duwaika fi goi iyo! Yai Gumam ari kiapanom bengua yoporam boingua u mari unangua kakom ari suwo koropane epena tei moingi goikenaimba tarom i kanaime,” epe di erome.
Ena aro kakom okonom koro muruwo koro towane fungoro Yesu sumuna Pita te Yemesi te Yoane endiro fu kopu ararinan tei moko fure yokamai nen moingero ena gama yokamai kaningai Yesu gam kinanom kuire kamun gam koime.* Mk 5:37 Yaromi gaiyom bau boire keranom sire u feke fungoro mangi ari feke epemere darainga faikeme. Te gama yokamai tokoi kaningai ena Iraiya te Mose yai surai u mari ure Yesu gere ka di ipo ka de moime. Ena Pita Yesu ka epe di tome, “Ka nuwi si norenga yai yo, no tawa ure moipunga mun fipune. Ena iran iki farai suraiye kenapune. Ne ikinum ta te Mose ikom ta te Iraiya ikom ta kenapune,” epe di tome. Te gama yokama kuri ori finga iran Pita ka duwaro kam fikeme.
Ena kuwokawo u yokamai moingi tei ure munomdi tei kengoro ikai koiri ka ta u mari fume, “Yaromi na wanam moingua na denam minam mun fi teiye. Ena ka duwangua fi goi iyo!” epe di erongoro* Mt 3:17; 2 Pi 1:16-18 ena yokamai kene kene eire kan koro koro deingoro ari ta moikeimba Yesu towane yokamai gere moimie.
Ena yokamai kopu tei ma dere ako wingi kakom tei Yesu “Ne yokamai tai epena kaninga ari di erekeiyo! Okome na ari gaunom wam goiro tokoi arowaika kakom ne yokamai tai epena kaningai ari di mari de erowaime,” diro ka erowai tongua di erongoro* Mt 12:16; Mk 8:30 10 ena gama yokamai ka i nomane eire epe fimba yokamai “Goire arowaiye,” dunguai “Amari ka dume?” dire ka siki siki dime.
11 Ena yokamai Yesu “Yura ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokama ta bengoro ‘Iraiya yaromi koma unaro bengoro okome Mesia yaromi unamie,’ epe dime?” diro mina wako teingero 12 ena “Iraiya i kawom koma ure taikan muruwo tokoi a kenom benamba na ari gaunom wam ganam kipi kaingua firangoro te ari yokamai mounom wako nareime. Yai Gumam ka mapunom epe boi engua dume.* Mar 4:5; Ais 53:3 13 Dumba na di ereiye, ‘Iraiya yaromi mora ungoro yokamai nenen nomanenom fingamere epe bei teime. Yaromi kam boingamere epe fuka dume,’ epe di ereiye,” Yesu ka di erome.* Mt 11:14
Yesu gan ta murom niki dongua ikai moingua bei nokapu de tome
Mt 17:14-21; Lk 9:37-43
14 Ena yokama fu gama yokamai koropane moingi tei uro kaningai ari munmane kuku boire wanapo de suna de moingero Yura ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokama gama yokamai koropane kura kam di ipo ka de erome. 15 Te ari kuku boinga yokamai Yesu kanere ganom nouro ori dire ena bu di fure “Ne u denio?” di teingero 16 ena Yesu “Ne yokamai torae diro na ganama kura kam di ipo ka de ereime?” diro mina wakore di erongoro 17 ena yai ta kuku boinga suna tei moingua “Ka nuwi si norenga yai yo, murom niki dongua fu na wanam dem miriyom tei fu moingoro ena gan i ka dikengoro akire wiye. 18 Te murom niki dongua na wanam ingua fiasi mangi de tongoro wanam wepi giram moko uro kiom ki sire okom kauwom si gi di dere dume. Ena iran ne ganuma ‘Murom niki dongua awi mena deiyo!’ di ereipa benainga faikemie,” epe dungoro 19 ena Yesu ari yokamai ka epe di erome, “Ne yokamai epena makinga fi ki sikeinga yokamai moime. Na kakom arari ne yokamai moingi tei moikenaiye. Te na bei moiro ne yokamai mapunonom niki dongua beinga kakom arari kan dekenaiye. Ena iran gan akire na moiki tei wiyo!” dungoro 20 yokamai gan akire yaromi moingui tei wingoro ena murom niki dongua Yesu kanere kene kene eire gan bei tongoro gan ako mangi boi fu dire founa founa fungoro giramdi wepirom sungoro 21 ena Yesu gan nem, “Yae, gan kakom tora mina epemere moime?” diro mina wako tongoro “Yaromi gan gawo moingui mapunom epe beme. 22 Murom niki dongua kakom kakom gan ire ‘Si goraiye,’ dire fia si e donguai tei bo nuwiri tei de tome. Ena ne tai benanga no kanom fire akire di noro!” di tongoro 23 “Ta bengo ro ne ‘Ne tai benaika,’ kam dine? Ne fi ki suwanga taikan muruwo benane,” dungoro* Mt 21:21; Mk 11:23 24 ena gan nem kene kene eire “Yai, na fi ki si ereiye. Te na suwo fi ki sikeika akire di naro!” dume.* Lk 17:5
25 Ena Yesu kanungua ari munmane bu dire u Yesu moingui tei kuku boingero ena Yesu murom niki dongua ka epe di tome, “Murom niki donguao, ne bei tengere gan i ka fikere te ka ama dikeme. Epe iran na ka di erowai te erowaiye, ‘Ne gan ma dere u mena ure tokoi inako dere dem miriyom ikai kio!’ di ereiye,” di tongoro 26 ena murom niki dongua au ori wom dire gan a sin boi tere u mena fume. Ena gan ako mangi faingoro goinguamere ari yokamai munmane kanere “Gan i kawom goime,” dimba* Mk 1:26 27 Yesu gan okom akero akire dungoro arime.
28 Ena okome Yesu iki ikai fungoro gama yokamai nenen moingi Yesu “Yae, ta bengoro no yokamai murom niki dongua awi mena dowaro bepunga faikeme?” diro mina wako teingoro 29 ena “Murom niki dongua epemere yokamai tai ta ta beire awi mena dowainga faikemba ka make eire awi mena dowainga faime,” epe di erome.
Yesu “Na goraiye,” tokoi dire di mari de erome
Lk 9:43-45
30 Ena Yesu te gama yokamai man tei ma dere Gariri akai suna tei wan fime. Yesu gama yokamai towane ka kirawa si erongua iran Yesu “Ari suwo koropane yokamai na moiki tei nakanainga faikeme,” di fime. 31 Yesu ka epe nuwi si erome, “Yokamai uro na ari gaunom wam ari okonomdi erowaingoro nai goraimba aro kakom suraiye gounangoro na tokoi arowaiye,” di erongoro. 32 (-)
Yai ori morangua kam
Mt 18:1-5; Lk 9:46-48
33 Ena Yesu te gama yokamai u iki birom ori Kapanem wingero iki ikai finga Yesu sumuna “Ne yokamai kon bakom tei waninga tora ka di ipo ka deime?” di eromba 34 yokamai kon bakom tei waninga “Nonon moipungi yai ta eramom yai ori moime?” diro ka di ipo ka deinga iran yo fi dere moime. 35 Ena Yesu ame dere moiro gama yokamai okonom koro koro muruwo te kaunom surai unom boingoro wingero “Yai ta ‘Na yai ori moraiye,’ duwangua yaromi ari muruwo mounomdi ure nuwi kokonan bei erowame,” di erome.* Mt 20:25-27; Mk 10:43-44; Lk 22:24 36 Di erere ena gan gawo ta akire gama yokamai moingi suna tei dere kukurere gama yokamai ka epe di erome, 37 “Nenta na kanam fi ki si narowangua yaromi gan gawo epemere bei kan i erowangua yaromi na epemere bei kan i narowame. Te nenta na bei kan i narowangua yaromi na towane bei kan i narokename. Yaromi nawi dongua yaromi ama bei kan i towame,” Yesu epe di erome.* Yo 13:20
Yesu “Nenta bei niki de norekenangua yaromi no dowinom boime,” dume
Mt 18:6-9; Lk 9:49-50; 17:1-2
38 Ena Yoane “Ka nuwi si norenga yai yo, no yokamai kanupungai yai ta ne kanum daire murom niki deinga yokamai ewi mena domba yaromi nonon dowinom boi kungua iran no ‘Nemane’ di topunie,” epe di tongoro* Nam 11:27-29 39 ena Yesu “ ‘Nemane,’ di tekeiyo! Nenta na kanam dairo ari ganom nouro dinga tarom benangua okome kene kene eire na kanam ka sikename.* 1 Ko 12:3 40 Nenta bei niki de norekenangua yaromi nonon dowinom boime.* Mt 12:30; Lk 11:23 41 Te na ka epena duwaika fi goi iyo! Ne yokamai na Mesia kanam fi ki si nareinga iran nenta muku ire nuwi ne yokamai erowangua ena Yai Gumam yaromi meinam towame,” Yesu epe di tome.* Mt 10:42
42 Ena Yesu akai nere ka ta di erome. “Yai ta furo gan ta epena fi ki si narongua nomanem bei niki de towangoro ena gan furo biam benangua iran Yai Gumam bei moiro yaromi meinam niki ori wom dowangua towame. Towamba koma ari yokamai fure yai gan nomanem bei niki de towangua yaromi akire fure kongo ori nokomdi kan koire fiasi nuwi dian ori de towainga ena Yai Gumam yaromi meinam gawo toka towame. 43-44 Te ne okonum bei moingero ne tai niki dongua benanga guwo do! Ne okonum towane dikenangua ne kakom kakom moi kuwom suwanga inanga i fanamba ne okonum surai duwangua ne e dongua de dere dungua goukenangua akaiyomdi tei nanga i faikename.* Mt 5:30 45-46 Te ne kaunum bei moingoro ne tai niki dongua benanga guwo do! Ne kaunum towane dikenangua ne kakom kakom moi kuwom suwanga inanga i fanamba ne kaunum surai duwangua ne e dongua akaiyomdi tei nanga i faikename. 47 Te ne okonum murom bei moingero ena ne tai niki dongua benanga wauwi do! Ne okonum murom towane dikenangua ne Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua akai ikai nanga i fanamba ne okonum murom surai duwangua ne e dongua akaiyomdi tei nanga i faikename.* Mt 5:29 48 Guwom akai tei simin goikenaingoro te e dongua ama goukename. 49 Te ari fui kopuna beingamere Yai Gumam ari yai opai muruwo e dongua epe bei erowame. 50 Te no fui ire tai kopuna mapunom mapunom benapunga don kenamba fui doromin tonguai gounangoro yai ta doromin tokoi benguai faikeme. Ena iran ne yokama kopuna fui beingere don kenguamere ne yokamai epe ari akire di ereingere don kename. Te ne yokamai ama amine eire wira dire moiyo!” Yesu epe di erome.* Mt 5:13; Lk 14:34; Kor 4:6

*9:2: Mk 5:37

*9:7: Mt 3:17; 2 Pi 1:16-18

*9:9: Mt 12:16; Mk 8:30

*9:12: Mar 4:5; Ais 53:3

*9:13: Mt 11:14

*9:23: Mt 21:21; Mk 11:23

*9:24: Lk 17:5

*9:26: Mk 1:26

*9:35: Mt 20:25-27; Mk 10:43-44; Lk 22:24

*9:37: Yo 13:20

*9:38: Nam 11:27-29

*9:39: 1 Ko 12:3

*9:40: Mt 12:30; Lk 11:23

*9:41: Mt 10:42

*9:43-44: Mt 5:30

*9:47: Mt 5:29

*9:50: Mt 5:13; Lk 14:34; Kor 4:6