14
Ari yokamai “Yesu si gorapune,” dime
Mt 26:1-5; Lk 22:1-2; Yo 11:45-53
Komari Yai Gumam Isirae ari eikeme. Ena epena aro kakom surai gounangoro Isirae ari eikengua kakom firaro beime. Kakom tei yai opai muruwo kaime dori si bum boikengua neime. Ena fi mun ei teinga ari ori yokamai te Yura ka di guwo dungua nuwi si ereinga ari yokamai Yesu kan suwainga si gorainga konom wandou fimba* Eks 12:1-27; Mk 11:18 “Yai Gumam eikengua kakom firaro bepunga kakom no yaromi kan sire si goikenapune. No yaromi si gorapunga ari yokamai gure gewo duwaime,” epe dime.
Opai ta Yesu eri nurom kipom sungua bui tome
Mt 26:6-13; Yo 12:1-8
Ena Yesu iki birom ori Betani fure yai Saimon koma mantai gai ingua yaromi ikom tei kei faime. Ena Yesu kua kopuna ne moingua opai ta kongo muku ire Yesu moingui tei ume. Te eri nurom kipom nokapu sungua i kam nari i kongo muku ikai tei dume. Ena opai ure muku si fa dire nurom biromdi touwire bui tomba* Lk 7:37-38 ari suwo koropane tei moinga kanere niki de fire, “Ta bengoro oparomi kipom nokapu sungua nurom yo touwi de ma dome? Oparomi kipom nokapu sungua nurom ire fure ari erere kongo mukom ori wom ire ari kuwanom yokamai erowangua faime,” dire kura kam ori wom opai di teimba Yesu “Ne yokamai opai kan deiyo! Oparomi bei nokapu de narongua iran kura kam di tekeiyo! Ari kuwanom yokamai kakom kakom ne yokamai gere moingoro ‘Kuwanom ari yokamai bei kan i erowapune,’ di firainga benaimba na ne yokamai gere kakom kakom moikenapune.* Diu 15:11 Oparomi ‘Nurom bui narome,’ dire bengua faime. Ari nurom ari goinga bui ereingamere oparomi nurom epe bui narere na ganam man suwainga kakom kenom beme.* Yo 19:40 Ena iran na ka duwaika fi goi iyo! Gunom kam man man muruwo di mari dowainga yokamai oparomi tai bengua ama di mari dowaingoro yai opai muruwo firaime,” Yesu epe di erome.
Yurasi “Yesu kiam yokamai imari de erowaiye,” dume
Mt 26:14-16; Lk 22:3-6
10 Ena gama yokamai okonom koro koro muruwo kaunom surai moingi suna tei yai ta i kam Yurasi fu Yura ari fi mun ei teinga ari ori moingi tei fure “Yesu imari de erowaiye,” di erongoro 11 ena yokamai ka i fire mun fire kongo towainga kam di koi eime. Ena yaromi Yesu imari dowangua konom wandou fume.
Yesu te gama yokamai kuianom kopuna neime
Mt 26:17-30; Lk 22:7-23; Yo 13:21-30; 1 Ko 11:23-25
12 Ena Isirae ari kaime dori si bum boikengua neinga kakom ume. Kakom tei ari non sipsip gam si kei nero Yai Gumam Isirae ari eikengua firaro beime. Ena iran aro kakom komawom Yesu gama u Yesu moingui tei ure “Ne non sipsip gam nere Yai Gumam Isirae ari eikengua firaro benga no amai fure non si kenapune?” diro mina wakore di teingoro* Eks 12:14-20 13 ena Yesu gama yai surai “Ne surai iki birom ori ikai naipikoro yai ta nuwi muku koire akongua ne surai gumanom boingoro ena dowinom boi firo! 14 Ena yaromi iki ikai nangoro ne surai iki kapakom yai ‘Yae, no ka nuwi si norongua yai ka epe dume, “Na te na ganama gere non sipsip gam nere Yai Gumam Isirae ari eikengua kakom firaro bepunga akainam i amai dume?” epe dume,’ di tero! 15 Di teipikoro ena yaromi tai neinga kopare buro sanupui muruwo akai tei duwainga te tarom i mora kenom beme. Ena akai tei kua kopuna kenom beiro!” epe di erere ewi dongoro 16 ena gama surai ma dere iki birom ori ikai fure Yesu ka dunguamere epe i mari dere ena non sipsip gam si keipire.
17 Ena kamun taroma engoro Yesu te gama yokamai okonom koro koro muruwo te kaunom surai gere ikirai wime. 18 Yokamai kopuna ne moingi Yesu “Na ka di erowaiye. Ne yokamai moingi suna tei yai ta ama na gere nopunga yaromi na ari imari de erowame,” di erongoro* Sam 41:9 19 ena gama yokamai denom minom kipi kaingoro ena kapo kapo “Naran dino?” diro mina wako teingoro 20 ena Yesu “Ne yokamai okonom koro koro muruwo te kaunom surai moingi suna tei yai ta imari dowame. Yaromi te na gere kaime dori kopare ikai tei dopunga yaromi imari dowame. 21 Ka mapunom munom boinga dunguamere na ari gaunom wam epe goraipa Yai Gumam yai na ari gaunom wam imari dowangua yarom gam bei niki ori wom dowangua towame. Imari dowangua yaromi mam kui eikenangua faime,” Yesu epe di erome.
22 Ena yokamai kopuna ne moingi Yesu kaime dori ire Yai Gumam “Mun fi ereiye,” diro ka make ei tere dou dire ari erere “Tai i na mionam dumia ire neiyo!” epe dire 23 ena muku nuwi wain ikai koi moingua ire Yai Gumam “Mun fi ereiye,” diro ka make ei tere gama yokamai erongoro yokamai muruwo nuwi wain neime. 24 Neingoro ena Yesu “Nuwi i na akinam dumie. Na akinam ari munmane touwi erowaika ena Yai Gumam ka di koi engua fuka duwame.* Eks 24:8; Yer 31:31-34; Yo 6:54-56; 1 Ko 10:16 25 Te na ka di erowaiye, ‘Na nuwi wain tokoi nekenaiye. Moi furo okome na Yai Gumam ari kiapanom bengua akaiyom tei moraika nuwi wain koi tokoi nowaiye,’ epe di ereiye,” di erome. 26 Ena yokamai wi dinga iki u mena ure Oriwa kopu tei moko fime.
Yesu “Pita mouwom wako narowame,” bun ka dume
Mt 26:31; Lk 22:31-34; Yo 13:36-38
27 Ena Yesu “Ne yokamai muruwo na moiki tei ma dere tongi naime. Komari ka mapunom munom boinga epe dume,* Sek 13:7; Mk 14:50; Yo 16:32
Yai Gumam non sipsip kiapanom yai suwangoro ena non sipsip ma dere u suwo suwo naime.
epe dumba 28 ena goiro tokoi ariro na Gariri man tei koma naikoro ne yokamai okome unaime,” epe di erongoro* Mk 16:7 29 ena Pita “Ari yokamai muruwo ne ma dere tongi naimba na tongi kinaiye,” dungoro 30 ena Yesu “Na ka duwaika firo! Epena giruwangua ongo suna koroware eken surai gokoro dikenamba ne nenen eken suraiye ‘Na kanam fikeiye,’ duwaro bene” epe di tomba* Mk 14:66-72 31 Pita ka yoporam boiro “Ne goranga na ama goraipa na ‘Ne kanum fikeiye,’ dikenaro beiye,” epe dungoro te ari koropane yokamai muruwo ka epemere dime.* Yo 11:16
Yesu Gesemani akai fure Yai Gumam ka make ei tome
Mt 26:36-56; Lk 22:39-53; Yo 18:3-12
32 Ena yokamai fu eri ipom woinga akaiyom Gesemani tei fuka dingoro Yesu bei moiro gama yokamai “Ne yokamai tawa ame dere moiyo! Na koro ipo fure Yai Gumam ka make ei towaiye,” di erere 33 ena Pita te Yemesi te Yoane endire fume. Ena yaromi dem miriyom ipun dongua te kipi ori wom kaingua fingoro 34 “Na kuianam ipun dongoro ‘Na goraiye,’ di fiye. Ena ne yokamai tawa moiro kiapam moiyo!” di erere* Yo 12:27 35 ena koro gawo ta fure ako mangi sire “Na ganam kipi kaingua firaika kakom fuka di narekenangua i fanangua mun firaiye.* Ip 5:7-8 36 Auwo, na aunam, ne taikan muruwo kounom beire moine. Ena na ganam kipi kaingua firaika ma do! Epe dumba na nomanenam ‘Nemane’ dikoro nen nomanenum fingamere epe beyo!” ka make eire* Mk 10:38; Yo 6:38 37 ena inako dere u gama yokamai moingi tei ure kanunguai yokamai wi faime. Ena Yesu Pita ka di tome, “Saimon yo, ne wi fai moino? Ne kakom gurom towane kiapam benanga faikemo? 38 Ena Satan yaromi ne bianom fanaro benga denum minum bai taki si erowamba ne kiapam beiro ka make ei to! Ne nomanenum i furako faimba ne ganum dinom i wira dume,” di tere 39 ena ma dere tokoi fure koma ka make enguamere epe tokoi ama ka make eme. 40 Ena Yesu inako dero u gama yokamai moingi tei ure tokoi kanunguai yokamai okonom murom u gui singa iran wi fai moiro ka di towainga wandou finga dikeime. 41 Ena yaromi tokoi fure eken suraiye inako dere u gama yokamai moingi tei ure “Ne yokamai epena ama wi fairo iron moimo? Ma deiyo! Yai ta ure na ari gaunom wam ari niki deinga yokamai okonom imari de erowangua kakom umia kaniyo! 42 Ena iran ariyo! Nonon napune. Yaromi na imari de erowangua epena tawa umia kaniyo!” epe di erome. 43 Yaromi ka i yo di moingoro ena gama okonom koro koro muruwo kaunom surai moingi suna tei yai ta Yurasi u Yesu moingui tei fuka dume. Te Yura ari fi mun ei teinga ari ori te ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai te Yura ari mokoinga yokamai ari munmane ewi deingoro yokamai di kupa furaki te kupa ori ire u Yesu moingui tei ama wime. 44 Te koma imari de erowangua yai ka koma di mari de erere “Yaromi na kukurere mu duwaika ne yokamai inainga yaromi moime. U akore kan sire akire fure kiapam beiyo!” di erongua 45 ena kene kene eire u Yesu moingui tei ure “Ka si ereinga yai yo,” dire kukurere mu dungoro 46 ena yokamai ama wingai Yesu akore a ki sime. 47 Ena ari teina mari tei arire moingi suna tei yai ta di kupa furaki gurure Yura ari fi mun ei teinga yai ori nenen nuwi kokonan gan sire kinam si guwo dungoro ako sume. 48 Ena Yesu ka epe di erome, “Na kunei neika yai moikamere ne yokamai di kupa furaki te kupa ori ire ure akore naimo?* Yo 18:20 49 Koma aro kakom kakom Yura ari fi mun ei teinga ikom ikai tei moire ari ka nuwi si erere moikoro ne yokamai akoro naikeime. Dumba Yai Gumam ka mapunom boingamere epe fuka duwame,” epe dungoro* Lk 19:47; 21:37 50 ena gama yokamai muruwo Yesu moingui tei ma dere tongi fime.* Mt 26:31; Mk 14:27; Yo 16:32 51 Te yai ta gaiyom feke fingua Yesu dourom boi fumba yokamai yoromi akoinga 52 gaiyom kui si dere ma dere yoruwake tongi fume.
Ari yokamai Yesu akore Kaunsel kuku boinga akaiyom fime
Mt 26:57-68; Lk 22:54-55, 63-71; Yo 18:13-14, 19-24
53 Ena ari yokamai Yesu akire Yura ari fi mun ei teinga yai ori ikom tei fingoro ena Yura ari fi mun ei teinga ari ori muruwo te Yura ari mokoinga yokamai te ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai ure kuku boime. 54 Te Pita Yesu mouwomdi fakai gawo ta ure Yura fi mun ei teinga yai ori ikom kira suna koi ure fu kiminem yokamai e dongui tei ame dere moingi tei fure ama ame dere e dongui tei fure fime.
55 Ena Yura ari fi mun ei teinga ari ori te Kaunsel ari muruwo Yesu si gorainga kam wandou fimba i mari boikeime. 56 Te ari munmane ka kasu munmane di teimba kasu dinga u towane kime.
57 Ena ari suwo koropane arire ka kasu epe di teime, 58 “Nonon yaromi ka dungua epe fipunga ‘Na Yura ari fi mun ei teinga ikom i ari nenen keinga bei dowaika ena aro kakom suraiye gounangoro na iki ta ari okonomdi keikeinga kenaro beiye,’ epe dume,” yokamai ka kasu epe dimba* Yo 2:19-21 59 ka dinga i ama u towane kime.
60 Ena Yura ari fi mun ei teinga yai ori arire ari kuku boinga yokamai suna tei moiro “Yae, ne ka mokom bairo di erekenano? Yokamai ka di ereingai kasu dimbo kawom dime?” diro Yesu mina wako tomba 61 Yesu giram a kum si erere ka mokom bairo di tekeme. Ena Yura ari fi mun ei teinga yai ori Yesu tokoi mina wako tere “Ne Yai Gumam awi dongua akire di norongua yai Mesia moino? Te ne Yai Gumam ari kam bawom di teinga yaromi wam moino?” di tongoro* Ais 53:7; Mk 15:5; Lk 23:9 62 ena “O, ne epe dingai na moiye. Te moi fure ne kananga na ari gaunom wam Yai Gumam yoporam boingua yaromi okom womdi ame dere moire te kamun kuwokawo boromdi moika ako mangi unaiye,” di tongoro* Dan 7:13; Mk 13:26 63 ena fi mun ei teinga yai ori niki de fire gaiyom finga a boi dire “Nonon yai ta ka kori yaromi di towangua yaromi wandou kinapune. 64 Ne yokamai ka i finga yaromi Yai Gumam kam ka sume. Ena iran ne yokamai tora di fime?” dungoro ena Kaunsel yokamai muruwo “Yaromi gorangua faime,” dime.* Lew 24:16; Yo 19:7 65 Ena ari koropane giranomdi wepi si tere te Yesu okom murom fere dere okonomdi sire “Eramom tapa eime? Di mari de noro!” di teingoro ena kiminem yokamai yaromi akire fure ama okonomdi sime.
Pita “Yesu gumam kankeiye,” dume
Mt 26:69-75; Lk 22:56-62; Yo 18:15-18, 25-27
66 Ena Pita ikom kira suna tei moingua Yura ari fi mun ei teinga yai ori nuwi kokonan ama ta ure 67 kanungua Pita eri fi moingoro toren kanere “Ne te Yesu Nasareti yai gere ama wan moipire,” dumba 68 Pita sumuna di eke dere erowai tero “Ne ka dinga fi kun daikeiye,” epe dire kira kipi tei fume. 69 Ena nuwi kokonan ama tokoi kanungua Pita kira kipi tei arire moingoro ena ama i ari mari moingi yokamai “Yaromi Yesu gama moime,” di eromba 70 Pita tokoi “Tamanume,” dume. Ena okome ari yokamai Pita moingui teina tei moinga “Yae, ne Gariri yai moinga iran ne Yesu gama kawom moinie,” di teingoro 71 ena Pita “Na kasu duwaika Yai Gumam bei niki de narowangua faname. Ne yokamai kanom dingai yaromi na kankeiye,” di erongoro 72 ena kene kene eire koroware eken surai gokoro dungoro ena koma Yesu “Koroware eken surai gokoro dikenangoro eken suraiye ‘Yaromi kankeiye,’ duwaro bene,” Pita di tonguamere epe fime. Ena Pita miriyom kipi kaingoro kai meime.* Mk 14:30

*14:1: Eks 12:1-27; Mk 11:18

*14:3: Lk 7:37-38

*14:7: Diu 15:11

*14:8: Yo 19:40

*14:12: Eks 12:14-20

*14:18: Sam 41:9

*14:24: Eks 24:8; Yer 31:31-34; Yo 6:54-56; 1 Ko 10:16

*14:27: Sek 13:7; Mk 14:50; Yo 16:32

*14:28: Mk 16:7

*14:30: Mk 14:66-72

*14:31: Yo 11:16

*14:34: Yo 12:27

*14:35: Ip 5:7-8

*14:36: Mk 10:38; Yo 6:38

*14:48: Yo 18:20

*14:49: Lk 19:47; 21:37

*14:50: Mt 26:31; Mk 14:27; Yo 16:32

*14:58: Yo 2:19-21

*14:61: Ais 53:7; Mk 15:5; Lk 23:9

*14:62: Dan 7:13; Mk 13:26

*14:64: Lew 24:16; Yo 19:7

*14:72: Mk 14:30