2
Muke vavaitoka kale
Ka visa tavitiqu, muke toa tavitinia na vavaitoka kale sa na miu rangena na oda Bangara lavata jojonga i Jisu Karisito. Bi tome lame pana kai miu vaikamu sa kai tinoni isisongo sa vavasae ringi qolo beto sa vavasae poko babata jonga, beto bi tome tugu vei sa kai tinoni gogolabana sa vasae poko ruruajana, ko bu gonani matamu ao sa na tinoni sa vasae poko babata jonga beto pira bugunia, <<Ao sa mei! Lame toqo vatale lani,>> bugunia. Goto na tinoni gogolabana sa pira bugunia, <<Ao sa mu turu ketakoi, ba munake vei sa mu toqo gore pa kekere nenequ ara,>> bugunia. Muna vei inara sagou poni sa qu tei vaidoro pipikata pale tu mekamiu, ko qu vaidogoro vivile pale pana roroqu seladi sagou.
Mu vainongoro lame, ka visa tavitiqu jojonga! Na Tamasa tu sa tei vileria tu sira na tinoni golabadi pa kasia gusu ko mai tinoni isisongo pana rarange beto mai somana isongia na binangara, isa sa taringungutiniria na Tamasa ira na tinoni qai roroqua isa. Ba agou sa qu vakepore veveinaria tu sira na tinoni gogolabadi. Ba ira tugu na tinoni isisongo sa qai tete anyanyunigou beto qai toni ragata laonigou pa koti sagou. Ko nake goto tinoni ke goto ira mutugu na tinoni isisongo sa qai poja vivikeria sa na isongo jongana i Jisu isa takuku tarinigou agou.
Vei muna tuti vatalea agou sa na vavanau binangara pa Kukuti Tabuna, pira sau, <<Mu roroqua na goto tavitimu kai muqisi podeke vei qu roroqugo mekamu,>> sau, poni sa qu roiti vatale sagou.Iama 19.18. Goto muna vavaitoka kale sagou, poni sa qu roitinia na sela sagou, ko na Vavanau sa udukugou na tinoni mamaja vavanau sagou. 10 Ura na tinoni sa kopuniria dorudi na Vavanau ba sa vukelenia kame gu, sa sa tei maja betoria tu isa sira na vavanau dorudi. 11 Ura isa tugu sa paranga, <<Muke babarata,>> sau, sa isa tugu sa sa paranga, <<Muke varivai,>> sau. Ko buke babarata tu sao ba vei bu varivai, poni sa qu tei tinoni mamaja vavanau tugu sao. 12 Ko sa vei sa mu paranga beto mu toa vei ira na tinoni mina pituria na Vavanau vairuvata. 13 Ura na Tamasa minake pitu roroqu tokania sa na tinoni sake roroqu tokania na goto tinoni, goto na tinoni sa vaidoro roroqu sa kode mina talegasania sa na vaituti.
Na rarange sa tabata votu pana roiti jongana
14 Ka visa tavitiqu, ai poreveveina vei sa na paranga vei pira? Vei bi paranga sa kai tinoni, <<Na tinoni rarange sara,>> biu, beto bike tabata votu pana ona roiti sa na ona rarange. Kode minake boka taalonia isa sa na rarange vei isa. 15 Bi kaki marene babi na rereko tavitimiu sa bi keporeniria na poko beto bi keporeniria na gagani. 16 Ba bi paranga tu sa kame agou, <<Mu riu vabubulemiu tu. Mu popoko vamanginimiu beto mu teteku vatalemiu tu,>> biu, beto bike pavu vaniria na sakasava bai boka toania. Ai poreveveina vei sa na paranga vei inara? 17 Inara sa vei, ko na rarange gagale sake tavitia na roiti sa na matena.
18 Ba bi paranga tu sa kai tinoni, pira biu, <<Ao qu isongia na rarange, goto ara qa isongia na roiti,>> biu. Na qua oe tana tinoni isa sa api gu: <<Mu vabatinisiu moko sa na mua rarange sa kepore na ona roiti, beto sa ara mana vabatinigo sa na qua roiti sa ule votunia na qua rarange.>> 19 Ao qu vasosotoa sa kame gu sa na Tamasa. Sa vavagua jola sa sa vei isa. Ba ira na tomate ikikeredi ba qai vasosotoa tugu sa vei isa, ko sa vei sa qai matagutu neneqere! 20 Ao kepore roqumu, qokolo! Ai vei qu nyoroguania ko ma vabatinigo sa na rarange sa kepore na ona roiti sa na goborona gu? 21 Mu dogoria tu i Ebarahami na oda tite ko! Na laena na ona roiti gu tonai sa vavakukuvunia i Aisake na tuna marene pana idi patu vavakukuvuna sa sa tadoro vei na tinoni tuvisina tana Tamasa si Ebarahami. 22 Ai vei kopira qu batia? Na rarange sa roiti tavitia tugu na roiti, ko pana roiti tu sa okoto sa na rarange. 23 Ko sa gore votu sa na Kukuti Tabuna, pira sau, <<I Ebarahami sa vasosotoa sa na Tamasa, ko na Tamasa sa doro veinia na tinoni tuvisina sisa,>> sau, beto ko isa sa sa tagigalania na baere tana Tamasa sisa.Popodalaina 15.6. 24 Ko kopira qu batia agou sa na tinoni sa nake rarange gu mekana sa sa tadogoro vei na tinoni tuvisina tana Tamasa, goto pana ona roiti tuvisina tugu vei.
25 I Rehabi na tugele ba kai muqisi podeke tugu. Pana ona roiti tugu sa tadoro vei kai rereko tuvisina tana Tamasa sisa. Ura sa vakamu vataleria isa sira na tinoni Izireli qai tagarunu ko qai doro golomia na eqa, beto sa garunu vauku riu veiniria pana goto soana ko qai tavasare.
26 Ko kai muqisi podeke vei na tini sa kepore na singona sa na matena, poni sa na rarange sa kepore na ona roiti ba na matena tugu.

2:8 Iama 19.18.

2:23 Popodalaina 15.6.