3
La nap̃a atalopa rui monar avatanon wola lala
Epis 5:22; Kolosi 3:18Sa nap̃a ita la nap̃a temlelaga monar tevatanon p̃arin sup̃e na purvanua, ita nap̃a tetalopa monar tevatanon m̃ena wota lala.
Nevis p̃esan van amiu kam sira lala, nesape monar avatanon ruru womiu na yerm̃ene lala. Pona sira tai, wona na yerm̃ene pe mlelaga re e Tus Wa poli, yepen mavin yagogonen wona na sira visayu vania, ana visae wona na sira kila lue ga wo vania, pona yoko kilia were m̃ena naga imi lelaga yo. Visen manenea tap̃atete taulu yar nene, ana pogos nap̃a visuveve p̃elaga na sitomena wa a p̃elaga na vatanoena kiena wona sira nene, yoko naga kekaran nap̃a lelaga.
1Tim 2:9Sira lala, popon avisu kilale nap̃a sane kiamiu purp̃es nen nawoena pe vanon re nap̃a avilovilon vilp̃arimiu veve tap̃ena poli, pona atelan mram̃alela lala, pona ayen kulmrae wo lala. Sur nene, pe komin re nap̃a apaia ruru tasnemiu la sanene poli, ana ya nap̃a yoko kila amiu aim awo ruru napo lelaga nane p̃elaga wo nap̃a teke loyum̃a e amiu. Ee, lemamiena nap̃a malumu a sinemiu nap̃a vito ga tano, naga ke na kiamiu nawoena narui, a naga tap̃atete imi ve urmarua pog tai, nane p̃elaga ne nanene Ntewa pisu po pap̃isi.
Apua sira marua nasumo lala, la m̃ena kiela p̃elaga la sa ga nene. La ap̃asine Ntewa, ana amlelaga asape naga ga kilia iilala aim awo manene e marana a e maran yar tap̃ena lala. A pogos nap̃a ola na yerm̃ene m̃ena lala apisu nap̃a wola na sira la nene apatanon ruru la sanene, apisu po na po. Sira tai nap̃a kilakila sanene naga sira marua Sera, nap̃a naga kekaran patanon ruru wona yermarua Epraam, pano pano-o pio ke naga sape kiena sup̃e. Sira marua Sera nene, tepisu ke naga sane aneta sira marua tanea, ana kam sira na nagane lala, visae asum̃a akila luen ga wo va womiu lala, sa nap̃a naga kila, kam na aim ave narina nena napo lala. Pona lap̃as amaraun asape sa p̃isi akila ve sa nene va wola na yerm̃ene lala yoko ve sanapen la, ana peraga, monar avatanon la ve sa nap̃a Ntewa sinenania.
Epis 5:25; Kolosi 3:19Ana visena van amiu kam yerm̃ene lala, sape monar asitom urmi manene e womiu na sira lala. Visae yar tai sike um̃a m̃ana amio wona na sira, monar visu kilale sape naga yerm̃ene, naga m̃arera manenea, ana wona na sira, naga pe m̃arera manene re sane naga poli. Monar sitom̃al silaga sane Ntewa pe mla re ga malena viu pa yerm̃ene naga taaga poli, ana mla ga pan la luoka, yerm̃ene amio sira la ga luwoka maran taaga.
Ana visae yerm̃ene tai ve m̃arera manene re va wona, ana kiena sitomena vito ga tanonia, malum ruru wo vania, yoko lotena kiena lalua nene ve va map re ga mrapa komsusa, ana yalen silau va tol yo e nap̃a Ntewa sike ea.
Monar avatanon amiu vena kiamiu sitomen la imi ve taaga
Visen maro tai e lepas nene, nesape popon ala ruru sitomen la ne nepisawal ma meta ne. Kam punu ga, monar am̃areranli nap̃a silaga asu ruru amio amiu nap̃a kiamiu sitomen la imi ve taaga ga. Sinemiu ye amiu, akekaran nap̃a sane kam na ape mratava taaga, awo van amiu, aligan amiu asike sina vatanon amiu. Naga nap̃a kila piowa pan ko, ve okila maran re si viowa vania, a naga nap̃a viuelin ko, ve oviuelin maran re sina. Visae ya nap̃a imi van ko, yoko osum̃a ola ga navisatam̃eena navisa ruruena wo vano. P̃elaga wo la ne sanene Ntewa pio itania, vena tela ve sanene silaga, a visae tela navisa ruruena va yar tap̃ena, yoko Ntewa ligan kiena navisa ruruena sike e kieta malena. 10 Navisaarena la ne sanene sike e Tusi na Yauena la rui, nap̃a pisa sanini, sape:
“Yar nap̃a kekaran sape su ruru sum̃a wo e yomarava nini, pona sinenan sape kiena malena va wo, ve piavi, monar kilawo visena viowa lala ve molue re kome pulgona, monar visuar ruruia sa nap̃a ve visokan re.
11  Monar ligan naviowaena, kila ga wo. Monar m̃areran sum̃are, a monar p̃iyonli nap̃a silaga were imi lavisi likan yeririna lala.
12  Sup̃e sum̃a pisu manene ruru ke yar nap̃a kila ke po, ten kiligana pan leniena kien yar wo la ne sanene. Ana la nap̃a akila ke piowa, maran m̃arera pan la, pilon ga m̃asina pan la.” Yauena 34:12-16
Pogos nap̃a akila piowa pa yeririna wo kiena ne Ntewa lala
13 Visae tom̃areranli nap̃a tekila ruru sur make ga wo na wo, ve tesitom re tevisave yar lap̃as sinela kar ita vanon poli. 14  Mat 5:10Pona pogos tai avisu nap̃a tesum̃a tekila ke po sa nap̃a Ntewa sinenania, ana teilan ga asum̃alu akila kare ita vanonia. Ana visae ve sanene, monar tevisu sane naviowaena nene pe pe sur re tai poli, naga navisa ruruena ga tai nap̃a Ntewa mla pan ita. Tekilia tesitom̃al visena na tus kiena ne yermarua navisawalena Aisea, nap̃a pisa sanini, sape:
“Yar kiena ne Ntewa, ve sinem̃a kurkur re,
ve omaraun re ya nap̃a yeririna na yomarava la amaraunia.”
15 Visena nene sape monar ve temarau re, ana ya nap̃a monar tekila, e losineta, monar teligan Kristo ga su metavan sur make ga, naga taaga pe kieta Sup̃e. A monar tekila ruru ita silaga, sa nap̃a visae naviunena tai imi viun sape komin ya ne temlelaga, komin ya ne top̃asine Yesu, ana monar tekilia ruru ve sanape nap̃a yoko tekilia tela navisatam̃eena tai nap̃a po vano. 16 A visae navisatam̃eena vano, monar va amio ga p̃elaga malum, a p̃elaga navatanonen yaru. La nap̃a sinelan ke kila kareen la nap̃a amlelaga e Kristo, akilia akoan visen viowa ve moki vim van amiu, ana avisuar amiu, pe pon re si akuan maran si visen viowa la van la poli. Visae akila ve sa nene, siraunia akilia amawan si kiamiu visena m̃arera la nene vap̃isi, a visae amom̃au ga van la, yoko la ga monar amawan si kiela visena m̃arera lala.
17 Visae Ntewa sinenan sape naloge viowaena kilia vim m̃alivin ita pog tai, pe pon re naloge viowaena nene vim m̃alivi komin ga sur viowa lap̃as nap̃a ita ga tekila poli. Ana popon manene laa nap̃a visae naloge viowaena nene vim m̃alivin ita, komin ga suri wo la nap̃a temiyum̃aen ke ne. 18 Asitom̃ali Kristo, naga sanene. Naga pe yar mesmes manene laa, ana naga mloge piowa manene pap̃isi komin yar viowa lala. Kieta mlamulen viowa ita yeririna na yomarava lala mok liu, ana e kiena marena yam taaga nene kila sur make rui nap̃a kila sane kieta mrapa sum̃a nap̃a kilia were ita teva lavisin Armata Ntewa. Akila kare m̃a tasnena Yesu sanene pano-o marp̃an nenaga, ana po pap̃isi nap̃a siraunia, naga mal sina e nam̃areraena kiena Ninuna ne Ntewa.
19 Ana sumon nap̃a mal si sanene, nap̃a m̃eke e lelen marena nap̃a, nam̃areraen kiena Ninuna ne Ntewa pimi pulemamaga ea, kila naga pa mlologon meraravan pa ninuna tap̃ena la nap̃a asike e nene, sape nagane Ntewa taulu la narui, ana Yermare naga kila p̃ele nena yonia. 20 Ninuna la nene, nane yeririna sur la nap̃a yepel mavin Ntewa, sane la nanua e pogos kiena ne yermarua Noa. E pogos nene Ntewa sum̃ate la ke sape avilon la, mla pog piavi pan la. La asum̃a ga sane, Noa miyum̃aen m̃a kiena pupia waa nene, ana pe asitom re nenaga, ana pogos nap̃a womie pulemamaga la atalilu. La mok nap̃a akovio e pogos nene, ana yar la lua la ga nap̃a amal asike e pulu waa, nane Noa ga la orelu nene.
21 Ana pupia wii nap̃a kus la amal e kiela waa nene, naga kana kinasnena ya ne pan ita nagane? Naga kila tesitom̃al si wii tap̃ena, wii na tamalia itaena, nane wii nap̃a akee ita ea. Wii nakeena na nene, naga pe kila re sa nap̃a yepeta la mekik poli, ana kiar ruru ita sape Ntewa piewo kieta mlamulen viowa lala, ana ve temawan re sina vania.
Nakeena naga mligan kieta malena tesu ruru tesike temio Ntewa narui, ana popon tesitom̃al m̃ena tesape ane kila kieta mrapa sanene? Yesu Kristo ga kila, pimi kome kiena nasum̃alen si petan marena. 22 A siraun nene, p̃asup̃e si pa ma e peni, pa totano teke amio Ntewa e limana marua ma metava, nap̃a navisi lala, a pupia yerkawa lala, amio m̃areraena lala, la make ga asike vatanon kiena navesup̃enena.

3:1 Epis 5:22; Kolosi 3:18

3:3 1Tim 2:9

3:7 Epis 5:25; Kolosi 3:19

3:14 Mat 5:10