12
Sur la nap̃a Pol pisu e m̃eniena
Poga, nepisu sane visae nesum̃a nepisayu in ke sanene wa, yoko tap̃atete vilon kiamiu sitomena imi wo sina, ana pogaga, nemloge sane sineun nesikol si visena nevisayu sur la nap̃a nepisuia pona sur la nap̃a Sup̃e kilologia pan inu e m̃eniena lala. Ana yoko nesunyu yar kiena Kristo tai sumo wa, nap̃a nekilia ruru naga, nap̃a kas lualima taaga pa vari [14] p̃aro rui, naga sum̃a ga milan ap̃ere naga pa kate ma e peni ma metava. Nemninue ga pa amio tasnena wetelu, pona apitom ap̃erelua ga ninuna pavini, Ntewa ga kilia. Ana pe sur korena ga nap̃a visae pa e tasnena pona pa e ninuna ga, nekilia nesape lelaga sane yar nene pavini yalen silau pisu loyum̃a e m̃ata um̃a tanea e yo nene. Naga mloge sur mok liu nap̃a pe navisawalen re si poli, nap̃a pe visena re si na yomarava lap̃as poli nap̃a torokin navisayuena.
Ana pogos nap̃a nepisayu yar nene, pona amilan yo, apisape ke, yar nene, naga pe yar tanea tai nap̃a ne. Ana sanape, visae nevisave pe yar tap̃ena re poli, ana nepisayu in ke ga, pona yoko avisa ga avisave nanene naga pe pe sur re tai poli a? Sanene, nepisu sane visae sineun nevisayu pupia sur lap̃asa sanene van amiu, popon nevisa ga e kia kiena yar tap̃ena, vena akekaran nap̃a alelaga ea, ana e kiau kia, yoko nevisayu ga kiau narin sur lap̃asia. A visae sineun nevis vilave e pupia sur la nap̃a nekila, yoko tap̃atete si yar tai kilia visave nesum̃a nepis wowe, komin sur la punu ga ape lelaga make ga. Ana pe sineun manene re nevisa sur la ne sanene poli, komin nap̃a pe pon re nekilali aligan inu metava vanon sur lap̃asa nap̃a pe apisuli re poli wa pona pe amlogeli re poli wa, ana in ga nesum̃a nepisa. Sineun nesape asum̃a avisuveve inu e yum̃aena ya nap̃a apisu nekila ke pan amiu, a e visena ya nap̃a nepisa pan amiu.
A nepisu sane Ntewa m̃ena naga yepen mavin sape kiau sitomena va manene laa metava vanon m̃eniena lala pona sur la nap̃a naga pisa lologia ke pan inu, a naga mligan napiowaena tai sike e tasneu nap̃a nemloge sane kurumol tai nap̃a Yermare sum̃a miyur inu ke e silaga, nap̃a sum̃a kila tasneu mlalaea, a sum̃a kila kiau sitomena sum̃a ga tano. Nepiun tan Sup̃e vena lalua sur nene vetan tasneu, ana pe kila re poli, ana yam lua sina nemleninia, yoko kana yam telu nena, ana peraga rui. Ana naga pis ga pan inu, pisa sanini sape “Yoko kiau lemamiena ga torokin uarar ko, komin kiau m̃areraena kilia yum̃ae ve keviu manenea e pogos nap̃a yum̃ae amio kiom̃a malumuena.” Visena ne nanene narui kila sane nekekaran nevisayu manene in laa sane, ana yoko nevisayu ga kiau malumuena lala, vena kila sane m̃areraena kiena Kristo kilia yum̃ae kome inu sanene, sa nap̃a naga pisa. 10 Sanene, vena kila kiena kia imi ve keviu manene laa sane, netam̃an sane nekekaran malumuena la se tasneu, pona avisu viowa e inu, pona nelual pog m̃arera lala, pona akila kare inu, pona neva nowarpoyo e sur viowa lala, komin nap̃a nekilia sane pogos nap̃a yepeu malumu, Kristo ga yoko kila nom̃arera.
11 Suwala! Nesitom̃al ke visena la nap̃a nepisayu e yo nini, nepisu sane lelaga, nepisi sa nap̃a nepe wowe pap̃isi. Aviewo inu, ana po m̃ena ga nap̃a apisu kilale sane amiu ke narui nap̃a akila nepisi sanene. Nesitom ke nesape amiu ke narui yoko asum̃a avisayu ruru inu, nap̃a akekaran sur wo la nap̃a nekila pan amiu rui, ana peraga, asum̃a apisa kare ruru inu nena ga. Nekilia nesape in na nepe sur korena ga, ana pe nesitom re nesape in na nepiowa taulu nalologena navisokanen tap̃ena la poli, ana vanon ya ne asum̃a amieluar la sanene?
12 Popon asitom̃al si sur la nap̃a nekila likan amiu, nap̃a pisawal inu sape in ke narui nepe nalologena lelaga. Sila ga, kiau sitomena piavi ruruia vena yum̃ae malumu amio amiu, a nekila amiu apisu kile lala, amio sur nailanena lala, amio kile lala na nam̃areraena kiena ne Ntewa. 13 Nekila sur make ga pan amiu po pap̃isi, maran taaga e ya nap̃a nekila pan sum̃are tap̃ena lala, ana la pe apismumun re sur tai poli, ana amiu na apis liu wa. Sur ga tai nap̃a nekila nemio la ana pe nekila re nemio amiu poli, pe nepiun amiu re poli nesape avisuar inu pona aiila inu, sa nap̃a la akila, ana pona nane nekila pal e nene yo? Visae ve sanene, aviewo inunia, komin nap̃a visae pona neviun ga sur ve moki vetan amiu vera na yoko akekaran in ga na wa?
14 Pogaga, nagane narui nesum̃a nekila ruru ke nesape neim̃asu nevisu amiu sina, nap̃a kana yam telu ne narui. Nepisaar nesape yoko ve nekila re yum̃aena van amiu, komin nap̃a ve neim̃asun re vena kiamiu sur la iila inu, a neim̃asun vena neiila amiu. Nanene sane ata lala a auya lala amio narila lala, nap̃a pe yum̃aena kiena re nin sisi la poli nap̃a avisuar kiela yermarua lala, ana yermarua ke la narui monar avisuar ruru narila lala, 15 ana visae sanene, in na nekekaran ga nap̃a nekian make kiau suria, amio m̃ena kiau malena, vena iila amiuena. In na nekilia nekila sanene komin nap̃a sineu sii amiu manene pap̃isi, ana nemloge piowa komin nap̃a nepisu sane pog nap̃a kiau sinesiena e amiu sum̃a pa manene ke metava, ana kiamiu sinesiena e inu sum̃a pito lilue ke ga tano. 16 Nepisa nanene komin nemloge visena tap̃ena e amiu. Asum̃a apisu kilale ke asape pogos nap̃a nesike nemio amiu, pe nekila re yum̃aena tai m̃arera pan amiu ve navisuarinena poli, a pe nakan re nena kamiu kilavaru poli, ana sitomena tai teke ga e amiu wa. Amiu apisa apisape in na nepe manmarua po e lepas nakilakotaliaen yaru, ana asitom ke asape nesum̃a nekila vinaun ke mrapa na visa kotalia amiuena vanon kiamiu sur lala. 17 Ana pe sa re nena nene poli p̃isa. Asitom ruruli la nap̃a nepitetalia la apim̃as pun amiu. Apisu nap̃a akila kare amiu e sur tai, pona ap̃ar kiamiu sur lap̃asa pe kiau? Pe nesitom re poli. 18 A sanapen m̃ena pogos nap̃a nom̃areran Taetas sane naga amio kieta puruvi tap̃ena nene, lalua monar am̃alivin amiu? Apisu nap̃a lalua akilakokanin ga nap̃a awar kiamiu kilavaru lap̃asa? Peraga, komin imimi sane p̃egas taaga ga, nap̃a Ninuna taaga ga sike e imimi, a mesum̃a metaveve mrapa na yum̃aena taaga ga, nap̃a pe mesitom re nena nap̃a nakilaen yum̃aena kiena Sup̃e vena mowar sur lap̃asa ve kiamimi.
Pol sitom manene pap̃isi sape pogos nap̃a va gar Koren yoko ve sanape?
19 Nesum̃a nepisayu ke kiau yum̃aena la sanene, pona asitom ke asape nop̃ikeyon nekilalua kiau kia va metava e maramiu yo vena ve asitom re si viowa e inu. Ana peraga, in na pe nesitom̃al inu re poli, ana nesum̃a nesitom̃al amiu ga, a visena la nap̃a nepisa, nepis sane yar kiena Kristo tai, e marana Ntewa, vena iilaen kiamiu malena. 20 Nepisa visena la nene komin nemarau pap̃isi sane pe pon re nap̃a nom̃alivin si amiu poli, ana nevisu nap̃a amiu asike e yo tai nap̃a piowa pap̃isi e kiau sitomena, a nemaraun m̃ena ga sa p̃isi yepemiu mavin inu. Visae ve sa nene kilia kila sane teveveyun ita, pona tesitom ita viowa, pona sineta kar ita, pona ve tesitom re si yar tap̃ena ana tesitom̃al ita ga veve taaga. E pogos la ne sanene, yar kilia viueli, kilia vismumun yar tap̃ena, kilia vis vilave, a kilia m̃aga manene m̃ena ga. Visae va sanene, ana viowa narui. 21 A nemaraun manene m̃ena ga sane pogos nap̃a nowasup̃e si neim pun amiu la nene, yoko nevisu kiau yum̃aena lala e amiu sane aviowa ruru make nenaga. A visae ve sa nene, yoko kila inu nemawan Ntewa vap̃isi, yoko kila inu neloge sane naga mligan inu nepito tano keviu pap̃isi e maramiu. Ana nepisu sane yoko monar ve sa ga nene narui, komin pupia mlamulena viowa nap̃a amiu lap̃asa asum̃a akila ke ne naga pe p̃elaga na kororaki na kolau nap̃a kilaro navisaluaena nap̃a Ntewa mligan pa yerm̃ene amio sira vena atavevea, a pe apilon la re nena ea p̃isa, ana amiu atam̃an ga nap̃a la asum̃a akila.