22
“Luvutnetak mi luvuttamak, mina ronga ia. Ana paase de melamgo atnimi!”
Diga ronga ne Pol ga vaase ridi mi lavapaase Ibru, la diga ru atnaasan, la ne Pol ga paase ridi. * Gu 5:34; Ro 10:2“Nenia lara at limixin me Judaia, boro at lemenemen Tasas at lenep Silisia, ketla ganoxa diga lok ka ia ude Jerusalem i ngan lun pinivu at ne Gamaliel. Aga lox ase avukat keneng at Laulis Linga at lavalabat atdik, la aga lolos tinotno ri mumu asu ne Moroa kerekngan nemi axap na lingina. * Gu 8:3; 22:19Aga ranga alis buaang nedi limixin diga mumu asu ne Iesu la agap sev amet di. Agang tanga alis lavatlok mi lavakin la agak lok li di at loogu xokoxo. Lamaasa gomgo at luvuttadi laplavang la nedi bok luvuttadi amgomgo dikleklen i do nia a paase ruturun. Aga lok ka levelinga loklox axasep boro atdi luvuttadi amgomgo rinedi leme Judaia ro Damasko. Kuren la nia agat pas ugo xusu ana xoxo ka mo limixin la ana lok ka amlong di uto Jerusalem kusu dina xip levenmumuat.
Pol Ga Tong Asu Lorooro Ren
(Gu 9:1-19; 26:12-18)
Nia agat pas mu langa la aga vas saparap lemenemen Damasko. Ap mo loxonaleng laxangking ga xis tubu la aga ven langsangan laxasep boro vana at laxalibet ga ngao pavaa ia. Aga subu ukopok ti laxangka la aga ronga laxaka at lara ga sue ia, ‘Sol, Sol. Tila uk lox asongor ia?’
Aga sue i, ‘Leeme Silok, nenu nege?’
Ni ga lok tia, ‘Nenia ne Iesu boro Nasaret mo nu uk lox asongor ia.’ Nedi luvuttadi diga emu minia diga ven mo laxasep, ketla di goxo ronga laxaka ap mo laradi ga paase ria.
10 Aga sue i, ‘Leeme Silok, aba lok lavanga salai?’
La Leeme Silok ga lok tia, ‘Una xatu kaxat la unat pas uto Damasko, la mo go tara ba tong lugugu no ne Moroa ira lok katling pam i ru.’ 11 Luxatli rak ga main mila mo laxasep ga lolos aleng. Kuren la nedi diga emu minia diga ranga tu at lakngak la diga lam ka ia uto Damasko.
12 Lara laradi, laasen teren ne Ananias, laradi lotu la gang tonga res at Laulis Linga atdik la limixin me Judaia go Damasko diga lok ngangao aleng teren. 13 Ni ga vot pasa ia la ga ru saparav ia la ga lok, ‘Netak ne Sol, una ven mi luxatli ram.’ Ap mo mene loxonaleng nia ga valas luxatli rak la aga reven bok ba min, la aga ven mo laradi.
14 Ni ga lok, ‘Moroa at lavalabat atdik ga soxolik ka vam u do unaklen lodoxoma ren, la unaba ven kibis Lanarong teren, luruptuvuk teren in manton. La unang tonga levelinga ren. 15 La nenu unaba tong asu levelinga ri limixin axap mumu mo lempanga nenu uga ven i la ugang tonga i. 16  * Gu 2:21La nemen utat kis gamasa. Katu kaxat la una lok ka lesep susu la ne Moroa naba doxoma xepe leveloklok kakapmek taram, mo do una sing ti loklok tooro at Leeme Silok.’ ”
Pol Laradi Vavang Ti Limixin Kopmen Di Me Judaia
17 La ne Pol ga lok bok keretna, “Agamlong uto Jerusalem, la aga ngising to xeneng at loogu laplavang la aga ven lara lisilimet. 18  * Gu 9:29-30Keneng at na lisilimet nia aga ven Leeme Silok ga lok tia, ‘Soso u la una vas kaxat basinge lemenemen Jerusalem, mila limixin me de di noxo siam ka levelinga ram mumu ia.’
19  * Gu 8:3; 26:9-11Aga lok, ‘Leeme Silok, diklen avukat tinotno i do nia agat pas uto at laraogu singising la agap sep mo limixin diga nunu ram. 20  * Gu 8:1La at laaleng diga sev amet laradi vapaase ram ne Stiven, nenia mo aga tu saparap di, la nia aga siam ti mo laniu ren la agak lok tatao levempanga singsiga ap mo limixin diga sev i.’
21  * Gu 9:15; 13:2Moroa ga lok tia, ‘Una vas kaxat basinge na lemenemen. Nia anaba riki u uto vaxalom tinedi limixin kopmen di me Judaia.’ ”
22  * Gu 21:36Leme Judaia diga ronga levelinga at ne Pol at loxonaleng ni ga tong i na levelinga. Diga xup kaxat lolos keretna, “Tiki pes i! Sev amer i! Neni xopmen na epovo ri rooro at na lavatkangka!”
23 Digap kup silok la diga ba koxorop levempanga singsiga atdi la diga lulu mi laxakup upana. 24 Ketla leeme gomgo at limixin esep ga sak tiki limixin teren do dina lok ka ne Pol uto at loogu matmatkun, la ga tong i ridi do dinak pixis i xusu ti vuse ka ua lavasuun teren la leme Judaia diga vaase lolos tangarang i. 25  * Gu 16:37Se diga xoxo ka i do dinak pixis i, Pol ga lok ti laasesep mo ga tu go, “Kereva, ik mokso at leventaangas atnimi do minap sep lanat boro Rom, no xopmen di goxo ronga levelinga ren at lavapaase?”
26 Mo laasesep ga ronga i na la ni gat pas uto at leeme gomgo la ga sue i xeretna, “U lok do una lok lavanga salai? Anaa laradi neni lanat boro Rom!”
27 Kuren la leeme gomgo ga vot pasa ne Pol la ga sue i, “Una tong i ria. Kereva, nenu lanat boro Rom?”
Pol ga vorang i xeretna, “I ruturun.”
28 Leeme gomgo ga lok, “Nia bok lara xuren, mila nia aga xepe buaang laxampilas.”
Pol ga lok, “Ketla nenia lanat boro Rom mila ne tamak gak lok bok kuren.”
29  * Gu 16:38La soso mun mo limixin esep diga lok do dina sue i mi levesusue, digasko bilong basinge i. La mo leeme gomgo ga marat mila ni gaklen ba i do ne Pol neni lanat boro Rom, la diga xoxo aru i.
Pol Ga Ru Ro Melamgo At Luvuttadi Amgomgo La Ga Paase
30 Leeme gomgo ga vara i do naklen ua lavasuun teren la leme Judaia diga lok li ne Pol at lavapaase. Kuren la ap mo lara laaleng melemu, ni ga soxomus asu ne Pol, la ga tong i ri lavamaasa silok la nedi luvuttadi amgomgo at leme Israel kusu dina rupot buru min. La ni ga lam ka ne Pol, la ga vaxaru i ro melamgo atdi.

*22:3: Gu 5:34; Ro 10:2

*22:4: Gu 8:3; 22:19

*22:16: Gu 2:21

*22:18: Gu 9:29-30

*22:19: Gu 8:3; 26:9-11

*22:20: Gu 8:1

*22:21: Gu 9:15; 13:2

*22:22: Gu 21:36

*22:25: Gu 16:37

*22:29: Gu 16:38