6
It Yakuri samban ogasagwi vaga nggarogo ogagu dogop wene
(Mat 12:1-8; Mrk 2:23-28)
Ndugwis ambi it ap Yakuri samban ogasagwi vaga Yesus ane welagwi menda inim gandum yagoma sup vaga lagu dugwit, At ane welagwi menda en gandum ininggis vaga mbalogombo agamut bonggalogo wikbagek nenggek lagagwa. Nenggek lagu-selok, it Parisi menda nin en, “Samban ogasagwi vaga yavup anderogo ogarup moga yugup hegek, hit nggarogo yiluk ogasagwi?” yiluk, yugeragagi.
Yugurugu lagagwama, Yesus en, “Wene at Daut arwi inim, erom uvup dugwit, ogagagwa wene ako, Ala wene mbalek vaga hit bikhegetek dugwit yagalagwi yei? At Daut ako Ala awi valekma nunggigya lagagirik, roti Ala ake bago ako it ugun naup moga, it imam-imam halok adigat nunggu dogop yugup hegek ovara, wogogo ninggya lagagirik, nin at inim lagagwa ako wogoragagi, wene dirup mbalek ako hit bikhegetek agipik yei? [Naup moga hegek nunggugwa ovara, Ala en mbet yugeragagibuk,]” yiluk, yugeragagi.
Yugirigya lagagirik, “Samban ogasagwi vaga yerogo ogarup nderogo ogarup yugu dogop andok ako andi, An Ap At Endaklagagis aro,” yiluk, yugeragagi.
Ap inggis weyak sek ogagagi wene
(Mat 12:9-14; Mrk 3:1-6)
Andi en, ndugwis ambi Yakuri samban ogasagwi vaga Yesus ako it samban ogasagwima nunggwigya lagagirik, wene mamuleragagi. Wene mamulirigyama, ap inggis amot weyak nggorak ovagak andenam werekma, Yesus wene mamulirigya hegek, it ap Musa wene mbalek mamulerelagwi menda inim, it ap Parisi menda inim, iren, enane wonggalogo At ovaga baguluk, “Yesus samban ogasagwi vaga yavup ogarup moga yugup hegek ap sek ogagya hamwi a?” yiluk, inil bik-bak ogagagwa. Inil bik-bak ogagu-sigik, it umbutwi ako Yesus yedok inugu lagagirik, ap inggis weyak ako yugugu dugwit, “Mendek yiluk, ilim yenam oma,” yugugu lagagimu, ap ako mendek yiluk, ilim mendek yi lagagi.
Mendek yi lagya lagagimu, Yesus en it yugurigya dugwit, “Samban ogasagwi vaga sek oginivup andi, sek a, ata weyak oginivup andi, sek a? Avakwa eneyave inidi yup andi, sek a, ata enarup andi, sek a? Hit eres!” yiluk, 10 it ovok erogo il dombalinipu lagagirik, ap ako yugugu dugwit, “Hinggis ngges okhanen,” yugugu lagagimu, ngges okhigya lagagirik, inggis mondok sek agagi.
11 Inggis mondok sek agagi ovara, it andi, enendawi enaninis wisane agya dugwit, “Yesus nggarogo okbauk?” yiluk, wene mbanggugwa.
It ap lakbigik menda miginipigi wene
(Mat 10:1-4; Mrk 3:13-19)
12 Andi hudi vaga Yesus samban ogarigiluk, hulikmu inggigi. Inggya lagagirik, o hup Ala yugugu hegek, o yanggo yagagi. 13 O yanggo iri lagagimu, At ane welagwi menda ako warupwak yiluk, yanggup yugeragagi, wagu lagagwama, ap eneyave 12 miginipu lagagirik, ininis “Lakbigik menda* Lakbigik menda andi, irenen Yesus inis vaga ogagu dogopwak yiluk Yesus en adik denek miginipigi.”, sabigigi. 14 It miginipigi ako andi yi: Simon inis ambi Peterus sanggigi ako inim, at Simon aot Andereas inim, Yakubus inim, Yohanes inim, Pilipus inim, Mbarotolomeus inim, 15 Matius inim, Tomas inim, Alepius abut Yakubus inim, Simon ap Selot menda Ap Selot andi it Yakuri menda ako Oroma menda enavema werekma, enanggon en enadik dogop ogagu lagagwa menda. inim, 16 Yakubus adik menda ambi abut Yudas inim, eke, Yudas Ikariot Yesus hivis warupwak yiluk onggo hunggigi ako inim, miginipigi.
Wene mamulirigya, sek okbugu, ogagagi wene
(Mat 4:23-25)
17 At Yesus ap miginipigi ako inim hulikmu en wambu wagu lagagwarik, o huris vaga andoma mbup yagagwa. Mbup yugu lagagwama, At ane welagwi menda wisane inim, avakwa nin evena o Yudea en, o kota Yerusalem en, o Tirus Sidon Tirus Sidon andi, kota mberen o negara Libanon. Avakwa weram Yakuri dek menda andoma welagagwa. is yanggadek laut amban vaga akoma en, 18 Yesus ane hunggwis, aup edup iniselok sek okbugu, ogarupwak yiluk, At adema homari wagagwa. Eke, it avakwa madis edup agoda werek menda enendawima nonggegek ogagu lagagwa ako sek okbogogi. 19 Yesus anye endawima agarik ako wulu wagya dugwit, avakwa sek ogonivit lagyama, it avakwa ovok erogo sek arusogon yiluk, Yesus ininggis vakhaguluk, ogagagwa.
Enendawi adenggen dogop inim, anggin dogop inim, yugeragagi wene
(Mat 5:1-12)
20 Anderogo ogasagwima, Yesus en At ane welagwi menda ako il biginigu lagagirik, yugirigya dugwit,
“Hit ap henangge dek yi, Ala en hit at avema bigigaliga atma,
Henendawi adenggen umbutu dogosogom o.
21 Hit yogak uvup agipik yi, henagaum asogonma,
Henendawi adenggen umbutu dogosogom.
Hit yogak yup yasagwi yi, enda yarup okhivinisogonma,
Henendawi adenggen umbutu dogosogom.
22-23 It avakwa yi, enombawi en navi-navi weyak okbugu lagagwa ako ovagak,
An Ap At Endaklagagis ako nane wegep vaga enanggon adigat hinumbutu dugwit,
‘Hit nit menda dek,’ yiluk, hekbugugwis,
wiyiknom-weyaknom erogo bugugwis,
‘Ap yi weyak o,’ yiluk, hininis sovabugugwis,
ogagu-selok, henendawi adenggen umbutu dogosogom.
Henake ago mbogot vaga wisane agarik atma, anggin anderogo okbugugu-selok,
henendawi adenggen en agasogot wugu dugwit ndawi luvuk yugu dogop.
24 Eke, hit hininggis werek yi andi, henendawi ugun wadokdek sek welagupikmu,
anggin henovaga arugup!
25 Hit yogak henagaum agipik yi,
hivis uvup arugup!
Hit yogak enda yasagwi yi,
hivis henendawi burup agya dugwit, yup yagu dogogup!
26 It avakwa yi, enombawi en ap Ala inis vaga huluk wene yugurugu-sigik ovara, siyabugu lagagwa ako ndatak,
it ap ovok en hininis siyabugugu-selok anggin henovaga arugup!”
yiluk, yugeragagi.
Hinim ogorek halok henendawi hunik oginivup wene
(Mat 5:38-48; 7:12a)
27 Yugirigya lagagirik Yesus en ambi yugirigya dugwit, “Hit an nane henaruk holek agipik yi, wene ambi yukherayogon. It hinim ogorek agipik andi, henendawi hunik okbugwis, enanggon henombasagwi ako sek okbugwis, 28 it homan okbugugwis ako, Ala en adenggen okbisapwak yiluk, yugugwis, it weyak okbigelagwi ako, enake samban ogagwi, ogagu dogones. 29 Eke, henelagandin venak vaga henatwis-selok, venak enakbatugwi, henasum sogwes yum wugu-selok, henasum bayu yirik idi yubuk. Ata, inim wogorugwi, 30 nggino yukirugu-selok, wogorugwi, ogagu dogones. Henangge wugu-selok, Wokneres, yugeraup andi moga. 31 Hiren, ‘Anderogo okbininup sek ai,’ ombasagwi ako ndatak avakwa sek adigat okbigik lagu dogones.
32 It henabwa ombasagwi ako, enadigat hit henendawi hunik okbugu halok, onggo ngga hedaup embetep? Dek o. It weyak ogasagwi menda ogo, enabwa ombasagwi menda ako enendawi hunik okbiselagwi. [Anderogo atma, it henabwa ombasagwi dek menda inim henendawi hunik oginipu dogones.] 33 It hinim yonggat-yonggat yagalagwi ako, hiren it enadigat sek okbugu hiniselok, onggo ngga hedaup embetep? Dek o. It weyak ogasagwi menda ogo, it yonggat-yonggat yagalagwi menda sek okbiselagwi. [Anderogo atma, it yonggathinivisagwidek menda inim, sek okbugu dogones.]
34 Hiren, ‘Hivis ndatak woknerasogom,’ umbutu dugwit, henaswei wogorugu hiniselok, andi vaga nggarogo okhedaup embetep? Mondok dek. It ap weyak ogasagwi ako en, ‘Hivis ndatak woknerasogom o,’ yiluk, enaswei wogerelagwi. [Anderogo atma, ‘Hivis ndatak woknerasogom,’ embetetek dugwit, ugun at wogurugu dogones.] 35 At Mondok Siyalek Dombok Agarik ako en it ap weyak menda enendawi lakot dambe-vambe erek agarwik ako enabwa ombasiga. Enabwa ombasiga atma, hit ogo, it hinim ogorek agipik ako enabwa umbutu dugwit, sek okbugwis, eke ‘Hivis woknerasogom,’ embetetek dugwit, ugun wogorugwi, ogagu dogones. Ogagu hiniselok, ‘Hit An naburi aro,’ yiluk, onggo mondok iya erogo wokhirigya hagup o.
36 Henasin en avakwa aigwak abet en sek okbisaliga hak, hit ndatak avakwa henaigwak abet en sek okbigik lagu dogones,” yiluk, yugeragagi.
Henane anye vaga enowak dilubuk wene
(Mat 7:1-5)
37 Yugirigya lagagirik, ambi yugirigya dugwit, “Hit henane anye vaga avakwa enowak dilubuk. Henane anye vaga enowak dinggitek hiniselok, hit ogo, Ala en ane anye vaga henowak dilisogonbuk. Eke, hiren avakwa ‘Hit weyak o,’ yiluk, anggin enovaga bisabuk. ‘Hit weyak o,’ yiluk, anggin enovaga bigitek hiniselok, Ala en ‘Hit weyak o,’ yiluk, anggin henovaga bigigayogon buk. Eke, hiren it avakwa weyak okbigelagwi ako enomaduk dek erogo bugu dogones. Enomaduk dek erogo bugu hiniselok, Ala en hit henomaduk dek erogo bigigayogon. 38 Ugun wogorugwi hiniselok, ugun at wokhirigya hagup o. Sogolowak elola mbin erogo yekbaluk, nggwe-nggwes ogagya, sovalogo wombabagya, okbaluk, nggilup-nggilup wambigya hegek, henadema ndilogo wokherelagwi hak, ndatak wokhirigya hagup o. Wakhegek ako vaga wakhelok avakwa wogerelagwi ako andi, ndatak wakhelok wokhirigya hagup o,” yugeragagi.
39 Yugirigya lagagirik, wene wakhegek ambi yugirigya dugwit, “It ap inil mbuk ir-it ininggi vapak laup sek embetep? Eke iperen nggilin eloma nggedek wambup dek embetep? 40 It wene mamulerelagwi ako sovalek inigik, wene mamulhedelagwi ako siyalek agarwikbuk. It mamulhedelagwi ako mondok mamulhidugu dogomundik andi, it mamulerelagwi ndatak dogosogom.
41 Yo agako mbalek hinimu winik agarik ako dibagetek dugwit, hit henaswe yo iluvulu imu nonggagas ako nggarogonggan dibelagwi? 42 Eke, yo agako mbalek hit hinimu wikhegetek dugwit, ‘Naswe. Yo iluvulu himu nonggagas ako wikheyayogon,’ andi nggarogonggan yugurup embetep? Ee! Henagavoval yagalagwi! Yo agako mbalek hit hinimu winik agarik ako endak wikhelok, henaswe imu wikhaup andi, sek hagup o,” yiluk, yugeragagi.
Yo enggen yiliga wene
(Mat 7:16-20; 12:33-35)
43 Wene wakhegek ambi yugirigya dugwit, “Yo sek menda en yo enggen weyak menda yiligadek. Eke, yo weyak menda en yo enggen sek menda yiligadek. 44 Yi yo ndi yo eyave enggen yiliga vaga enelup asagwi. Hit yo widis enggen ako yo bondo adok-adok vaga yugumu heralisagudek. Eke, anggur enggen ako heda sogonaik vaga yugumu welagudek. 45 Ap sek menda endawima enggen yugup sek menda ako vaga sek adigat ogasiga. Eke, ap weyak menda endawima enggen yugup weyak menda ako vaga weyak adigat ogasiga. Endawima en nggeker-erek wunggu dugwit, abis vaga en yagaliga o,” yiluk, yugeragagi.
Ap mberen en o mberen vanggugwa wene
(Mat 7:24-27)
46 Yugirigya lagagirik, ambi yugirigya dugwit, “Hit An yukheraliga ako ogagetek dugwit, nggarogo yiluk, ‘Ai, Nasin! Ai, Nasin!’ adigat yuknisagwi? 47 It avakwa An nadema wagu lagarwik, An nane hobaluk, ogasagwi hak yukherayogon. 48 Ap o valisagwi ako ovagak, it aro. Ap ambi wen ilim erogo bavunggu lagagirik, helep owak ndalek vaga owak wombabagagi. Wombabagagirikmu, hivis is nggut ogakluk wagya dugwit, o valek masaligiluk ogagagi menda owak modo erogo wombalekma, wadokdek welagagi. 49 Andi wadokdek welagagi ovara, it ap An nane hobaluk, ogasagudek ako andi, ap ambi o owak wen ilim erogo wombabagatekma un ovaga wombabaluk o vanggigigirikmu, is nggut ogakluk wagya dugwit, yigitik-wagatik danggo erogo wolok wunggu dugwit, mondok masalogo bagagi ako ovagak it aro,” yiluk, yugeragagi.

*6:13: Lakbigik menda andi, irenen Yesus inis vaga ogagu dogopwak yiluk Yesus en adik denek miginipigi.

6:15: Ap Selot andi it Yakuri menda ako Oroma menda enavema werekma, enanggon en enadik dogop ogagu lagagwa menda.

6:17: Tirus Sidon andi, kota mberen o negara Libanon. Avakwa weram Yakuri dek menda andoma welagagwa.