28
Sa Kinorokorotae pa Guguana sa Baṉara pa Taea
Kamo mae koa rau sa zinama te Zihova: “Tuna na tie, la tozi nia sa baṉara pa Taea, ‘Hiera gua si zama nia e Zihova sa Baṉara:
Pa vinahesi pule pa bulomu
si zama guahe si agoi, “Na tamasa si arau;
na habotu pa habohabotuana tamasa si arau
pa korapana sa lamana labena,” gua.
Balabala ia mo agoi sapu gilagilana guana tamasa si agoi,
ba na tie mo si agoi meke lopu na tamasa.
Vegua, gilagilana hola nia goi se Daniela?
Loke ginilagilana tomedi si boka paere koa goi?
Pa mua ginilagilana meke binokaboka
si va gavori goi sari tinagotago pude mua telemu,
meke va soku i goi sari qolo meke siliva
koari na mua vasina naqiti poata.
Pa mua binokaboka pa vinari hobei hinoluholu
si vari tomoni goi sari mua tinagotago,
meke koa gua koasa mua tinagotago
si vahesi pule nia sa bulomu.
Gua ke hiera gua si zama nia Arau Zihova sa Baṉara:
Sina balabala ia goi sapu gilagilana si agoi,
gilagilana gua na tamasa,
ke kote turaṉa maeni Arau sari na tie karovodi koa goi,
sapu kaleanadi hola koari doduru butubutu;
kote lobusu vurani rini sari dia vedara meke huaria sa mua tinolava meke mua ginilagilana
meke kote hova ia rini sa mua ṉinedala tolavaena.
Kote turaṉa gore la nigo rini pa minate,
meke kote mate va kaleana panigo
pa korapa bulona sa kolo bogusu.
Vegua, pa totoso asa si kote boka zama guahe si goi, “Arau si na tamasa,” gua,
pa kenuna sa tie pu kote va mate igo?
Agoi si na tie mo, lopu na tamasa
pa limadi ri kasa pu kote va mate igo.
10 Kote mate guana tie huporomu
pa limadi ri tie karovodi.
Arau si ele zama,’ zama vura gua se Zihova sa Baṉara.”
Sa Hinoqa Tanisa Baṉara pa Taea
11 Kamo mae koa rau sa zinama te Zihova: 12 “Tuna na tie, mu taruqoqo pa guguana sa baṉara pa Taea, mamu zama la guahe koasa: ‘Hiera gua si zama nia e Zihova sa Baṉara:
Agoi sa kineha tanisa ṉinoṉo,
siṉi igo na ginilagilana meke gotogoto sa mua tinolava.
13 Koamu pa Idini si agoi,
pa inuma te Tamasa;
doduru patu arilaedi si va sari igo si agoi:
patu rubi, topazi, meke na patu emerolo* Sa patu rubi si ziṉara, topazi si meava guana hakua, emerolo si buma guana karamahi, kirisolaiti si na patu meava, onikisi si na patu gasigasi keoro meke bupara ziṉara, zasipa si ṉedala guana qelasi viana, sapaea si na patu sapu bulu guana lamana peava, turakoisi si buma gua sa kopi pa sagauru pa rane sapu gona rimata, beriolo si buma guana elo kinu.,
kirisolaiti, onikisi, meke zasipa,
sapaea, turakoisi, meke beriolo.
Sari mua vinasari si ta tavete tugo pa qolo;
va nama ni rini koasa rane sapu ta kuri si agoi.
14 Ta vizatamu si agoi pude na mateana kopu,
gua ke va madi igo Arau.
Koamu pa toqere hopena te Tamasa;
meke ene si goi koari na patu sapu ṉedala guana nika.
15 Loke tinazutumu si goi pa doduru mua tinavete
podalae koasa rane sapu ta tavete si agoi
kamo totoso sapu ta dogoro sa kinaleana koa goi.
16 Sari mua tinavete holuholu pa soku vasina
si turaṉa lani igo pa hiniva va mate tie,
meke tavete va sea si agoi.
Ke kurekure si agoi meke hadu vura nigo Rau koasa toqere te Tamasa,
kei agoi na mateana kopu, hitu vura nigo Rau,
koari na patu sapu ṉedala guana nika.
17 Podalae vahesi pule nia sa bulomu agoi
pa guguana sa mua tinolava,
meke va kaleania goi sa mua ginilagilana
koa gua koasa mua ṉinedala tolavaena.
Ke gona gore la nigo Arau pa popoa pepeso;
meke va guni nigo Rau na kineha kaleana pa kenudi rina baṉara pude lopu ta keha luli.
18 Koari mua soku sinea meke mua hinoluholu sekesekeidi
si va kaleani goi sari mua vasidi vahesihesiana.
Ke va vura ia Rau si keke nika pa korapamu agoi
meke asa mo gani igo,
meke va evaṉae nigo eba Arau pa pepeso
pa kenudia rini pu doṉo toto atu.
19 Doduru butubutu pu gilana igo
si matagutu nia rini gua sapu ta evaṉa koa goi;
variva matagutu hola sapu kamo ia goi
meke lopu kote ta dogoro pule.’ ”
Sa Kinorokorotae pa Guguana sa Popoa Saedoni
20 Kamo mae koa rau sa zinama te Zihova:* Zol 3:4-8; Zak 9:1-2; Mt 11:21-22; Lk 10:13-14 21 “Tuna na tie, taliri, mamu tia la ia si pa Saedoni; mu korokorotae la koasa, 22 mamu zama guahe: ‘Hiera gua si zama nia e Zihova sa Baṉara:
Kei Saedoni, Arau kana igo si agoi,
meke kote vagi nia vinahesi Rau sa guguamu agoi.
Kote tumae nia arini sapu Arau tugo se Zihova,
totoso va raza nigo tinasuna Arau si agoi
meke vata dogoro nia sapu Hopequ si Arau pa korapamu agoi.
23 Kote garunu la nia Rau si keke oza koa goi
meke va zoloro nia ehara sari mua siraṉa.
Saripu ta seke va mate si kote hoqa,
koasa vedara sapu koa pa doduru vari kalina sa.
Gua pude tumae nia rini sapu Arau tugo se Zihova.
Kote Ta Mana sa Popoa Izireli
24 Sari na butubutu pu koa pa vari kalina sa popoa Izireli, si lopu kote vari sigiti guana hiqohiqo rakihi na pelo. Ura na kote tumae nia rini sapu Arau tugo se Zihova sa Baṉara.
25 Hiera gua si zama nia Arau Zihova sa Baṉara: Pana varigara puleni Arau sari tinoni pa Izireli koari na butubutu vasina pu ta hurakatae la si arini, si kote va dogoro pule Nau si Arau koa rini sapu na Hopequ si Arau, gua, pa mata dia rina butubutu. Pude madi koa pa dia popoa soti, sa vasina sapu poni vala nia Rau koe Zekopi sa Qua nabulu. 26 Kote koa va bulebulei si arini vasina meke kote kuri dia vetu meke lete dia inuma vaeni; totoso va kilasi Arau sari butubutu pa vari kalidia pu zama ṉoṉovali, si arini si kote koa va bulebulei dia. Pude madi tumae nia sapu Arau tugo se Zihova sa dia Tamasa.’ ”

*28:13 Sa patu rubi si ziṉara, topazi si meava guana hakua, emerolo si buma guana karamahi, kirisolaiti si na patu meava, onikisi si na patu gasigasi keoro meke bupara ziṉara, zasipa si ṉedala guana qelasi viana, sapaea si na patu sapu bulu guana lamana peava, turakoisi si buma gua sa kopi pa sagauru pa rane sapu gona rimata, beriolo si buma guana elo kinu.

*28:20 Zol 3:4-8; Zak 9:1-2; Mt 11:21-22; Lk 10:13-14