6
Ta Dogoro Pule sa Tinarae te Saerasi
Ke va turua Dariasi sa baṉara lavata si keke vina turu pude hata ia sa kinubekubere tadi na baṉara saripu ta kopue pa Babiloni gua. Meke koa tu pa vasileana nomana pa Ekebatana si asa pa pinaqaha popoa Media, vasina tu si ta dogoro sa pepa ta viqusuna, vasina koa sa kinubekubere sapu guahe:
“Koasa vuaheni kekenu sipu koa baṉara se Saerasi sa baṉara lavata, si garunu nia sa si keke tinarae, sapu sa Zelepade pa Zerusalema si kaqu ta kuri pule, gua. Meke vasina tu kaqu ta tavete sari na vina vukivukihi va uququ. Sa Zelepade si kaqu ka hiokona zuapa mita labena, meke ululuna. Sari na goba si pude ta tavetae huda pana uludi ri ka ṉeta vinari hakehakei patu. Sari doduru hinoluholu si kaqu ta tabara koasa tie kopu poata tanisa baṉara. Gua tugo sari na tiṉitoṉa ta tavetae pa qolo na siliva saripu paleke lani sa baṉara Nebukaneza pa Babiloni, saripu ta vagidi koasa Zelepade pa Zerusalema, si pude tava pule la koasa vasina pu ele koadi rini, pa korapa Zelepade te Tamasa pa Zerusalema.”
Ta Zamae koe Dariasi sa Tinavete pude Lopu Makudo
Meke garunu la nia Dariasi sa inolaṉa guahe:
“Koe Tatenai, sa qavuna pa Kali Lodu Rimata pa Iuparetisi, Setabozenai, meke sari doduru mua palabatu pa qinavuna pa Kali Lodu Rimata pa Iuparetisi, mi rizu va seu koasa Zelepade pa Zerusalema.
Mamu lopu la sosoaria sa tinavetena sa Zelepade, mani tavetia sa qavuna pa Ziuda, meke sari na koimata tadi na tie Ziu sa Zelepade te Tamasa, vasina tugo sapu ele turu si asa tatasana. Garunu gamu rau si gamu, pude mamu tokani sarini pu kuri pulea si asa. Sari na dia lipulipu si kaqu tuturei ta tabara koasa poata tana baṉara, saripu ta vagidi pa takisi pa kali lodu rimata pa Iuparetisi. Ke lopu ta sosoara sa tinavete. Doduru rane si lopu kaqu makudo vala ni gamu koari na hiama pa Zerusalema gua sapu hiva ni rini: sari na tuna bulumakao kokoreo, na sipi kokoreo babe na lami kokoreo pude na vina uququ la koe Tamasa pa Maṉauru; na huiti, soloti, vaeni, meke na oela olive tugo. 10 Guahe si kaqu ta tavete, pude boka vala i rini sari na vina vukivukihi saripu qetu ni Tamasa pa Maṉauru, meke tepa ia sa Nana minana, pude mana nau, meke gua tugo sari na tuqu koreo.
11 Gua pule hie, be keke tie si sekea sa tinarae hie, si kaqu ta daku vura si keke huda pa nana vetu, meke kaqu tava ṉaru sa kukuruna, meke kaqu ta hopere nuquru pa tinina sa, meke sa nana vetu si kaqu ta evaṉae na vinarigarae remoremo. 12 Sa Tamasa sapu ele vizatia sa vasina sapu kaqu tavahesi si Asa pa Zerusalema, si mani va kilasi sari na baṉara, babe na butubutu saripu hobea sa tinarae hie, mi lopu podekia pude huaria sa Zelepade vasina. Arau, Dariasi si kuberia sa tinarae hie. Kaqu tava tabe zoṉazoṉa si asa.”
Hokoto meke Tava Madi sa Zelepade
13 Meke gua puta tugo sapu garunu nia sa baṉara lavata, si tavete lulia ri Tatenai sa qavuna, e Setabozenai meke sari dia palabatu pa qinavuna. 14 Sari na koimata tadi na tie Ziu si tavetavete ṉaliṉali koasa kinurina sa Zelepade. Va hokotia rini sa Zelepade, gua sapu garunu nia sa Tamasa pa Izireli meke ari Saerasi, e Dariasi, meke Atazekisesi, sari na baṉara lavata pa Pesia. Tava ṉaliṉali si arini koari na poropita Haqai meke Zakaraea.* Haq 1:1; Zak 1:1 15 Va hokotia rini sa Zelepade pa rane vina ṉeta pa sidara Ada* Sa sidara vina beto pa vuaheni sipu lopu ele kamo Pasova. koasa vina onomo vuaheni sipu baṉara se Dariasi, sa baṉara lavata.
16 Ego, sari na tie Izireli: sari na hiama, na tie Livaeti, meke sari doduru pu pule maedi pa tinaraovo, si va madi qetuqetu nia rini sa Zelepade. 17 Meke keke gogoto bulumakao, karua gogoto sipi, meke ka made gogoto tuna sipi kokoreo, si valani rini koasa vina madina sa Zelepade, pude tana vina vukivukihi, meke ka manege rua sari na qoti, pude sa vina vukivukihi tana tinaleosaedi rina sinea, hopeke eke koari ka manege rua butubutu Izireli. 18 Va madi i tugo rini sari na hiama meke sari na tie Livaeti koa rina dia tinavete koasa Zelepade pa Zerusalema, koasa guguana sa vina turu sapu koa pa buka te Mosese.
Sa Inevaṉa Pasova
19 Sari na tinoni pu puledi pa tinaraovo si tavete qetuqetu nia rini sa Inevaṉa Pasova d koasa rane vina manege made pa sidara kekenu koasa vuaheni, sipu ele hola sa vina madina sa Zelepade.* Ekd 12:1-20 20 Sari doduru hiama na tie Livaeti, si va via pule ni si arini, meke tava via beto koasa hahanana vina vukivukihi. Sari na tie Livaeti si va matei sari na kurukuru vina vukivukihi Inevaṉa Pasova, pude tadi doduru tie puledi, meke tadi na hiama, meke tadirini tugo, gua. 21 Sa vina vukivukihi hie si hena ia ri doduru tie, pu pule maedi koasa tinaraovo, meke ari doduru pu mae vahesia se Zihova sa Tamasa pa Izireli, meke arini pu ele veko pani sari na hahanana huporodi tadi na tinoni pu koadi koasa popoa sana. 22 Ka zuapa rane tu si tavete qetuqetu nia rini sa Inevaṉa Bereti Loke Isitina d. Ta siṉie qinetuqetu si arini, sina sa baṉara lavata pa Asiria si tataru ni, ke zukai sa koasa dia tinavete kinuri pulena sa Zelepade te Tamasa pa popoa Izireli.

*6:14 Haq 1:1; Zak 1:1

*6:15 Sa sidara vina beto pa vuaheni sipu lopu ele kamo Pasova.

*6:19 Ekd 12:1-20