1 Meke zama la koari Mosese e Eroni pa popoa Izipi se Zihova,*Liv 23:5; Nab 9:1-5, 28:16; Diut 16:1-2 2 “Sa sidara hie si kaqu na sidara kekenu tamugamu koasa vuaheni hie. 3 Mi la tozi sari na vina tumatumae hire koasa doduru butubutu Izireli: Pa rane vina manege puta koasa sidara hie, si kaqu hopeke vizatia ri na tie, si keke tuna sipi babe keke tuna qoti, pude tanisa nana tatamana soti. 4 Ego, be guana sa tatamana tanisa tie si hiteke hola, pude hena betoa si keke doduru kurukuru, si leana, be sa tatamana sapu koa tata koasa nana tatamana, si kaqu varihena nia si keke kurukuru koasa padana gua sa sinoku tie, pu boka hena betoa si asa. 5 Kaqu vizatia sa tie si keke sipi babe keke qoti kokoreo, ba kaqu keke vuahenina meke loke ari kisakisana si asa. 6 Meke pana veluveluna sa rane vina manege made, koasa sidara asa, si kaqu va matei rina butubutu Izireli, sari na kurukuru. 7 Meke kaqu vagi rina tinoni sari kaiqa ehara meke vekoi pa dedegere sasada, meke pa batudi rina sasada vetu, vasina sapu kaqu ta hena sari na kurukuru. 8 Meke koasa boṉi sana, si kaqu ta kina sa masa kurukuru, meke kaqu ta hena turaṉae kinupi*Sa ginuana “Kinupi pasana” sina ginani elelo sapu koa ia pasa na kakatua. pasana meke na palava lopu ta henie isitina si asa. 9 Loke tie si kaqu hena makata babe rarona, ba kaqu kinaia sa sa doduruna, sa batuna meke sari na nenena tugo, meke sari doduru kukuru tini pa korapa tinina. 10 Namu loketoṉa si kaqu veko hola ia gamu, osolae vurae munumunu. Be kaiqa toṉa si koa hola, si kaqu ta sulu beto palae. 11 Kaqu va namanama va sage poko, na sadolo, meke taṉini kolu si gamu, beto asa mi tuturei hena betoa si asa. Na Inevaṉa Pasova tana vina lavataqu Arau, e Zihova si asa.

12 Koasa boṉi sana, si kaqu ene si Rau pa korapa popoa Izipi, meke kaqu va matei Rau sari doduru koburu koreo podo kenudi tadi na tie, na kurukuru, meke kaqu va kilasi Arau Zihova sari doduru tamasa tadi na tinoni pa popoa Izipi. 13 Sari na ehara koari na dedegere sasada, si kaqu na vina gilagiladi ri na vetu vasina koai gamu. Pana dogori Rau sari na ehara, si kaqu ene holani gamu Rau, meke lopu kaqu va tasuna gamu Rau, pana va kilasi Rau sari na tinoni pa popoa Izipi. 14 Kaqu balabala nia keke rane nomana gamu sa rane asa, guana keke vinarigara nomana lavata pa mia linotu koari hopeke vuaheni na sinage na sage, pude va balabalani gamu sa tinavete sapu Arau Zihova ele tavetia koa gamu.”*Ekd 23:15, 34:18; Liv 23:6-8; Nab 28:17-25; Diut 16:3-8

15 Meke zama se Zihova, “Koari ka zuapa rane, si namu lopu kaqu hite hena bereti sapu ta henie isiti d si gamu, ba mamu henai mo sari na bereti saripu lopu ta henie isiti. Koasa rane kekenu, si mamu okipani betoni sari doduru isiti koari na mia vetu, sina be keke tie si hena bereti sapu ta henie isiti koari ka zuapa rane arini, si namu lopu kaqu koa hola koari na puku tie Izireli, gua. 16 Koasa rane kekenu, meke koasa rane vina zuapa pule, si kaqu varigara si gamu meke vahesia sa Tamasa. Lopu kaqu tavetavete si gamu koari na rane arini. Ba na ginani mo si kaqu va namani gamu. 17 Mi kopu nia sa rane nomana asa, sina koasa rane asa, si turaṉa vurani Rau pa popoa Izipi sari na mia butubutu. Sina koari doduru totoso mae hiroi si kaqu tavetia gamu sa vinarigara koasa rane asa. 18 Podalae pana veluvelu, pa rane vina manege made, koasa sidara kekenu meke kamoa sa veluvelu vina hiokona eke rane, si namu lopu kaqu hena gamu sa bereti sapu ta henie isiti. 19-20 Ura koari ka zuapa rane arini, si namu loke isiti si kaqu ta dogoro koari na mia vetu. Sina be keke tie, sapu ta podo tie Izireli, babe keke tie karovona, si hena ia sa bereti sapu ta henie isiti, si namu lopu kaqu koa hola koari na puku tie Izireli,” gua.

21 Meke tioki Mosese sari doduru koimata tadi na tie Izireli, meke zamai sa si arini, “Hopeke gamu si kaqu vizatia si keke tuna sipi ba be keke tuna qoti. Mamu va matea, pude boka tavetia sa mua tatamana sana sa Inevaṉa Pasova. 22 Mamu vagia si keke lelaṉa huda hisope, mamu poṉa la nia pa besini koa ia na ehara kurukuru, beto mamu siburu la nia koari na dedegere sasada, meke koasa huda pilivarata, pa batuna sa mua sasada vetu. Beto asa, si namu loke tie koa gamu, si kaqu luaria sa nana vetu, osolae kamoa sa munumunu. 23 Pana ene karovia e Zihova sa korapa popoa Izipi, pude va matei sari na tie Izipi, gua, si kaqu dogoria Sa sa ehara koari na huda pilivarata pa batuna sa sasada, meke koari na dedegere sasada, meke lopu kaqu va malumia Sa sa mateana variva mate, pude nuquri sari na mia vetu, meke va mate gamu si gamu.*Hib 11:28 24 Gamu meke sari na mia koburu si kaqu luli sari na tinarae hire ninae rane. 25 Pana nuquria gamu sa popoa, sapu ele va tatara nia e Zihova pude vatua koa gamu, si kaqu tavetia gami sa tinavete vinahesi hie. 26 Meke pana nanasa guni gamu he rina mia koburu si gamu: ‘Nasa sa ginuana sa tinavete vinahesi asa?’ gua, 27 si kaqu olaṉa guahe si gamu, ‘Sa vina vukivukihi Pasova hie, si na vina lavatana e Zihova, sina ele ene hola ni Sa sari na vetu tadi na tinoni Izireli pa korapa popoa Izipi. Meke va matei Sa sari na tinoni tadi pa popoa Izipi, ba lopu va mate gita Sa si gita,’ mu guni,” gua si asa.

Meke kokotuṉu gore sari na tinoni Izireli, meke vahesia rini si asa. 28 Beto asa, si la taveti rini, sapu gua garununi e Zihova koari Mosese e Eroni, pude taveti.

29 Meke pana korapa boṉi, si va mate betoi e Zihova sari doduru koburu koreo podo kenudi pa popoa Izipi, podalae koasa tuna koreo sa baṉara, sapu kaqu sogo hobea sa baṉara Izipi, meke kamo koasa tie ta pusina pa vetu varipusi. Meke gua tugo koari na kurukuru ta podo kenudi, si mate beto tugo.*Ekd 4:22-31 30 Meke vaṉunu koasa boṉi sana sa baṉara, meke sari nana palabatu meke sari doduru tinoni pule pa popoa Izipi. Meke avosia rini sa taruqoqo lavata pa doduruna sa popoa Izipi, sina lopu hola nia keke vetu tadi na tie Izipi sa vina matedi rina koreo kenudi. 31 Meke koasa boṉi tugo asa, si tioki sa baṉara sari Mosese e Eroni, meke zama guahe, “La, mi taloa, gamu kara meke sari na mia tinoni Izireli. Mi luaria sa qua popoa. Mamu la vahesia se Zihova, gua sapu tepa ia gamu koa rau. 32 Mamu turaṉi sari na mia sipi, na qoti meke sari na bulumakao; mamu taloa. Ba mamu varavara mana nau tugo,” gua sa baṉara.

33 Meke hitu nonoi ri na tinoni pa popoa Izipi sari na tie Izireli, pude tuturei taloa koasa popoa. Meke zama si arini, “Kote mate beto si gami doduru be lopu taloa si gamu,” gua si arini. 34 Ke hadeni poko rina tinoni sari na palava ta henidi, saripu loke isitidi, meke voi i rini koari na dia kinakinana, meke paleki rini. 35 Meke evaṉi tugo ri na tinoni Izireli gua sapu ele zamani e Mosese koa rini. Ke la tepa dia qolo, na siliva ṉedaladi, meke na poko koari na tie Izipi si arini.*Ekd 3:21-22 36 Meke va lavalavata poni lani e Zihova koari na tinoni Izireli sari na tinoni pa popoa Izipi. Ke poni rini gua sapu tepa ia ri na tie Izireli koarini. Gua asa, ke paleke taloani rini sari na tinagotago tadi na tie pa popoa Izipi.

37 Meke podalae taluarae ene pa vasileana Ramesesi, meke la gua pa Sukoti sari na tie Izireli. Ari ka onomo gogoto tina tie, ba lopu ta nae somanae sari na barikaleqe na koburu. 38 Meke soku hola tugo sari na votiki tie meke sari na sipi, na qoti meke sari na bulumakao, si somana luli tugo koa rini. 39 Meke kinai rini sari na palava saripu paleke vura ni rini pa popoa Izipi, saripu ele ta henie kolo, ba lopu ta henie isiti, sina tuturei hitu vurani rini si arini pa popoa Izipi. Ke loke dia totoso pude va namai sari na gedi ginani babe kinai sari na bereti saripu ele ta henie isiti.

40 Ka made gogoto toloṉavulu puta vuaheni si koa pa popoa Izipi sari na tie Izireli.*Zen 15:13; Qal 3:17 41 Ego, koasa rane sipu hokoto puta sari ka made gogoto toloṉavulu puta vuaheni, si taluarae pa popoa Izipi sari doduru butubutu te Zihova. 42 Asa sa boṉi, sapu kopu totokoni e Zihova, pude turaṉa vurani si arini pa popoa Izipi. Meke asa tugo sa boṉi sapu ele va madia e Zihova, pude tana doduru totoso mae hiroi. Meke asa sa boṉi pana kaqu koa kopu sari na tinoni Izireli.

43 Meke zama la koe Mosese meke Eroni se Zihova: “Hire sari na tinarae koasa guguana sa Pasova. Loke tie karovona si kaqu hena ia sa Hinenahena Pasova. 44 Be keke pinausu sapu ele holua gamu, si boka hena ia si asa, ba kekenu si kaqu ta magu paki si asa. 45 Loke tie karovodi, babe na tie ta tabaradi, si kaqu hena ia sa Hinenahena Pasova. 46 Sa doduruna sa hinenahena si kaqu ta hena pa korapa vetu, vasina pu ele tava nama si asa; meke loke hinenahena si kaqu ta hena pa sada. Meke lopu kaqu hite ta moku palae si keke susuridi ri na kurukuru.*Nab 9:12; Zn 19:36 47 Sa doduruna sa butubutu Izireli, si kaqu somana nia sa Hinenahena Pasova hie. 48 Ba loke tie, sapu lopu ele ta maguna si kaqu hena. Be keke tie karovona si koa turaṉae koa gamu, meke hiva somana nia sa sa Inevaṉa Pasova, pude va lavatia se Zihova, gua, si leana, ba kekenu si kaqu ta magu beto sari doduru tie pu koa pa nana vetu. Beto asa, si kaqu tiqe ta evaṉae guana keke tie ta podoe tie Izireli soti si asa meke tiqe kaqu somana nia sa sa Inevaṉa Pasova. 49 Kekeṉoṉo mo sari na tinarae, saripu la gua koari na tie Izireli soti meke gua tugo koari na tie karovodi saripu koa koa gamu” 50 Ke va tabei na taveti ri doduru tie Izireli gua sapu garununi e Zihova koari Mosese e Eroni. 51 Meke koasa rane sana si turaṉa vurani e Zihova pa popoa Izipi, sari na butubutu Izireli.