34
Sari Karua Patu Labelabe Vaqura
(Diutironomi 10:1-5)
Meke zama la koe Mosese se Zihova, “Mu peqoi karua patu labelabe vaquaradi, kekeṉoṉo gua puta tugo rina patu labelabe kekenu. Meke kaqu kuberi Rau sari na zinama saripu kuberi Rau koari karua patu kekenu saripu ele va hoqa huari goi. Mu va namanama vugo munumunu, mamu sage mae pa batuna sa Toqere Saenai, mamu tutuvu Au vasina. Namu loke tie si kaqu somana luli sage mae koa goi. Meke namu loke tie si kaqu ta dogoro pa keke vasina koasa toqere, meke namu loke sipi na bulumakao si kaqu ganigani pa hubina sa toqere.” Ke peqoi Mosese si karua patu labelabe sapu kekeṉoṉo gua ri karua pu koa kekenu, meke pana munumunu hokara si paleke sage lani sa pa Toqere Saenai, gua puta tugo sapu ele zama nia e Zihova.
Beto asa, si gore mae pa korapa lei se Zihova, meke turu turaṉia Sa se Mosese, meke tozi vura nia Sa sa pozana hopena, sapu e Zihova. Meke ene pa kenuna e Mosese se Zihova meke zama va ululae, “Arau se Zihova, sa Tamasa sapu ta siṉie tataru meke tokani na taleosoni Rau sari na tie. Meke lopu hoke tuturei bugoro. Meke sa Qua tataru lavata si koa hola doduru totoso, meke kopu ni Rau sari na Qua zinama.* Ekd 20:5-6; Nab 14:18; Diut 5:9-10, 7:9-10 Korapa tataruni Rau sari na Qua tie na kopuni Rau sari na Qua vina tatara koari soku tina sinage na sage meke taleosoni Rau sari na tie koari na dia sinea, meke kinaleana, totoso kilu Au rina tie si Arau; ba lopu kaqu va sasanae si Arau pude va kilasi sari na tie koari na dia sinea, kamo tu koari na tudia rina tudia koasa vina ṉeta meke vina made sinage.”
Meke hinoqa todoṉo gore pa pepeso se Mosese meke vahesia sa sa Tamasa. Meke zama, “Baṉara, be qetu va hinokara nau Goi, si mamu tataruni gami, mamu luli turaṉa gami. Tie tasunadi sari na tie hire, ba mamu taleosoni sari na mami sinea saripu taveti gami, mamu kopuni gami guana Mua tie soti mo.”
Tava Vaqura Pule sa Vinariva Egoi
(Ekisidasi 23:14-19; Diutironomi 7:1-5, 16:1-17)
10 Meke zama la koe Mosese se Zihova, “Kamahire si tavetia Rau sa vinariva egoi hie koari na tie Izireli. Koarini si kaqu evaṉi Rau sari na ginugua variva magasadi saripu lopu ele hite evaṉi Rau pa doduru vasina pa popoa pepeso, koari na butubutu tie. Meke kaqu dogori doduru tie sari na tiṉitoṉa variva magasadi, saripu boka taveti Arau, Zihova, sina kote taveti Rau sari tiṉitoṉa variva magasadi koa gamu. 11 Mamu va tabei sari na tinarae saripu vatui Rau koa gamu pa rane hie, meke kaqu hadu pani Rau sari na tie Amoraiti, Kenani, Hitaiti, Perizaiti, Hivaiti, meke na Zebusaiti pa kenumia gamu pa vinaripera. 12 Mu lopu tavete vinariva egoi koari kaiqa tie pa popoa vasina la ia gamu sina kote va tasuna gamu rini. 13 Ba mamu huari mo sari na dia hope meke sari na dia vina tigono; mamu huara gore nia sa kineha beku tamasa barikaleqe, sapu e Asera d.* Diut 16:21
14 Mu lopu vahesia gamu si keke tamasa votikaena, sina Arau, Zihova si kote bugoro guana tie konokono koari na tie pu luara pani dia vinahesi koa Rau. 15 Mu lopu tavete vinariva egoi koari kaiqa tie pa popoa, ura pana la va vukivukihi na vahesi rini sari na dia tamasa huporodi, si kote ruvata gamu rini pude la somana, meke kote podeke va henani gamu ginani ta poni la koari na dia tamasa si gamu. 16 Meke sari na tumia koreo si kote habai sari na barikaleqe karovodi, meke kote turaṉi rini sari na mia koreo pude vata luari pa dia vina hinokara koa Rau, meke somana vahesi rini sari dia tamasa huporodi.
17 Mu lopu taveti na vahesi sari na tamasa beku.* Ekd 20:4; Liv 19:4; Diut 5:8, 27:15
18 Kaqu kopu nia na tavetia gamu sa Inevaṉa Bereti Loke Isitina. Kekeṉoṉo gua sapu ele tozini gamu Rau, si mi hena ia sa bereti loke isitina koari ka zuapa rane, koasa sidara kekenu pa vuaheni sapu ta pozae Abibi. Ura koasa sidara asa tu si taluarae si gamu pa popoa Izipi.* Ekd 12:14-20; Liv 23:6-8; Nab 28:16-25
19 Sari doduru tumia koreo kenudi, meke sari doduru kurukuru pu kopuni gamu saripu podo kenudi si Taqarau beto.* Ekd 13:2 20 Ba boka holu vagi pule nia gamu si keke doṉ'ki podo kenuna, koa keke tuna sipi. Ba be lopu holu vagi pule nia gamu si asa, si mamu mokua sa susuri ruana pude va matea. Mi holu vagi puleni sari doduru koreo podo kenudi. Be loke vina vukivukihi, si namu loke tie si kaqu mae koa Rau.* Ekd 13:13
21 Ka onomo rane si kaqu tavetavete si gamu, ba pa rane vina zuapa si kaqu magogoso si gamu, ba mi tavete gua tugo asa koari na mia totoso letelete na pakepakete.* Ekd 20:9-10, 23:12, 31:15, 35:2; Liv 23:3; Diut 5:13-14
22 Mamu tavetia sa inevaṉa pakepakete totoso podalae paketi gamu sari na vua kenudi ri na mia huiti, meke sa inevaṉa vinabalabaladi rina dia Ipi pa qega pa vinabetona sa vuaheni. * Liv 23:15-21; Nab 28:26-31
23 Sari doduru mia tie si kaqu mae vahesi Au si Arau Zihova, sa Tamasa tadi na tie Izireli, ka ṉeta totoso pa keke vuaheni. 24 Kaqu hadu taloani Rau koa gamu sari doduru butubutu tie, meke kaqu poni va nomani gamu popoa Rau. Meke loke tie hokara si kaqu podekia pude va kilasia sa mia popoa, totoso taveti gamu sari ka ṉeta inevaṉa.
25 Totosona va vukivukihi mae nia gamu koa Rau sa ehara tana vina vukivukihi, mi lopu tavetia na vinariponi sapu koa ia sa isiti. Mamu lopu veko hola ia gamu si keke kukuru masa kurukuru sapu tava mate pa totoso Inevaṉa Pasova, osolae kamoa munumunu.* Ekd 12:10
26 Koari hopeke vuaheni, si mi paleke maeni koasa vetu te Zihova, sari na vua kekenu arilaedi saripu paketi gamu.
Keke tuna qoti babe na tuna sipi sapu korapa susu pa tinana, si mi lopu raro ia gamu koasa meleke tanisa tinana.”* Diut 24:21, 26:2
27 Beto asa, si zama la koe Mosese se Zihova, “Mu kubere goreni sari na zinama hire. Sina koari na ṉati zinama hire, si vata evaṉia Rau sa vinariva egoi koa goi, meke koari na tie Izireli.” 28 Meke koa turaṉia Mosese vasina se Zihova ka made ṉavulu puta rane na boṉi, meke lopu hite hena na napo si asa. Meke kubere goreni sa koari na patu labelabe sari na zinama vinariva egoi, sapu sari ka manege puta tinarae.
Ene Gore Pule pa Toqere Saenai se Mosese
29 Meke sipu paleke goreni Mosese pa toqere Saenai sari ka manege puta tinarae, si ṉedala guana kalalasa sa isumatana, sina ele vivinei turaṉia sa se Zihova, ba lopu va nonoga ia sa si asa.* 2 Kor 3:7-16 30 Ari Eroni meke sari doduru tie Izireli si doṉo la nia koe Mosese, sapu ṉedala guana kalalasa sa isumatana, meke matagutu ene tata la ia rini si asa. 31 Ba titioko la i Mosese si arini, ke ene la koasa se Eroni, meke sari doduru koimata tadi na tie Izireli; meke vivinei koa rini se Mosese. 32 Beto sapu gua asa, si tiqe varigara la koasa sari doduru tie Izireli, meke valani Mosese koarini sari doduru tinarae saripu valani e Zihova koasa pa Toqere Saenai. 33 Meke sipu beto vivinei koa rini se Mosese, si nobi va paere nia poko sa sa isumatana. 34 Totoso nuquru la koe Zihova pa korapa ipi varivarigarana, se Mosese pude vivinei koe Zihova, si hoke va gore pania sa sa poko va paerena sa isumatana. Meke totoso vura si asa koasa ipi, si hoke tozi ni Mosese koari na tie Izireli, sari doduru pu ta tozi ni sa pude zama ni. 35 Meke hoke dogoria rini sapu ṉedala sa isumatana, ke hoke nobi va paere pulea sa sa isumatana, osolae mae vivinei pule koe Zihova si asa.

*34:6 Ekd 20:5-6; Nab 14:18; Diut 5:9-10, 7:9-10

*34:13 Diut 16:21

*34:17 Ekd 20:4; Liv 19:4; Diut 5:8, 27:15

*34:18 Ekd 12:14-20; Liv 23:6-8; Nab 28:16-25

*34:19 Ekd 13:2

*34:20 Ekd 13:13

*34:21 Ekd 20:9-10, 23:12, 31:15, 35:2; Liv 23:3; Diut 5:13-14

*34:22 Liv 23:15-21; Nab 28:26-31

*34:25 Ekd 12:10

*34:26 Diut 24:21, 26:2

*34:29 2 Kor 3:7-16