13
Vina Madidi ri pu Podo Kekenudi
Meke zama la koe Mosese se Zihova, “Mi va madi koa Rau sari doduru koburu koreo pu podo kekenudi, sina taqarau beto sari doduru koburu koreo Izireli. Meke sari doduru kurukuru kokoreo saripu ta hira kenudi,” gua si Asa.* Nab 3:13; Lk 2:23
Sa Inevaṉa Palava sapu Lopu Ta Henie Isiti
Beto asa, si zama la koari na tinoni se Mosese, “Mi balabala ia sa rane hie sa rane sapu taluarae ia gamu pa popoa Izipi, vasina sapu tava pinausu si gamu. Koasa rane hie, si ta turaṉa vura taloa si gamu, koasa ṉiniraṉira lavata te Zihova. Meke loke tie si kaqu hena ia sa bereti sapu ta henie Isiti. Pa rane hie, koasa sidara Abibi sapu sa sidara kekenu pa vuaheni, si taluarae si gamu pa popoa Izipi. Ele va tatara nia tu e Zihova koa rina tiatamamia, si pude vatui koa gamu sari na popoa tadi na tinoni Kenani, Hitaiti, Amoraiti, Hivaiti meke Zebusaiti. Pana turaṉa lani gamu Sa koasa popoa masuruna sana si gamu, si kaqu tavetia gamu sa Inevaṉa Pasova koasa sidara kekenu, pa doduru hopeke vuaheni. Ura koari ka zuapa rane, si kaqu henai gamu sari na bereti saripu lopu ta henie isiti, meke koasa rane vina zuapa, si kaqu tavetia gamu si keke inevaṉa pude va lavatia se Zihova. Meke koari ka zuapa rane tugo arini, si lopu kaqu hite henai gamu sari na bereti saripu ta henie isiti. Namu loke isiti babe na bereti sapu ta henie isiti, si kaqu koa pa doduruna sa mia popoa. Koasa rane sapu podalae sa inevaṉa, si guahe si kaqu tozia goi koasa tumu koreo, ‘Taveti rau si hire, ura e Zihova ele tavete maeni koa rau si arini, sipu taluarae pa popoa Izipi si rau,’ mu gunia. Sa tinavete hie, si kaqu na vina balabala pule, guana keke vina gilagila sapu ta pusi veko pa limamu babe pa raemu. Asa kaqu va balabala pule nigo, pude lopu makudo, tozi vura nia meke va nonoga ni goi koari na tie sa tinarae te Zihova. Ura e Zihova turaṉa vurani gamu pa nana ṉiniraṉira pa popoa Izipi, gua. 10 Mamu balabala ia sa rane asa, koari hopeke vuaheni, koasa totoso ta vizatana.”
Sapu Ta Podo Kenudi si te Tamasa
11 “E Zihova kaqu turaṉa lani gamu si gamu koasa popoa tadi na tie pa Kenani, sapu ele va tatara zoṉazoṉa nia Sa koa gamu, meke koari na tiatamamia pukerane. Ego, pana vatu nia Sa si asa koa gamu, 12 si kaqu vala betoi gamu koe Zihova sari doduru koreo podo kenudi. Meke sari doduru kokoreo pu hira kekenu koari na mia kurukuru si te Zihova tugo.* Ekd 34:19-20; Lk 2:23 13 Ba kaqu holu vagi puleni gamu koa Sa sari doduru kokoreo pu ta hirae kenudi koari na doṉ'ki, pude hobeni keke tuna sipi si arini. Be koromia holu pule nia gamu sa doṉ'ki, si mamu moku i sari na susuri pa ruana pude va matea. Ba kaqu hobeni gamu sari doduru tumia koreo podo kenudi. 14 Ego, koari na rane vugorepere, pana nanasa gamu rina tumia koreo si gamu, ‘Na sa sa ginuana sa rane sapu kopu nia gita?’ gua, si kaqu olaṉia gamu si asa, ‘Koasa ṉiniraṉira lavata sapu tavetavete nia e Zihova, si ta turaṉa vura si gita na tie Izireli pa popoa Izipi, sa vasina sapu tava pinausu si gita. 15 Totoso va luli nia nana hiniva e Zihova sa baṉara, meke korona va malumu gita sa pude taloa, si va matei e Zihova sari doduru koreo podo kenudi pa popoa Izipi, sari na tie meke na kurukuru. Gua asa ke va vukivukihi lani gita koe Zihova sari doduru kurukuru kokoreo pu ta hirae kekenudi, ba hobe vagi puleni gita kasa sari na tuda koreo podo kenudi. 16 Ke sa rane hie si na vinabalabala pule, guana vina gilagila sapu ta pusie pa limada babe pa raeda, meke kaqu va balabalani gita, sapu turaṉa vurani gita e Zihova si gita pa popoa Izipi, koasa Nana ṉiniraṉira lavata.’ ”
Sa Lei meke sa Nika
17 Meke sipu va malumi sa baṉara pa popoa Izipi sari na tinoni pude taloa, si lopu turaṉa lani e Tamasa si arini, koasa siraṉa sapu sage la gua pa raratana Pilisitia d, na siraṉa papaka si asa. Balabala ia sa Tamasa, sapu lopu leana pude hobe binalabala sari na tie, meke pule la pa popoa Izipi, pana gilania rini sapu kote la varipera si arini, gua. 18 Ba turaṉa lani Sa si arini, meke va ene viloviloraei Sa pa korapa popoa qega, sapu la gua koasa Kolo Ziṉara. Meke va sage poko varipera sari na tie Izireli.
19 Meke palekia Mosese sari na susuri tinina e Zosepa, ura ele va tatara zoṉazoṉa nia tu e Zosepa koari na tinoni Izireli, sapu pude gua asa. Guahe si zama nia e Zosepa, “Pana harupu gamu e Tamasa si gamu, si kaqu paleke taloani gamu sari na susuri tiniqu koasa popoa hie,” gua si asa.* Zen 50:25; Zos 24:32
20 Meke taluarae si arini koa ke vasina pozana Sukoti, meke la va turu dia ipi si arini pa Etami, koasa hukihukirina sa popoa qega. 21 Pana rane si hoke ene va kenue koarini se Zihova koa keke lei, pude va dogoro nia koa rini sa siraṉa, meke pana boṉi si ene va kenue si asa koa rini koa keke nika, pude va kalalasi si arini pude boka ene si arini pana boṉi meke pana rane. 22 Doduru totoso sa lei si hoke turu va kenue koari na tie pana rane, meke sa nika pana boṉi.

*13:2 Nab 3:13; Lk 2:23

*13:12 Ekd 34:19-20; Lk 2:23

*13:19 Zen 50:25; Zos 24:32