19
Kaqu Va Kilasia Tamasa si pa Izipi
Hie sa kinorokorotae pa guguana Izipi:* Zer 4:2-26; Izk 29:1 kamo hinia 32:32
Doṉo la, se Zihova si koi koari na lei reregedi
meke korapa la pa Izipi.
Sari beku pa Izipi si neneqara pa kenuna Sa,
meke sari bulodia ri na tie Izipi si matagutu.
“Kote vari kana ni Rau sari na tie Izipi,
sari koreo kote razai sari tasidia koreo,
sari tie si kote razai sari turaṉadia
vasileana nomadi kote razai sari vasileana nomadi,
meke butubutu kote razai sari na butubutu
Kote va malohoro i Rau sari bulodi ri pa Izipi,
meke kote va nosoi Rau sari dia hiniva;
kote la tepa tinokae si arini koari dia beku, meke koari na maqomaqodi rina tie matedi,
koari na tie vakuvakutae na tie matemateana.
Kote vala ni Rau sari pa Izipi,
koa keke baṉara ṉoṉovala,
meke na baṉara kaleana pude ṉati hiniva ni,”
isana gua si zama vura nia sa Baṉara, Zihova Tadi na Qeto Minate.
Sari kolo koasa ovuku si kote popa taloa,
meke sa pepeso pa kauruna sa ovuku si kote kaqi meke popa.
Sari na gineli kolo koasa ovuku la koari na inuma si kote popa meke humaṉa hikare;
sari tototolo si kote hitehite gore meke popa taloa.
Sari kuli na kinahe si kote harahara,
gua tugo sari linetelete pa taqele Ovuku Naelo,
meke pa sadana sa ovuku.
Doduru inuma pa taqelena sa Ovuku Naelo
si kote kaqi sa pepeso meke na linetelete si kote ta givusu taloa.
Sari na tie habu si kote qumiqumi meke talotaṉa,
doduru pu tutusa pa Ovuku Naelo;
arini pu ipa vaqara koasa kolo
si kote talotaṉa na nunala.
Arini pu va tana lozi si kote kuliusu,
sari tie tigisi poko memelesina si kote nunala.
10 Sari tie tavetavete pa kali poko si kote malohoro mate dia,
meke doduru tie ta tabaradi si kote balabala mamata.
11 Sari na koimata pa vasileana Zoani si na pekipekidi!
Sari tie gilagilana te Pero si vala binalabala seadi koasa.
Vea ke boka zama si agoi koe Pero,
“Arau si keke koari na tie gilagilana,
na tava tumatumae si rau koari na baṉara pukerane,” gua?
12 Avei sari mua tie gilagilana kamahire?
Madi va dogoroni gamu arini meke tozini gamu
gua sapu korapa tozia e Zihova Tadi na Qeto Minate
sapu va namanama vekoa Sa kote kamo la koasa popoa Izipi.
13 Sari na palabatu tadi pa Zoani si ele pekipeki,
sari koimata pa Memipisi si kokoha;
arini sari ṉati tie tuturaṉa pa Izipi
meke turaṉa va sea i sari tie.
14 Va kamo ni viviri e Zihova sari maqomaqodi;
meke la sarini meke va tedeve i sari pa Izipi pa doduru dia tinavete,
guana tie vivirina sapu tedeve likoho nia sa sa nana lua telena.
15 Loketoṉa si boka tavetia Izipi,
sa batu babe sa pikutu,
sari koimata babe sari tie kumakumana.
Kote Vahesia Izipi se Zihova
16 Koasa rane tugo asa si sari tie Izipi si kote guana barikaleqe.
Kote neneqara meke matagutu nia rini sa Limana e Zihova Tadi na Qeto Minate
sapu ta ovulu sage pude seke la koa rini.
17 Meke sa popoa Ziuda si kote matagutu nia ari pa Izipi,
meke sa pozana mo Ziuda ba kote holoqoru nia mo arini
koa gua koasa ginugua sapu kote tavete la nia e Zihova Tadi na Qeto Minate koa rini.
18 Koasa rane asa si ka lima vasileana pa Izipi si kote zama pa vinekala tadi pa popoa Kenani,
meke kote tokotokoro pa Pozana e Zihova Tadi na Qeto Minate.
Keke arini si kote ta pozae,
“Vasileana nomana tana Rimata.”
19 Koasa rane asa, keke hope te Zihova si kote koana pa kokorapana Izipi,
meke keke vina tigono te Zihova si kote pa voloso te Izipi.
20 Asa si kote na vina nonoga meke na vina sosode
sapu tavahesi se Zihova Tadi na Qeto Minate koasa pepeso Izipi.
Pana kabo la si arini koe Zihova sina razai ri na tie kaleadi,
si kote garunu la nia Sa si keke hinarupu,
meke asa kote la lavelave ni na harupi.
21 Ke se Zihova kote vata gilana pule nia koa rini pa Izipi,
meke koasa rane asa si kote gilania rini se Zihova.
Kote vahesia rini meke paleke la vina vukivukihi na vinariponi la koa Sa;
kote va tatara si arini koe Zihova
meke kote kopu nia rini sa dia vina tatara.
22 Kote va raza nia oza e Zihova si pa Izipi;
beto va raza ni Sa, meke kote salaṉi Sa.
Kote kekere la koe Zihova si arini,
meke kote olaṉi Sa sari dia tinepa meke salaṉi.
23 Koasa rane asa si kote koa nana si keke siraṉa nomana podalae pa Izipi meke kamo pa Asiria.
Sari pa Asiria si kote ene la pa Izipi meke ari pa Izipi si kote la pa Asiria.
Sari pa Izipi meke sari pa Asiria si kote vahesi varigara.
24 Koasa rane asa si se Izireli si kote vina ṉeta koari karua,
sari Izireli, Izipi, meke Asiria si kote na minana koasa popoa pepeso.
25 Kote mana ni e Zihova Tadi na Qeto Minate,
meke zama, “Mani ta manae se Izipi na Qua tinoni, se Asiria na Qua tinavetena, meke Izireli sa Qua tinago.”

*19:1 Zer 4:2-26; Izk 29:1 kamo hinia 32:32