35
Zeremaea meke sa Tatamana te Rekabi
Hiera sa zinama te Zihova sapu kamo mae koe Zeremaea sipu korapa koa baṉara se Zehoiakimi sa tuna koreo e Zosaea sa baṉara pa Ziuda:* 2 Baṉ 23:36 kamo hinia 24:6; 2 Koron 36:5-7 “La koasa tatamana te Rekabi, mamu ruvati pude mae pa keke ri na lose pa kali Zelepade te Zihova; mamu poni vaeni pude napo si arini.”
Ke topue la si arau pude la vagia se Zazanaea sa tuna koreo e Zeremaea, sapu sa tuna koreo e Habazinaea, meke vagi tugo rau sari tasina koreo meke sari doduru tuna koreo, sapu sa doduruna mo sa tatamana te Rekabi. Ke turaṉa vagi rau meke nuquru pa vetu te Zihova pa lose tadi na tuna koreo e Hanani, sapu sa tuna koreo e Iqidalaea sa tie te Tamasa. Hie si pa kali lose mo tadi na koimata pa vetu te Zihova, sapu kali sage koasa lose te Maseia sa tuna koreo e Salumu sa tie kopu sasada pa Zelepade. Meke va nama kapa na zagi si arau pa kenudia rina tie pa tatamana te Rekabi meke zama si rau koarini, “Napo vasi vaeni.”
Ba olaṉa si arini, “Gami si lopu napo vaeni sina zama gami e Zonadabi sa tuna koreo e Rekabi sapu tuti gorea gami: ‘Gamu meke sari tutimia si lopu kaqu hokara napo vaeni. Meke lopu kaqu kuri vetu si gamu, lelete kiko babe tavete inuma vaeni; lopu kaqu tagoi gamu sari tiṉitoṉa hire, ba kaqu koa lamo pa ipi si gamu. Pude gua asa si kote koa seunae si gamu koasa popoa sapu karovo mae koa ia gamu.’ Va tabei gami sari doduru pu tozini gami e Zonadabi sa tuna koreo e Rekabi sapu tuti gorea gami. Gami, mami barikaleqe, sari tumami koreo meke vineki si lopu napo hokaria gami sa vaeni babe kuri vetu pude koa i babe tago inuma vaeni, tago pezara duduli babe lelete kiko. 10 Gami si koa pa ipi meke va tabe va leani gami sari doduru pu tozini gami e Zonadabi si gami, asa pu tuti gorea gami. 11 Ba totoso rapatia e Nebukaneza sa baṉara pa Babiloni sa popoa hie, si zama si gami, ‘Aria, mada la pa Zerusalema, mada govete ni sari qeto minate tadi pa Babiloni meke pa Siria.’ Ke mae koa si gami pa Zerusalema.”
12 Meke kamo mae sa zinama te Zihova koe Zeremaea, sapu zama guahe: 13 Hiera gua si zama nia e Zihova Tadi na Qeto Minate, sa Tamasa pa Izireli: “La mamu tozini sari tie pa Ziuda meke sari tinoni pa Zerusalema, ‘Vegua, lopu kote va avoso si gamu meke va tabei sari Qua zinama?’ zama vura gua se Zihova. 14 ‘Tozini e Zonadabi sa tuna koreo e Rekabi, sari tutina pude lopu napo ia sa vaeni meke kopu nia arini si asa. Kamo pa rane ṉinoroi si lopu napoa rini sa vaeni, sina va tabea rini sa vina turu tanisa tamadia. Ba Arau si ele zama pilipule koa gamu ba lopu hite va tabe Au tu gamu si Arau. 15 Garunu pilipule atuni Arau koa gamu sari doduru Qua nabulu, sari na poropita. Zama si arini, “Gamu si kaqu hopeke kekere koari mia hahanana kaleadi mamu hobei sari mia tinavetavete. Mi lopu luli sari kaiqa tamasa kokohadi pude va nabulu la koarini. Pude gua si kote koa si gamu koasa popoa sapu poni nia Rau koa gamu meke sari tiatamamia.” Ba gamu si lopu hite va avoso mae koa Rau babe va taliṉa mae Au. 16 Sa tutina e Zonadabi sa tuna koreo e Rekabi si tavete va gorevura ia sa vina turu sapu ponini sa tamadia, ba sari tie hire si lopu hite va tabe Au rini.’
17 Gua ke hiera gua si zama nia Arau Zihova, sa Tamasa pa Izireli: ‘Va avoso mae! Arau kote va kamo la nia pa Ziuda meke koari doduru pu koa pa Zerusalema sari doduru tinasuna gua sapu ele zama lani Arau koarini. Zama la i Rau ba lopu va avoso si arini; tioko la i Rau ba lopu olaṉa si arini.’ ”
18 Meke zama la se Zeremaea koasa tatamana te Rekabi, “Hiera gua si zama nia e Zihova Tadi na Qeto Minate, sa Tamasa pa Izireli: ‘Gamu si ele va tabea sa tamamia kenuna se Zonadabi meke ele luli gamu sari doduru nana ginarunu meke ele taveti sari doduru pu tozi sa.’ 19 Gua ke, hiera gua si zama nia e Zihova Tadi na Qeto Minate, sa Tamasa pa Izireli: ‘Sa butubutu te Zonadabi sa tuna koreo e Rekabi si lopu kaqu makudo koa ia tie pude koa nabulu koa Rau.’ ”

*35:1 2 Baṉ 23:36 kamo hinia 24:6; 2 Koron 36:5-7