34
Sa Inavoso La koe Zedekaea
Kamo mae koe Zeremaea sa zinama te Zihova, sipu korapa raza ia Nebukaneza sa baṉara pa Babiloni meke sa nana qeto minate varipera lavata, sari na vasileana pa Ziuda meke Zerusalema, meke sari vasileana hitekedi pa vari kalina. Somana pa nana qeto minate sari votivotiki butubutu tie pa nana binaṉara:* 2 Baṉ 25:1-11; 2 Koron 36:17-21 “Hiera gua si zama nia Arau Zihova, sa Tamasa pa Izireli: Mu la koe Zedekaea sa baṉara pa Ziuda mamu tozi nia, ‘Hiera gua si zama nia e Zihova: Arau si nama pude vala nia sa vasileana lavata hie koasa baṉara pa Babiloni, meke kote sulu gore pania sa. Lopu kote boka govete nia goi sa limana sa, ba kote ta saputu vagi si goi meke ta turaṉa la koa sa. Kote dogoro nia matamu goi si asa meke kote zama pa kenumu. Meke kote la pa Babiloni si goi.
Ba Zedekaea baṉara pa Ziuda, mu avosia sa vina tatara te Zihova. Hiera gua si zama nia e Zihova pa guguamu agoi: Lopu kote mate pa vedara si agoi; ba kote mate va bulebulei si agoi. Gua sapu hoke va uququ humaṉa lea si arini pa dia vina lavata koari na tamamu kenudi, sari na baṉara pu ele hola, si kote va uququ humaṉa lea tugo sari tie pa dia pinamaṉa meke kote taruqoqo meke zama guahe, “Kei, mami baṉara si mate!” kote gua. Arau telequ tavetia sa vina tatara hie,’ ” zama vura gua se Zihova.
Meke pa Zerusalema tozi beto valani e Zeremaea sa poropita sari doduru zinama hire koe Zedekaea sa baṉara pa Ziuda, sipu korapa raza ia sa qeto minate tanisa baṉara pa Babiloni sa popoa Zerusalema meke sari kaiqa vasileana pule pa Ziuda sapu lopu ele ta vagi, ari pa Lakisi meke pa Azeka. Arini mo sari vasileana lavata ta gobadi sapu korapa koa hola pa Ziuda.
Lopu Ta Rupaha sari na Pinausu
Hiera gua sa zinama te Zihova sapu kamo mae koe Zeremaea mudina sapu tavetia e Zedekaea sa baṉara sa vinariva egoi koari na tie pa Zerusalema pude tozi urahae nia sa tinarupaha tadi na pinausu. Doduru tie si kaqu rupahi sari dia pinausu sapu na tie Hiburu, koreo babe vineki, barikaleqe babe palabatu; loke tie si kaqu vata pusi eko ia si keke tie Ziu. 10 Ke doduru koimata na tinoni pu somana koasa vinariva egoi hie si va egoa pude vata rupahi sari dia pinausu meke lopu va pusi ekoi. Va egoa rini meke va rupaha taloa ni rini. 11 Ba mudina asa si la tuqe vagi puleni rini meke vata pusi pule i.
12 Meke kamo mae sa zinama te Zihova koe Zeremaea: 13 “Hiera gua si zama nia Arau Zihova, sa Tamasa te Izireli: ‘Keke vinariva egoi si tavetia Rau koari na tiatamamia totoso turaṉa vurani Rau pa Izipi, totoso ta turaṉa vura si arini koasa popoa tinapusi asa. Zama si Rau: 14 Doduru vina zuapa vuaheni si kaqu vata rupahi gamu sari hopeke mia pinausu sapu na tie Hiburu pu vata holuholu pule nia koa gamu. Mudina sapu nabulu si asa koa goi ka onomo vuaheni si kaqu vata rupahia goi meke va taloa ia. Ba sari tamamia si lopu va avoso mae koa Rau babe va taliṉa mae Au.* Ekd 21:2; Diut 15:12 15 Vaqurana si hobe si gamu meke lulia gamu gua sapu toṉoto pa Kenuqu: Hopeke gamu si tozi urahae nia sa tinarupaha tadi na turaṉamia. Latu si gamu pa Zelepade sapu ta poza nia Rau meke la tavetia si keke vinariva egoi vasina. 16 Ba kamahire si taliri pule si gamu meke ṉovalia sa Pozaqu Rau; hopeke la si gamu meke tuqe vagi puleni sari mia pinausu sapu ele vata rupahi gamu, meke zuzuki gamu pude na pinausu pule.’
17 Gua ke hiera gua si zama nia Arau Zihova: ‘Lopu hite va tabe Au gamu si Arau; lopu vata rupahi gamu sari turaṉa mia. Ke kamahire si zama vura nia Rau sa “tinarupaha” tamugamu. Zama vura gua si Arau Zihova, Na “tinarupaha” pude hoqa pa vedara, pa soṉe, meke oza. Kote va doṉo hikare gamu Rau koari doduru butubutu pa popoa pepeso. 18 Saripu sekea sa Qua vinariva egoi meke lopu va gorevura i sari vina turu koasa vinariva egoi sapu tavetia rini pa Kenuqu Rau, si kote tavete gunini Rau guana tuna bulumakao sapu kubolo rua ia rini meke enea rini vari korapadi.* Mi doṉo la pa vinariva egoi te Ebarahami meke Tamasa pa Zenesesi 15:9-21. 19 Sari koimata pa Ziuda meke Zerusalema, sari tie tavetavete pa vetu baṉara, sari hiama meke doduru tiena sa popoa pu enea sa vari korapadi sari karua kubolona sa bulumakao, 20 si kote valani Arau koari dia kana pu korapa hatai pude va matei. Sari tinidia si kote na ginani tadi na kurukuru pa galegalearane meke na kurukuru ṉame pa soloso.
21 Se Zedekaea sa baṉara pa Ziuda meke sari nana koimata si kote valani Arau koari dia kana pu korapa hata i pude va matei, koasa qeto minate tanisa baṉara pa Babiloni, sapu ele ta luarae koa gamu. 22 Zama vura guahe si Arau Zihova, kote vala nia Rau sa ginarunu, meke kote turaṉa pule maeni Arau koasa vasileana lavata hie. Kote rapatia rini, kote vagia rini meke sulu gore nia. Meke kote huara pani Rau sari vasileana pa Ziuda pude loke tie kaqu koa i sari vasidi arini.’ ”

*34:1 2 Baṉ 25:1-11; 2 Koron 36:17-21

*34:14 Ekd 21:2; Diut 15:12

*34:18 Mi doṉo la pa vinariva egoi te Ebarahami meke Tamasa pa Zenesesi 15:9-21.