33
Vina Tatara Koasa Pinule Mae pa Zerusalema
Sipu korapa koa ta pusi pa pavasa tadi na tie kopu koasa vetu baṉara se Zeremaea, si kamo pule la vina rua totoso sa zinama te Zihova: “Hiera gua si zama nia e Zihova, Asa pu kuri ia sa popoa pepeso, se Zihova pu va podaka ia meke va sokirae ia, e Zihova sa Pozana Sa: ‘Titioko mae koa Rau meke kote olaṉa igo Rau meke kote tozi nigo Rau sari tiṉitoṉa variva magasadi pu lopu ele gilani gamu, meke lopu boka hata vagi telemia.’ Ura hiera gua si zama nia e Zihova, sa Tamasa pa Izireli, pa guguadi rina vetu pa vasileana lavata hie meke sari vetu baṉara pa Ziuda sapu ele tava huara gore pude tavetavete ni pude va ṉiṉira i sari goba totoso korapa tomotomo lania pepeso ri na kana si pa kali goba. Ari kaiqa pu varipera la koari pa Babiloni si kote va mate i Rau, meke sari tinidi ri na tie matedi si kote va siṉi i ri na vetu arini. Arau kote va mate i koasa Qua tinaṉaziri meke binugoro. Kote tome ia Rau sa isumataqu koasa vasileana lavata hie koa gua koari doduru kinaleadi tanisa.
Ba gua tu he, vugo repere kote turaṉa mae sinalaṉa si Rau koa sa; kote salaṉi Rau sari Qua tinoni meke poni soku ṉavulu binule meke lopu koa matagutu. Kote turaṉa pule mae ni Rau sari Ziuda meke Izireli koasa tinaraovo meke kote va koa valeanana i Rau si arini gugua pukerane. Kote va via i Rau si arini koari dia sinea sapu tavete mae nia rini koa Rau meke kote taleoso ni Rau koari dia vina gugue mae koa Rau. Meke sa vasileana lavata hie si kote poni Nau qinetuqetu sa, na vina lavata, vinahesi, meke kote ta gilana si Arau koari doduru butubutu koasa popoa pepeso. Kote avoso ni rini sari doduru tinavete leadi sapu tavete poni Rau sari tie pa Zerusalema; meke kote magasa meke holoqoru nia rini sa binule meke tinagotago sapu ponini Rau koa rini.”
10 Hiera gua si zama nia e Zihova: “Zama guahe si gamu pa guguana sa vasina hie: ‘Na popoa qega, sapu loke tie na kurukuru koa ia,’ gua. Uve ba koari na vasileana pa Ziuda meke sari na siraṉa pa Zerusalema sapu ta veko palae, meke loke tie na kurukuru koa i, si kote ta avoso pule 11 sari mamalaiṉi kukili qetuqetu, na hegere, sari mamalaiṉidi ri na tie varihaba. Kote ta avoso pule si arini pu paleke vinari poni zama leana la pa Zelepade te Zihova. Kote kera guahe si arini,* 1 Koron 16:34; 2 Koron 5:13, 7:3; Ezr 3:11; Sam 100:5, 106:1, 107:1, 118:1, 136:1
‘Mada ponia sa zinama leana koe Zihova Tadi na Qeto Minate,
ura e Zihova si leana;
sa Nana tataru nabuna si koa hola ninae rane.’
Ura kote veko pule lani Rau sari tinagotago tanisa popoa gugua pukerane,” zama gua se Zihova.
12 Hiera gua si zama nia e Zihova Tadi na Qeto Minate: “Koasa vasina hie sapu qega meke loke tie na kurukuru koa ia, si kote toqolo pule i na duduli koari doduru vasileana, pude turaṉa lani ri sepati sari dia sipi. 13 Koari na vasileana pa popoa toqetoqere, koari hubi toqere pa kali lodu rimata, meke pa popoa Neqevi, pa pinaqaha popoa te Benisimane, pa korapa vasileana hitekedi pa vari likohaena Zerusalema, meke pa korapadi ri vasileana pa Ziuda, si kote nae pulei rina sepati sari dia sipi,” zama gua se Zihova.
14 Zama vura pule se Zihova, “Sari rane si korapa mae, totoso sapu kote va gorevura ia Rau sa vina tatara tolavaena sapu tavetia Rau koasa butubutu Izireli meke Ziuda.* Zer 23:5-6
15 Koari na rane arini meke koasa totoso asa
si kote va tuvulu vura ia Rau koasa tuti te Devita sa Lelaṉa tinoṉoto;
Asa kote tavetia gua sapu toṉoto meke ṉoṉo koasa popoa.
16 Koari rane arini si e Ziuda si kote ta harupu
meke Zerusalema si kote lopu koa matagutu.
Hierana sa pozapoza sapu kote ta poza nia sa:
E Zihova sa Nada Tinoṉoto.”
17 Ura hiera gua si zama nia e Zihova: “Lopu kaqu makudo habotu koasa habohabotuana baṉara pa Izireli si keke tie pa tutina Devita,* 2 Samuela 7:12-16; 1 Baṉ 2:4; 1 Koron 17:11-14 18 babe sari hiama, pa tuti te Livae, si lopu kaqu makudo pa tinavete hiama pa Kenuqu pude poni Au vinukivukihi va uququ, va uqu vinariponi kiko huiti, meke kaiqa vinukivukihi pule.”* Nab 3:5-10
19 Hiera gua si zama nia e Zihova sapu kamo la koe Zeremaea: 20 “Hiera gua si zama nia Arau Zihova: ‘Pana boka kumatia goi sa Qua vinariva egoi koasa rane meke sa Qua vinariva egoi koasa boṉi, pude sa rane meke sa boṉi si lopu mae pa dia totoso sapu ta tozi ni rini, 21 si sa Qua vinariva egoi koe Devita sa Qua nabulu, meke sa Qua vinariva egoi koari na tutina Livae pu turu va tana pa Kenuqu, si kote boka ta kumata meke lopu kaqu habotu ia si keke tie pa tutina e Devita sa nana habohabotuana baṉara. 22 Kote gunini Arau na pinopino pa galegalearane sapu lopu boka ta nae meke guari onone pa masamasa sapu lopu boka ta pada sari tutina e Devita sa Qua nabulu meke sari tie Livae pu turu va tana pa Kenuqu.’ ”
23 Sa zinama te Zihova si kamo la koe Zeremaea: 24 “Vea, ele gilania tugo goi, sapu zamazama guahe sari tie, ‘Ele kilui Zihova sari karua binaṉara sapu vizati Sa,’ gua? Gua ke hakohako ni rini sari Qua tinoni meke lopu na binaṉara gunini rini. 25 Hiera gua si zama nia Arau Zihova: ‘Be guana lopu ele tavetia Rau sa Qua vinariva egoi koari rane na boṉi meke va turui sari tinarae koari maṉauru meke pepeso, 26 si kote kilui Rau sari tutina e Zekopi meke Devita sa Qua nabulu meke kote lopu vizatia Rau si keke ri tuna koreo e Devita pude baṉarani sari tuti dia ri Ebarahami, Aisake, meke Zekopi. Ura Arau kote poni puleni sari dia tinagotago meke kote tataruni Rau si arini.’ ”

*33:11 1 Koron 16:34; 2 Koron 5:13, 7:3; Ezr 3:11; Sam 100:5, 106:1, 107:1, 118:1, 136:1

*33:14 Zer 23:5-6

*33:17 2 Samuela 7:12-16; 1 Baṉ 2:4; 1 Koron 17:11-14

*33:18 Nab 3:5-10