23
Sa Lelaṉa Toṉotona
“Madi talotaṉa sari sepati pu va huarakatae i meke talahuara i sari na sipi pa Qua inuma duduli!” zama vura gua se Zihova. Gua ke hiera gua si zama nia e Zihova, sa Tamasa pa Izireli koari na sepati pu kopu ni sari Nana tinoni: “Sina va talahuarae i gamu sari Qua sipi meke hadu pani gamu meke lopu kopu va leana i gamu, ke kote va kilasa gamu Rau koa gua sa kinaleana sapu ele tavetia gamu,” zama vura gua se Zihova. “Arau telequ kote varigara ni sari visavisa sipi koa holadi koari doduru popoa pu ele hadu lani Rau meke kote turaṉa pule mae ni pa dia popoa, vasina kote gavoro pule si arini meke soku sa dia ninae. Kote vekoni sepati Arau pude kopu ni meke lopu kote matagutu pule si arini meke lopu keke si kote muliuṉu,” zama vura gua se Zihova.
Zama pule si Asa, “Sari rane si korapa mae,
totoso kote vizatia Rau sa Lelaṉa toṉotona pa tuti te Devita,
keke Baṉara si Asa sapu kote kopu pa ginilae
meke taveti sapu toṉoto meke ṉoṉo pa korapana sa popoa.* Zer 33:14-16
Koari Nana rane si kote ta harupu sa popoa Ziuda
meke popoa Izireli si kote koa pa binule.
Hiera sa pozapoza sapu kote ta poza nia Sa:
Se Zihova sa Nada Tinoṉoto.”
Zama pule se Zihova, “Gua ke, sari rane si korapa mae, totoso sari tie si lopu kote zama pule guahe, ‘Hinokara gua sapu toana se Zihova, pu turaṉa vurani sari tie Izireli pa Izipi,’ gua, ba kote zama guahe si arini, ‘Hinokara gua sapu toana se Zihova, sapu turaṉa vurani sari tutina Izireli koasa popoa pa kali gede meke vura mae koari doduru popoa pu hadu lani Sa,’ gua. Gua meke kote koa si arini pa dia popoa soti.”
Sa Inavoso pa Guguadi rina Poropita
Sapu la gua koari na poropita:
Ta lotaṉa sisigiti si rau pa qua binalabala
meke holoqoru si rau.
Guana tie viviriqu si rau,
guana tie sapu napo soku vaeni koa gua koe Zihova
meke sari Nana zinama hopedi.
10 Sa popoa si siṉia na tie barabaratadi;
koa gua koasa lineveleve si pokata sa pepeso
meke sari duduli pa soloso si popa.
Sari poropita si luli rini sari dia inene kaleadi
meke tavetavete ni sari dia ṉiniraṉira pa kinaleana.
11 “Sari poropita meke hiama si loke dia tamasa;
pa korapa Qua Zelepade ba dogori mo Arau sari dia kinaleana,”
zama vura gua se Zihova.
12 “Gua ke sari dia siraṉa si kote gulazoro;
kote ta hitu la pa hupohuporona si arini
meke vasina kote hoqa ni.
Kote va kamo ni tinasuna Arau
koasa vuaheni sapu tava kilasa si arini,”
zama vura gua se Zihova.
13 “Koari na poropita pa Sameria
si dogoria Rau si keke tiṉitoṉa sapu sea hola:
Korokorotae si arini koe Beolo
meke turaṉa va seu i rini koa Rau sari Qua tinoni pa Izireli.
14 Meke koari na poropita pa Zerusalema
si dogoria Rau si keke tiṉitoṉa kaleana hola:
Barabarata si arini meke na kokoha si toa nia rini.
Zukai rini sari tie tavete va kaleana,
pude lopu keke si kote noso pa hahanana kaleadi.
Doduru arini si guana Sodomu mo koa Rau;
sari tiena sa popoa Zerusalema si guana Qomora.”* Zen 18:20; Izk 16:49
15 Gua ke hiera gua si zama nia e Zihova Tadi na Qeto Minate pa guguadi ri na poropita:
“Kaqu va hena ni ginani pasadi Rau
meke va napo ni kolo poizini,
sina koari na poropita pa Zerusalema
si ene vura sa hinuporo pa doduruna sa popoa.”
16 Hiera gua si zama nia e Zihova Tadi na Qeto Minate:
“Mi lopu va avosi saripu korokorotae atu ni ri poropita koa gamu;
na kote turaṉa gamu rini pude raṉei sari na kinokorotae kokohadi.
Na dinogodogorae sapu pa dia binalabala mo si zama ni rini,
lopu mae guadi koe Zihova.
17 Zama i rini sarini pu korodia Nau,
‘Zama se Zihova: Kote koa pa binule si gamu,’ gua.
Meke koari doduru pu luli sari bulo tasunadi tadi kasa si zama i rini,
‘Loke tinasuna kote kamo gamu,’ gua.
18 Ba esei arini si ele gilani sari na binalabala te Zihova
pude dogoria babe avosia sa Nana zinama?
Esei ele va taliṉa la meke avosia sa Nana zinama?
19 Dotu, sa raneboṉi te Zihova si kote puzaka vura pa tinaṉaziri,
na vivirua si viloro gore la pa batudi ri na tie kaleadi.
20 Sa binugoro te Zihova si lopu kote kekere pule osolae tavete va hokoti Sa sari hiniva pa Bulona.
Koari rane pu korapa mae si kote bakala koa gamu sari doduru hire.
21 Arau lopu garuni sari poropita hire,
ba ele va enei rini sari dia inavoso;
lopu hite zama i Rau ba ele korokorotae tu si arini.
22 Ba be ele gilani rini sari na Qua binalabala,
si kote ele zama vurani rini sari Qua zinama koari Qua tinoni
meke kote ele kekere si arini pa dia hahanana kaleadi
meke koari dia tinavete sea.
23 Vegua, na Tamasa koa tataqu mo si Arau,
meke lopu na Tamasa koa va seu?”
zama vura gua se Zihova,
24 zama pule se Zihova, “Vegua, boka tome sa tie pa vasidi golomodi pude lopu dogoria Rau?
Lopu Maqomaqoqu tu Arau siṉia sa maṉauru meke pepeso?”
zama vura gua se Zihova.
25 “Avosi Qua sari na poropita pu korokorotae kokoha pa Pozaqu. Zama si arini, ‘Putagita si rau! Putagita si rau!’ gua. 26 Kote ve seunae gua si hie pa bulodi ri na poropita kokohadi, pu korokorotae ni sapu vuradi pa dia binalabala teledia? 27 Balabala ia rini sapu kote muliṉi nia ri na tie sa Pozaqu koari na pinutagita sapu vari tozi ni rini, gua sapu muliṉi nia ri na tamadia sa Pozaqu pa vinahesina e Beolo. 28 Sa poropita pu putagita si mani tozia sa nana pinutagita, ba asa pu tagoa sa Qua zinama si mani zama nia doduru totoso koari na tinoni. Ura sa qua zinama si votikaena hola koari na pinutagita, gua sapu sari kiko huiti si leana pude tavete bereti ba sari duduli popadi si padadi pude ta sulu palae,” zama vura gua se Zihova. 29 Zama pule se Zihova, “Vea lopu gua tu na nika sa Qua zinama, meke guana hama sapu seke va umumu patu?”
30 Zama vura pule se Zihova, “Gua ke, lopu qetu ni Rau sari poropita pu vari hikoi zinama meke zama sapu mae guadi koa Rau si arini, gua.” 31 Zama vura guahe se Zihova, “Uve, Arau lopu qetu ni sari poropita pu tozi vura ni sari dia binalabala, beto si zama tu sapu, ‘Zama vura gua se Zihova,’ gua. 32 Hinokara koroquni Arau sarini pu korokorotae ni sari pinutagita kokohadi,” zama vura gua se Zihova. “Tozi ni rini meke turaṉa va sea i sari Qua tinoni koari dia zinama haluhalue na kokohadi, ba lopu hite garuni Rau babe vizati. Loke vinari tokae si vagi ni ri na tie koa rini,” zama vura gua se Zihova.
Na Kinorokorotae Kokoha meke sari na Poropita Kokohadi
33 “Pana nanasa igo ri na tie hire, babe keke poropita, babe keke hiama, ‘Nasa sa Inavoso na pinaleke mamata* “Sa Inavoso” pa zinama Hiburu pa vesi hie si karua ginuana. Keke si “Inavoso” meke keke pule si “pinaleke mamata,” gua. te Zihova?’ gua, si mu zama la i, ‘Na inavoso savana? Kote kilu pani gamu Rau, zama vura gua se Zihova,’ mu gua. 34 Be na poropita babe na hiama babe esei pule si zama kokoha guahe, ‘Hiera sa inavoso te Zihova,’ gua, si kote va kilasa toṉotia Arau sa tie asa meke sa nana tatamana. 35 Sari na zinama hire si hoke vari zama ni gamu koari mia baere na turaṉa mia: ‘Nasa sa inolaṉa te Zihova?’ babe ‘Nasa si ele zama vura nia e Zihova?’ gua. 36 Ba lopu kaqu zama pule nia gamu, ‘Sa inavoso na pinaleke mamata te Zihova,’ gua, ura doduru zinama pu tozi vura ni rina tie si na dia pinaleke mamata teledia. Sari dia zinama mo si hobei rini meke poza ni rini na inavoso te Zihova tadi na Qeto Minate sa nada Tamasa toana. 37 Zeremaea, hie si kote nanasa lamo nia goi koa ri na poropita: ‘Nasa sa inolaṉa te Zihova koa goi?’ babe ‘Nasa si ele zama nia e Zihova?’ mu gua. 38 Kote zama guahe si arini, ‘Hiera sa inavoso te Zihova,’ gua, ba hiera gua sa pinaleke mamata sapu zama nia e Zihova: Tavetavete nia gamu sa zinama, ‘Hiera gua sa inavoso te Zihova,’ gua, ba ele zama gamu tu Rau pude lopu zama pule nia sa zinama asa, sapu ‘Hiera sa inavoso te Zihova,’ sapu gua. 39 Gua ke hinokara kote muliṉini gamu Arau meke kote gona vura va seuni gamu Rau, gamu meke sa popoa lavata pu poni gamu Rau meke koari tamamia. 40 Kote va kamoni gamu Rau sa kinurekure loke vina betona, na kinurekure sapu koa hola meke lopu boka ta muliṉae.”

*23:5 Zer 33:14-16

*23:14 Zen 18:20; Izk 16:49

*23:33 “Sa Inavoso” pa zinama Hiburu pa vesi hie si karua ginuana. Keke si “Inavoso” meke keke pule si “pinaleke mamata,” gua.