36
Tiroi Baruku sari Zinama te Tamasa
Pa vina made vuahenina sa binaṉara te Zehoiakimi sa tuna e Zosaea sa baṉara pa Ziuda si kamo mae koe Zeremaea sa zinama te Zihova:* 2 Baṉ 24:1; 2 Koron 36:5-7; Dan 1:1-2 “Vagia si keke pepa ta viqusuna, mamu kuberi vasina sari doduru zinama pu ele zama atuni Arau koa goi pa guguana sa butubutu Izireli, Ziuda meke sari kaiqa butubutu pule, podalae pa totoso sapu podalae zama igo Rau totoso baṉara se Zosaea meke kamo kamahire.
Hokara pana avosi rina tie pa Ziuda sari doduru tinasuna pu va namanama i Arau pude va raza ni, si kote hopeke kekere si arini koari dia hahanana kaleadi; pude gua si kote taleosoni Rau sari dia kinaleana meke sari dia sinea.” Ke tiokia Zeremaea se Baruku sa tuna koreo e Neria, meke zama lani e Zeremaea sari doduru pu ele tozi lani Zihova koasa, meke kubere gore betoni e Baruku koasa pepa. Meke zama se Zeremaea koe Baruku, “Arau si ta hukataqu; lopu boka la koasa Zelepade te Zihova si rau. Ke agoi mamu la koasa vasina varivarigarana pa Zelepade te Zihova koasa rane sapu madi pa ginani si arini. Mamu tiro lani koari tie sari zinama te Zihova sapu zama atuni arau meke kuberi goi koasa pepa. Tiro lani koari doduru tie pa Ziuda pu mae guadi koari dia vasileana meke nuquru atu vasina. Hokara kote tepatepa la si arini koe Zihova, meke hopeke kekere si arini koari hopeke dia hahanana kaleadi, sina sa binugoro meke tinaṉaziri sapu zama vura nia e Zihova koari tinoni hire si noma hola.”
Ke tavete betoi Baruku sa tuna koreo e Neria sari doduru pu tozi ni e Zeremaea sa poropita pude taveti; koasa Zelepade te Zihova si tiro i sa sari zinama te Zihova sapu koa koasa pepa ta viqusuna. Pa vina sia sidara koasa vina lima vuahenina sa binaṉara te Zehoiakimi sa tuna koreo e Zosaea sa baṉara pa Ziuda si na totoso madi pa ginani la koe Zihova si asa, tadi na tinoni pa Zerusalema meke arini pu mae guadi koari na vasileana hitekedi pa Ziuda. 10 Koasa lose te Qemaraea sa tuna koreo e Sapani sa tie kubekubere, sapu pa varivarigarana kalina sage, tata koasa Sasada Vaqura pa Zelepade, si tiro vura la nia e Baruku koari doduru tie koasa Zelepade te Zihova sari zinama te Zeremaea koasa pepa.
11 Totoso avosia e Mikaea, sa tuna koreo e Qemaraea sapu sa tuna koreo e Sapani sari doduru zinama te Zihova koasa pepa, 12 si gore la si asa koasa lose tanisa tie kubekubere pa vetu baṉara, vasina habotu dia sari koimata: Elisama sa tie kubekubere, Delaea sa tuna koreo e Semaea, Elinetani sa tuna koreo e Akabora, Qemaraea sa tuna koreo e Sapani, Zedekaea tuna koreo e Hananaea, meke doduru ari kaiqa koimata pule. 13 Sipu beto tugo tozini e Mikaea sari doduru pu avosi sa sapu tiro vurani e Baruku la koari na tie koasa pepa, 14 si garunia mo ri doduru koimata se Zehudi tuna koreo e Netanaea, sapu sa tuna koreo e Selemaea, sapu sa tuna koreo e Kusi, pude la tozi nia se Baruku sapu guahe, “Palekia sa pepa sapu tiro vura la nia goi koari na tinoni, mamu mae,” gua. Ke la koa rini se Baruku sa tuna koreo e Neria, palekia nana sa pepa ta viqusuna pa limana. 15 Zama si arini koasa, “Habotu, mamu tiro mae nia koa gami.”
Ke tiro la nia e Baruku koa rini. 16 Sipu avosi rini sari doduru zinama hire, si matagutu si arini meke vari doṉoi meke zama ia rini se Baruku, “Kaqu la tozi nia gami sa baṉara sari na zinama hire,” gua. 17 Meke nanasia rini se Baruku, “Tozini gami, vegua meke boka kuberi goi sari doduru hire? Vegua, e Zeremaea na zama atuni?”
18 “Uve,” olaṉa gua se Baruku, “asa zama maeni sari doduru zinama hire koa rau, meke arau kubere goreni koasa pepa.”
19 Meke zama sari na koimata koe Baruku, “Agoi meke Zeremaea, la mamu la tome. Lopu va malumia keke tie pude tumae nia pavei si tome gamu kara.”
20 Beto si vekoa rini sa pepa pa lose te Elisama sa tie kubekubere, meke topue la si arini koasa baṉara pa vasina varivarigarana meke la tozi beto nia rini koasa. 21 Meke garunia sa baṉara se Zehudi pude la vagia sa pepa, ke la vagi mae nia Zehudi pa lose te Elisama sa tie kubekubere sa pepa meke tiro la nia sa koasa baṉara meke koari doduru koimata pu turu kapae dia koasa. 22 Na vina sia sidara bisa, totoso ibu, meke sa baṉara si habotu nana pa lose sapu maṉini, meke na nika si toa nana pa kenuna. 23 Doduru totoso sipu tiro va hokotia e Zehudi si ka ṉeta babe made kukuru vivinei si vagi magu sa baṉara meke magu rikata vagi sa meke oki lani pa nika, osolae ta sulu palae beto sa pepa ta viqusuna pa nika. 24 Namu loke minatagutu si ta dogoro koasa baṉara meke sari nana tie tavetavete, meke lopu hite daku sira i rini sari dia poko. 25 Zama ia tugo ari Elinetani, e Delaea, meke Qemaraea sa baṉara pude lopu sulu ia sa pepa, gua, ba lopu hiva avosi sa. 26 Ba garunia tu sa baṉara se Zeramili sa tuna sa baṉara, se Seraea tuna koreo Azarieli, meke Selemaea tuna koreo Abideli pude la pusi maeni sari Baruku sa tie kubekubere meke se Zeremaea sa poropita. Ba ele tomei tu e Zihova sari karua.
Kubere Pulea e Zeremaea si Keke Pepa Kinorokorotae
27 Mudina sapu sulu ia sa baṉara sa pepa sapu koa ia na zinama sapu zama lani e Zeremaea meke kuberi e Baruku, si kamo mae sa zinama te Zihova koe Zeremaea: 28 “Vagi pule ia si keke pepa ta viqusuna, mamu kubere pule i vasina sari doduru zinama gua sapu koa koasa pepa kekenu, sapu sulu pania e Zehoiakimi sa baṉara pa Ziuda. 29 Mamu tozi nia tugo se Zehoiakimi sapu guahe, ‘Hiera gua si zama nia e Zihova: Sulu pania goi sa pepa asa meke zama si goi, “Vea ke kuberia goi koasa pepa sapu sa baṉara pa Babiloni si hinokara kote mae meke kote huaria sa popoa hie meke va mate betoi sari na tiena meke sari na kurukuru ṉame?” 30 Gua ke, hiera gua si zama nia e Zihova pa guguana e Zehoiakimi sa baṉara pa Ziuda: Loke tutina si kote habotu koasa habohabotuana baṉara te Devita; sa tini tomatena sa si kote ta gona vura la vasina sapu kote ṉada ia sa rimata pana rane meke ibu ia pana boṉi. 31 Kote va kilasa ia Rau meke sari tuna meke sari nana tie tavetavete koari dia tinavete kaleadi. Kote va kamo lani Rau koarini meke koari pu koa pa Zerusalema meke sari tinoni pa Ziuda sari doduru tinasuna pu zama lani Arau koarini, sina lopu hite avoso si arini.’ ”
32 Ke vagi pulea Zeremaea si keke pepa meke vala nia koasa tie kubekubere se Baruku sa tuna koreo e Neria, meke zama la se Zeremaea meke kubere gore puleni sa sari doduru zinama gua sapu koa koasa pepa sapu sulu pania e Zehoiakimi sa baṉara pa Ziuda. Meke soku zinama gugua tugo arini si tava somana la.

*36:1 2 Baṉ 24:1; 2 Koron 36:5-7; Dan 1:1-2