12
Ta Lumu Nenena se Zisu pa Betani
Ka onomo rane koa meke kamo sa Inevaṉa Pasova, si la pa Betani se Zisu, vasina koa se Lazarasi, sapu va toa pulea Sa pa minate. Meke va namanama ponia ginani rini si Asa vasina, ke va tana se Mata. E Lazarasi si keke koarini pu somana habotu koe Zisu pa tevolo. Meke vagia Mere sa oela nadi viana sapu humaṉa lea, padana keke kukuru lita, sapu sage hola hinoluna, meke zoropo nia sa pa nenena Zisu, meke ṉuzapa va popa nia kaluna sa, ke sa humaṉa lea si tivusu toa pa doduruna sa vetu.* Lk 7:37-38 Ba keke ri kasa disaepeli te Zisu, sapu e Ziudasi Isikarioti, sa tie sapu kote qoraqora nia si Asa, si zama, “Sa oela humaṉa lea hie si padana pude holuholu nia pa ṉeta gogoto poata siliva,* Ṉeta gogoto siliva si soku hola poata padana sa tinabara pa keke tie pa keke vuaheni. meke poni koari na tie habahuala.” Zama gua mo si asa, ba lopu tataru ni sa saripu habahuala, sina na tie hikohiko si asa. Asa tugo kopu nia sa vovoina poata, meke hoke vagi golomo nana.
Ba zama se Zisu, “Vekoa tu, mani tavetia; pude na vina namanamana sa rane kote ta pomunae si Rau. Sari na tie habahualadi si kote koa koa gamu doduru totoso, ba Arau si lopu kote koa hola seunae koa gamu,” gua se Zisu.* Diut 15:11
Kuhana nia Rini Pude Va Matea se Lazarasi
Sipu avoso nia rina kobi tinoni sapu korapa koa pa Betani se Zisu, gua si la vasina si arini. Lopu na e Zisu mo telena si hiva dogoria rini, ba e Lazarasi tugo, sa tie sapu va toa pulea Zisu pa minate. 10 Gua asa ke kuhana nia rina ṉati hiama si pude va matea gana tugo se Lazarasi gua. 11 Sina pa ginuana mo sa, si taluarae koa rini sari na tie Ziu, meke va hinokaria rini se Zisu, gua.
Sa Ninuquru Va Mataqara te Zisu pa Zerusalema
12 Pa koivugona, si avoso nia sa kobi tinoni lavata pu mae koasa Inevaṉa Pasova, sapu korapa mae pa Zerusalema se Zisu, gua. 13 Ke maho vagi lelaṉa huda pamu si arini, meke vura la tutuvia rini si Asa, meke velavela guahe si arini:
“Hozana! Tamanae si Asa sapu mae pa korapa pozana sa Baṉara!
Mani mana nia Tamasa sa Baṉara Izireli!”* Sam 118:25-26
14 Meke vagia Zisu si keke tuna doṉ'ki, meke koi ia Sa, gua tugo sapu zama nia sa Kinubekubere Hope, sapu guahe:
15 “Mu lopu matagutu, gamu na tinoni pa popoa Zaione!
Dotu, korapa mae sa mia Baṉara,
koi Nana pa keke tuna doṉ'ki,” gua.* Zak 9:9
16 Kekenu si lopu gilania ri Nana disaepeli sapu gua ta evaṉa, ba sipu toa pule tu se Zisu pa minataqara, si tiqe gilania rini, sapu gua ta zamae koasa Kinubekubere Hope hie, si tavete la nia mo rini koa Sa.
17 Sari na tie pu koa somanae koe Zisu, totoso tioko vura nia Sa pa lovu meke va toa pulea se Lazarasi, si tozi vura nia sapu gua ta evaṉa. 18 Gua asa, ke keke kobi tinoni lavata si mae tutuvia se Zisu, sina avoso nia rini sa tinavete variva magasana asa sapu tavetia Sa. 19 Meke vari zamai sari na Parese, “Dogoria gamu, ele lopu boka si gita! Dotu, korapa lulia ri doduru tie pa kasia popoa si Asa,” gua si arini.
Hataia ri Kaiqa Tie Quriki se Zisu
20 Meke kaiqa rina tie Quriki si somana luli la pa Zerusalema pude vahesi koasa totoso Inevaṉa Pasova. 21 Mae koe Pilipi si arini, na tie Betiseda pa popoa Qaleli si asa meke zama, “Tio, hiva dogoria gami se Zisu,” gua si arini. 22 Ke la tozi nia Pilipi se Aduru, meke keke gua la tozi nia ri kara se Zisu.
23 Meke olaṉa la i Zisu sarini, “Ele kamo sa totoso kamahire pude kaqu tava lavata sa Tuna na Tie. 24 Maqu tozi va hinokarani gamu: sa kiko huiti d si lopu kaqu boka soku, be lopu mate meke nolo pa pepeso si asa, ba be mate tu sa si kote soku kiko si vura hobe mae. 25 Asa sapu tataru nia sa nana tinoa, si kaqu siana nia sa si asa; ba asa sapu lopu tataru nia sa nana tinoa pa pepeso, si kaqu tagoa sa si asa pa tinoa hola.* Mt 10:39, 16:25; Mk 8:35; Lk 9:24, 17:33 26 Asa sapu hiva nabulu Nau, si mani luli Au, pude vasina pu koa Rau si kaqu koa tugo si asa; meke kaqu va lavatia sa Tamaqu sa tie pu nabulu Nau si Rau.
Tozia Zisu sa Nana Minate
27 Kamahire si talotaṉa sisigiti sa buloqu, ke na sa si kaqu zama nia Rau? Kaqu zama guahe si Rau, ‘Tamaqu, Mu harupau pa totoso hie,’ gua? Lokari, Ba sapu mae nia Rau pa popoa pepeso, si pude kaqu koa ta sigiti tugo.
28 Tamaqu, Mu va lavatia sa Pozamu!”
Meke zama sa mamalaiṉi pa Maṉauru, “Ele va lavatia Rau si asa, meke kaqu va lavata pulea tugo Rau!” gua si Asa.
29 Avosia sa puku tinoni sapu koa vasina sa mamalaiṉi, ke zama sari kaiqa, “Na paka maṉauru mo,” gua. Ba ari kaiqa pule si zama, “Keke mateana si zama koa Sa!” gua.
30 Ba olaṉa la i Zisu si arini, “Sa mamalaiṉi si pude tokani gamu, lopu Arau. 31 Kamahire mo sa totoso sapu kaqu pitui Tamasa sari na tinoni pa kasia popoa, meke kamahire tugo si kaqu ta hitu taloa se Setani, sa baṉaradi rina tinoni pa kasia popoa. 32 Ba pana ta ovulu sage si Rau pa pepeso, si kaqu varigara mae ni Rau, sari doduru tinoni.” 33 Sapu gunia Sa pa Nana zinama hie, si na Nana minate mo sapu kaqu ta sigiti nia Sa pa korosi.
34 Ba olaṉa la koa Sa sa kobi tinoni lavata, “Sa nada Tinarae si tozia sapu kaqu toa hola sa Karisito, gua. Ba vegua ke zama si Goi sapu sa Tuna na Tie si kaqu ta ovulu sage gua? Esei tu sa Tuna na Tie hie?” gua si arini.* Sam 110:4; Ais 9:7; Izk 37:25; Dan 7:14
35 “Kaqu koa paki koa gamu sa kalalasa, ke mi ene pa kalalasa totoso koa koa gamu si Asa, pude mi lopu koa pa huporo, sina asa sapu ene pa huporo si lopu kaqu gilania sa sa vasina pu la ia sa. 36 Sipu koa koa gamu sa kalalasa, si mi va hinokaria si Asa, pude kaqu na tie tanisa kalalasa si gamu,” gua se Zisu.
Lopu Va Hinokara sari na Tie Ziu
Sipu beto zama guahe si Asa, si taluarae taloa Nana meke tome pule nia koa rini. 37 Sari doduru tinavete variva magasadi hire si taveti mo Sa pa kenudia, ba lopu va hinokaria rini si Asa. 38 Ke sa zinama sapu zama nia sa poropita Aisea si gorevura, sapu guahe:
“Baṉara, esei ele va hinokaria sa nada inavoso
meke koe sei ele tava dogoro sa limana e Zihova?”* Ais 53:1
39 Gua asa ke lopu va hinokara si arini, sina e Aisea ba zama gua tugo he:
40 “Ele va behui Tamasa sari matadi,
meke va nunali Sa sari dia binalabala;
pude sari matadi si lopu kaqu dodogorae
pude di lopu gilagilana pa dia binalabala,
pude di lopu kaqu kekere mae koa Rau si arini,
meke ta salaṉa koa Rau,” zama gua sa Tamasa.* Ais 6:10
41 Zama nia Aisea sapu gua asa, sina dogoria sa sa vina lavata te Zisu, ke zama nia sa sa guguana Sa.
42 Soku rina koimata tadi na tie Ziu si va hinokaria se Zisu, ba lopu boka helahelae vura nia rini si Asa, sina koa gua koari na Parese, na hako ta hitu vura dia pa sinaqoqi gua. 43 Na okoro tava lavata pa tie si arini, hola nia sa vina lavata te Tamasa.
Ta Pitu pa Zinama te Zisu
44 Ba velavela va ululae se Zisu, “Asa sapu va hinokarau, si lopu Arau mo si va hinokarau sa, ba Asa tugo sapu garunau. 45 Meke asa sapu dogorau, si dogoria tugo sa si Asa sapu garunau. 46 Mae guana kalalasa si Rau koasa kasia popoa, pude arini pu va hinokarau, si lopu kaqu koa pa hinuporo. 47 Asa sapu avosia sa Qua zinama meke lopu lulia, si lopu kaqu pitua Rau si asa. Ura sapu mae nia Rau si lopu pude pitua sa kasia popoa, ba pude harupia tu. 48 Asa sapu etulau, meke lopu va hinokari sari Qua zinama, si koa nana si keke sapu kaqu zutu ia si asa. Sari na zinama saripu zama ni Rau si kaqu zutua si asa pa rane mumudi. 49 Hinokara si hie, sina lopu zama pa Qua ṉiniraṉira soti si Rau, ba sa Tamaqu tu sapu garunau, si tozi Nau sapu gua zama ni Rau. 50 Meke gilania Rau sapu sa Nana zinama, si va maea sa tinoa hola, sina sapu gua zama nia Rau, si gua mo sapu tozi Nau sa Tamaqu,” gua se Zisu.

*12:3 Lk 7:37-38

*12:5 Ṉeta gogoto siliva si soku hola poata padana sa tinabara pa keke tie pa keke vuaheni.

*12:8 Diut 15:11

*12:13 Sam 118:25-26

*12:15 Zak 9:9

*12:25 Mt 10:39, 16:25; Mk 8:35; Lk 9:24, 17:33

*12:34 Sam 110:4; Ais 9:7; Izk 37:25; Dan 7:14

*12:38 Ais 53:1

*12:40 Ais 6:10