34
1-2 Zama pule se Elihu,
“Gamu na tie gilagilana, mi avosi sari qua zinama;
avoso mae koa rau gamu na tie tumatumae.
Ura sa taliṉa podeki sari na zinama,* Zob 12:11
gua sa mea sapu va liṉiliṉi sari ginani.
Ke mada viliti vagia sapu toṉotona.
Mada tumae varigara nia sapu leanana.
 
Zama se Zobi, ‘Arau si loke tinazutuqu,
ba lopu poni nau lolomo sa Tamasa pude avosau.
Na toṉotoqu guahe ba ta nae turaṉae koari tie kokoha;
loke qua sinea, ba sari tupi Tanisa si va bakorau meke lopu boka ibu.’
Na tie vea guguana se Zobi,
ke qetu nia sa sa tinazutu guana tie memehana hiva napo kolo?
Ene turaṉi sa sari tie tavete va kaleana,
meke taveti sa sari hahanana tadi tie kaleadi.
Ura zama tugo si asa, ‘Sa sa laena sa linulina sa Tamasa?’
 
10 Ke mi avoso mae koa rau, gamu na tie pu gilagilana.
Na kinaleana si lopu kaqu balabala tavetia sa Tamasa!
Sa Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira si lopu boka tavetia Sa sapu sea.
11 Kote tabara pule lani Sa pa tie gua sapu tavetia sa.* Sam 62:12
Nana hahanana la pa tie si kote gua sapu garona sa tie.
12 Sa hinokara si, sa Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira si lopu kaqu ṉovalia sa tie toṉoto,
na lopu kaqu tavetia Sa sapu sea si Asa.
13 Esei poni nia ṉiniraṉira si Asa koa sa popoa pepeso?
Esei vekoa si Asa pude kopu nia sa kasia popoa?
14-15 Be hiva vagi pule nia Sa sa maqomaqona pa tie,
meke sa siniṉo tinoa,
si kote mate mo sari doduru pu siṉo,
meke pule la pa pepeso.
16 Pude gilagilana agoi si mu avosia si hie,
mamu avoso valeana mae koari qua zinama.
17 Boka kopu butubutu sa tie sapu kana ia sa tinoṉoto?
Boka zutua goi sa Tamasa ṉiṉira meke ṉoṉo?
18-19 E Tamasa mo hoke zamai sari baṉara, ‘Loke laemia si gamu,’
meke koari na koimata, ‘Tie kaleamia si gamu,’ gua.
Lopu va kalekale si Asa koari na tie tagotago hola ni sari na habahuala,
sina tavete betoi Sa pa limana.
20 Mate va hodaka si arini pana boṉi,
sari na tie si kamo dia totoso meke mate;
lopu tasuna koa Sa sa vina matedi rina tie ṉiṉiradi.
 
21 Kopu totoko ni Sa sari hahanana tadi na tie,
meke dogoro betoi Sa sari doduru inene tadirini.
22 Loke vasina sapu huporo dudukurumu si koa,
vasina sapu boka tome sari tie kaleadi.
23 Lopu ta hivae si keke totoso pude pule la si gita koa Sa pude ta pitu,
ele gilania Sa sa Nana vinilasa.
24 Sipu lopu ele ta viliti koasa Tamasa sa tie ṉiṉira pu tavete va sea si va gorea Sa,
meke hobe la nia Sa si keke tie pa nana tuturuana.
25 Pana boṉi si va mate pani Sa si arini,
sina gilania Sa doduru gua sapu taveti rini.
26-27 Va kilasi Sa koari na dia tinavete kaleadi,
pa vasina sapu doduru tie boka dogori,
sina kekere si arini meke lopu hiva lulia rini si Asa,
meke korodia luli rini sari Nana siraṉa.
28 Va kaboi rini sari na tie malaṉa meke avosi Tamasa,
ke kamo la koa Sa sari dia tinepatepa hata tinokae.
29-30 Ba pude lopu kulu sa Tamasa, esei kote zutu ia?
Pude tomea Sa sa isumatana, esei kote boka dogoria?
Loketoṉa si kote boka tavetia rina tie babe na butubutu,
pude hukatia sa tie kaleana pude kopu butubutu
babe veko sipata meke ṉoṉovala koari na tie.
31-32 Be zama sa tie koe Tamasa.
‘Arau si ele sea ba lopu kote va sea pule si arau,
Sari sinea taveti rau meke lopu gilani rau si tozi nau,
pude lopu kote tavete pulei arau.’
 
33 Vegua, kaqu pia igo Tamasa si goi pa mua hiniva,
sipu koromu kekere koari na mua sinea?
Vizavizata agoi, lopu arau;
ego mamu tozi nau sapu gilania agoi.
34-35 Sari tie gilagilana tozi nau,
ari tie pu gilagilana va lohi pu avosau si zama koa rau,
‘Zobi si zama hoboro, zama ni sa saripu lopu gilani sa,
sari zinama tanisa si lopu koai na ginilagilana.’
36 Sa qua binalabala si leana be kaqu ta podeke se Zobi,
sina olaolaṉa guana keke tie kaleana si asa.
37 Sea si asa meke va gugue tugo,
pa kenuda si va ekeki hola si asa,
meke zama va soku la koe Tamasa.”

*34:3 Zob 12:11

*34:11 Sam 62:12