14
Sa Minate te Zone Papitaiso
(Maka 6:14-29; Luke 9:7-9)
Meke pa totosona asa si avoso ni Herodi d Anitipasi, sa baṉara pa Qaleli, sari inavosona e Zisu. Ke tozi ni sa sari nana tie nomanomadi pa qinavuna, “Namuna e Zone Papitaiso tugo mo si hie, na toa pule mo pa minate, gua asa ke koa ia na ṉiniraṉira si Asa pude taveti sari tinavete variva magasadi,” gua si asa.
Ura ele garunu tie tu se Herodi pude la tuqe vagia se Zone Papitaiso, pusi ia meke la vekoa pa vetu varipusi. Evaṉia sa si guahe pa ginuguana e Herodiasi, sa barikaleqe tanisa tasina, sapu se Pilipi,* Lk 3:19-20 sina hoke tozi la nia Zone koe Herodi, sapu lopu toṉoto pa tinarae te Tamasa, si pude haba vagia sa se Herodiasi, sa barikaleqe tanisa tasina!* Liv 18:16, 20:21 Ke pa ginugua asa si hiva va matea Herodi se Zone, ba sina matagutu ni sa sari na tie Ziu, sina va hinokaria rina tie sapu na keke poropita tugo te Tamasa se Zone.
Meke totoso kamo sa rane podo te Herodi, si la pekapeka pa kenuna sa vinarigara sa tuna vineki e Herodiasi, meke qetu hola nia e Herodi sa nana pinekapeka. Meke zama tokotokoro se Herodi, “Be na sa si tepa ia goi ba kote ponigo mo rau,” gua si asa koa sa vineki.
Ke pa hiniva tanisa tinana si la sa vineki koe Herodi meke tepa, “Hiva nia rau sa batuna e Zone Papitaiso pude voi mae nia goi pa keke besini* Pude sosodea sapu ele mate hinokara si asa. tani, kamahire tugo!” gua si asa. Sipu avosia Herodi sapu gua asa, si talotaṉa hola si asa, ba sina ele zama tokotokoro si asa pa kenudi rina nana tie ta ruvatadi, ke va garunu zinama si asa pude ponia gua sapu hiva nia sa vineki. 10 Ke ta kupa sa batuna e Zone Papitaiso pa vetu varipusi. 11 Paleke mae nia rini pa keke besini sa batuna, meke vala nia ri koasa vineki, meke paleke la nia sa vineki si asa koasa tinana. 12 Meke la paleke vagia ri na disaepeli te Zone sa tinina meke la pomunu nia rini, beto meke tiqe la tozi nia rini se Zisu.
Poni Zisu sari ka Lima Tina Tie
(Maka 6:30-34; Luke 9:10-17; Zone 6:1-14)
13 Totoso avoso nia Zisu sapu ele tava mate se Zone Papitaiso, si taluarae vasina si Asa pa keke koaka, meke la si arini pa keke vasina ivuluna. Avoso nia rina tie sapu gua asa, si taluarae koari na dia vasivasileana si arini meke ene luli la koa Sa. 14 Totoso hogoto kamo pa masa se Zisu meke dogoria Sa sa vinarigara lavata, si tataru hola ni Sa si arini, ke salaṉi Sa saripu mohodi.
15 Meke sipu kamo sa veluvelu si mae koa Sa sari Nana disaepeli meke zama, “Ele podalae huporo sa popoa, meke na vasina ivuluna si hie. Mu garunu pule lani pa vasivasileana sari na tie hire pude madi la holu gedi ginani,” gua si arini.
16 Meke olaṉa se Zisu, “Lopu kilu taloa si arini. Mi poni mo gamu!” gua si Asa.
17 Meke zama sari kasa disaepeli, “Ura ka lima bereti mo, meke karua igana mo si koa hire,” gua si arini.
18 “Paleke mae ni koa Rau tani,” gua se Zisu. 19 Meke tozi ni Sa sari na tie pude habotu pa duduli. Beto hoi si vagi Sa sari ka lima bereti meke sari karua igana, meke doṉo sage la pa Maṉauru si Asa, meke mana ni Sa. Meke tiqe videvidei Sa meke vala ni Sa koari na disaepeli meke va hia i rini koari na tie. 20 Henahena sari doduru, meke deṉa valeana beto. Meke ka manege rua pili, si pudiki va siṉi ni umumu ginani koa holadi rina disaepeli. 21 Sa ninaedi ri pu henahena si ari ka lima tina koreo na palabatu, ba lopu ta nae sari na koburu na barikaleqe.
Ene Mae pa Kolo se Zisu
(Maka 6:45-52; Zone 6:15-21)
22 Meke beto asa, si tozi ni Zisu sari Nana disaepeli pude koi ia sa koaka meke karovo kekenu la pa kali karovona sa kopi Qaleli, meke Asa si koa hola pude garunu taloa ni sari na tie. 23 Sipu beto garunu puleni Sa sari na tie, si sage la telena pa keke toqere si Asa pude varavara, meke sipu kamo sa veluvelu, si koa eke telena vasina si Asa. 24 Pa totoso asa si ele seu latu sari kasa disaepeli koasa dia koaka, korapa hena lamae nia na bogusu sa koaka, sina ṉiṉira sa givusu kemua.
25 Pa kali vaqavaqasa si ene mae pa kolo se Zisu koa ri Nana disaepeli. 26 Sipu dogoria rini enena mae pa kolo si Asa, si matagutu sisigiti si arini. “Na tomate si maehe!” gua si arini meke gagaemana.
27 Ba hinoqa zama la koa rini se Zisu, “Mi koa varane! Arau mo, mi lopu matagutu,” gua si Asa.
28 Meke zama la koa Sa se Pita, “Baṉara, be hinokara Agoi si isa, mamu tiokau maqu ene atu pa kolo,” gua si asa.
29 “Leana, ene mae,” gua se Zisu. Meke neti vura pa koaka se Pita meke podalae ene la koe Zisu pa kolo. 30 Ba sipu dogoria Pita sa ṉiṉirana gua sa givusu, si matagutu si asa meke podalae lodu. “Baṉara harupau,” gua si asa.
31 Hinoqa qaqama la se Zisu meke tuqe vagia Sa meke zama ia Sa, “Vegua ke nunala si goi? Hiteke hola sa mua rinaṉeraṉe?” gua si Asa.
32 Meke totoso suraṉa sari kara pa koaka, si bule nana sa givusu. 33 Meke vahesia rina disaepeli pa koaka se Zisu. Zama si arini, “Hinokara sapu Agoi tugo sa Tuna Tamasa,” gua si arini.
Salaṉi Zisu sari na Tie Mohodi pa Qenesareti
34 Karovia rini sa kopi Qaleli meke la hogoto pa popoa Qenesareti. 35 Doṉo gilania rina tie vasina se Zisu, ke va enea rini sa inavoso, meke turaṉa mae ni rini koa Sa sari na dia tie mohodi pa doduruna sa popoa sana. 36 Tepa koe Zisu si arini pude va malumi Sa sari na tie mohodi pude tiqua sa Nana hukihukiri poko. Meke sari doduru pu tiqu ia sa hukihukirina sa Nana poko, si ta salaṉa beto.

*14:3 Lk 3:19-20

*14:4 Liv 18:16, 20:21

*14:8 Pude sosodea sapu ele mate hinokara si asa.