21
Re ru-ofrenda re malca'n-ixok cha re Dios
Re Jesús xe'rutz'at re vinak biyoma' niquiyala' can mero chire' anche' c'o-va re ruc'ojlebal ofrenda chupan re rachoch re Dios. Y re Jesús xutz'at che quire' chuka' nuban jun malca'n-ixok re can k'alaj che meba-oc, y xaxe ca'e' ch'utak mero re camas ba-oc rajkalen re xuya' can. Y tak re Jesús xutz'at re jun malca'n-ixok re', xuc'ut chiquivach re ru-discípulos, y xubij chique: Can katzij nimbij chiva che yen xintz'at che xa ja la ixok la' re xyi'o can más q'uiy mero que chiquivach conojel. Roma reja' can xe-va re c'o riq'uin, jare' xuya' can anche' c'o-va re c'ojlebal chin ru-ofrenda re Dios. Jac'a re biyoma', ja re nuban sobra quiq'uin, jare' niquiyala' can, xcha' re Jesús.
Re Jesús nubij che xtivulax re rachoch re Dios
Y jec'o vinak re quitz'amon tzij chij re rachoch re Dios. Y niquibila' che camas jabal rubanic, che rion aboj re je jabal-oc je'cusan, y che ronojel can cotz'e'j rij quibanon cha, roma q'uiy cosas sipan coma re vinak chin xoc cha re rachoch re Dios, ye'cha'. Y re Jesús xubij chique: Xtapon jun k'ij tak ronojel re nitz'at vova' xque'vulax y can man jun aboj xtic'ue-ta can ancha'l rubanon vocame. Ronojel re aboj re je'cusan cha re jay re', xa can xque'vulax. Can man jun c'a aboj re xtic'ue' can ancha'l la rubanon vocame, xcha'.
Re señales re xque'banataj antes che xtiq'uis re ruch'ulef
Y re discípulos xquic'utuj cha re Jesús: Maestro, ¿c'a jampa' c'a xque'banataj re xabij-yan-ka chij re rachoch re Dios? ¿Y andex che señal xtitz'et chin quire' ninabex che nibanataj-yan? xe'cha'.
Y re Jesús xubij chique: Can jabal tichajij-ivi' chin man quixk'olotaj. Roma je q'uiy xque'pa y xtiquibij: Ja yen re Cristo. Ja tiempo re' re xbeka, xque'cha'. Pero yex man que'inimaj, chuka' man que'itzekelbej. Y tak xtic'axaj chuka' che jec'o naciones ye'tajin che guerra o re vinak pa tak tenemit niquibanala-ka ayoval chiquivach-ka reje' mismo, man c'a tixibij-ivi', roma nabey tiene que nibanataj quire', pero mana-ta re' re ruq'uisibal tak k'ij chin re ruch'ulef.
10 Y re Jesús xubij chuka': Jun tenemit xtiyacataj chin no'rbana' guerra riq'uin jun chic tenemit. Jec'o chuka' nima'k tak naciones xque'yacataj chin che ne'quibana' guerra quiq'uin nic'aj chic nima'k tak naciones. 11 Xque'pa sananel re camas je q'uiy vinak xque'ruquimisaj, xque'pa viyjal y yabil xabanchique lugar chach re ruch'ulef. Y camas c'a xque'xibin re señales y re xque'tz'etetaj chach re rocaj, re can man pak'ij che chak'a' je'tz'eton-ta.
12 Y tak c'amaje-na tibanataj ronojel re', xquixtz'am y xtiban chiva che nitaj pokan, roma re ruch'abal re Dios. Xquixc'uax chiquivach re achi'a' c'o quik'ij pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Xquixtz'apes pa cárcel. Xquixc'uax chiquivach reyes y chiquivach chuka' gobernadores chach re ruch'ulef. Ronojel c'a re' xtic'alvachij xa roma yininiman. 13 Y tak quire' xtiban chiva coma re vinak, jare' tak más xquixtiquir xquinisekresaj chiquivach. 14 Y te'ka chi'c'o'x che man jun ndoc-va che yex camas ninojij re andex xtibij chin nito-ivi', 15 roma can ja yen re xquimbin-apo chiva re andex xtibij. Y xtinya' chuka' na'oj chiva chin quire', riq'uin re na'oj re' xtitz'apij quichi' re vinak itzel yixquitz'at. 16 Y xquixya' pa quik'a' re vinak itzel yixquitz'at. Y q'uiba' hasta re ite-irta', re je ivch'alal o re je ivamigo re xque'jacho ivichin. Y jec'o chiva yex re can xque'quimisas. 17 Xa can itzel-va xquixtz'et coma conojel vinak, roma ibanon confiar-ivi' viq'uin. 18 Pero man tichajij pena, roma re Dios can yixruchajij-va nojel tiempo, y chach reja' man jun rusumal-ive' re xtitzak-ta-a vo xa man quire-ta nrajo' reja'. 19 Y vo xa nicoch' ronojel re', xtivel re utzulaj c'aslen re man niq'uis-ta.
20 Y tak xtitz'at che re tenemit Jerusalén sutin rij coma re ejército, titamaj che xa ba' chic tiempo nrajo' chin che re tenemit xtiq'uis. 21 Mare', vo xa yex yixc'o pa Judea, quixnumaj-a y te'ivovaj-ivi' pa tak c'achelaj. Y vo xa pa tenemit Jerusalén yixc'o-va, quixel-a y quixnumaj. Y vo xa pa k'ayis c'o-va ivachoch, man chic quixba-apo pa tenemit. 22 Roma tak xtapon re k'ij chin re tijoj-pokonal, c'ajare' tak re tenemit re' xtutoj ronojel re je'rubanalon, y can xtibanataj ronojel re tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios. 23 Y chupan re k'ij re' camas c'a re tijoj-pokonal xtipa pa rue' re ruch'ulef. Can xtika re ruyoval re Dios pa rue' re tenemit Jerusalén. Y roma re tijoj-pokonal re', c'ayef c'a xtuban chique re ixoki' re c'o chic yabil chiquij y chuka' c'ayef xtuban chique re ixoki' re c'a ye'tz'uman ch'utak cal. Can tivok'ex c'a quivach. 24 Camas c'a je q'uiy vinak xque'quimisas coma re soldados che espada. Y nic'aj chique re vinak xque'c'uax-a preso pa tak nic'aj chic naciones. Y re tenemit Jerusalén xtic'ue' pa quik'a' re juley chic naciones re man je israelitas-ta. Y tak xtel pa quik'a', ja tak xtapon re tiempo re yi'on chique.
Re xque'banataj tak nipa-yan re Jesús
25 Y q'uiy c'a señales re can man pak'ij che chak'a' je'banatajnak-ta y can man pak'ij che chak'a' je'tz'eton-ta riq'uin re k'ij, re ic' y re ch'umil. Y re vinak re jec'o chach re ruch'ulef can man xtiquivel-ta andex xtiquiban, xa xtisatz quic'o'x roma re mar camas-va xtik'ajan, roma camas xtubolk'otela-ri'. 26 Y re vinak roma can quiyaben re andex xtibanataj chach re ruch'ulef, xtitz'amataj quicamic roma quiximbire'. Roma hasta ronojel re namalaj tak poderes re jec'o chicaj xque'silon roma re ru-poder re Dios. Can che jun re rocaj xtisilon. 27 Y jare' tak xquinquitz'at yen re xinalax chi'icojol, che yinka-pa pa jun nube, riq'uin chic namalaj poder y riq'uin chuka' namalaj nuk'ij. 28 Y tak xtitz'at che ronojel re' ntajin chic rubanic, quixqui'cot y tic'ue' más ivuchuk'a' roma can napon-yan re k'ij chin yixel libres chach ronojel re tijoj-pokonal re nik'asaj chach re ruch'ulef, xcha' re Jesús chique re ru-discípulos.
29 Y jare' tak reja' xubij chuka' jun ejemplo chique: Titz'eta-na-pa' re che' rubini'an higuera o xabanchique clase che'. 30 Tak ye'el-pa re c'ac'a ruxak, itaman che re ru-tiempo re job ne'ka-yan. 31 Y ja quire' chuka' tak xtitz'at che can jec'o chic cosas ye'banataj riq'uin re k'ij, re ic', re ch'umil y ronojel re xe'mbij-yan-ka ntajin chic rubanic, titamaj c'a che ne'ka-yan re k'ij tak re Dios xto'rbana' gobernar pa quive' re vinak.
32 Y tic'axaj jabal re xtimbij chiva vocame: Ronojel re' xque'banataj, tak re vinak chin re tiempo re' c'amaje-na que'q'uis-a chach re ruch'ulef. 33 Y re ruch'ulef y re rocaj can chin-va che ye'q'uis. Jac'a re nuch'abal man xtiq'uis-ta, xa can xtibanataj-va ronojel re nubij.
34 Y tichajij re ic'aslen. Man tiba ivánma chij re va'in, man quixk'abar, y chuka' man xaxe re ndoc chiva chach re ruch'ulef jare' re ninojij nojel tiempo, y c'aja tak xtina' xte'ka re k'ij tak yen xquineka. 35 Y re' ancha'l jun trampa re nutz'apij-ri'. Quire' rubanic tak xte'ka pa quive' conojel re vinak re jec'o chach re ruch'ulef. 36 Mare' can tichajij jabal re ic'aslen. Y tibana' chuka' orar nojel tiempo, chin yix chach ronojel re tijoj-pokonal re xtipa chach re ruch'ulef, y chin che otz re ic'aslen tak xquixapon chinoch yen re xinalax chi'icojol, xcha' re Jesús chique re ru-discípulos.
37 Y pak'ij, re Jesús pa rachoch re Dios ye'rutijoj re vinak cha re ruch'abal re Dios. Y chak'a' niba chuxe' re loma rubini'an Olivos, y chire' ne'c'ue-va. 38 Y camas c'a vinak ye'bapon cumaj-yan riq'uin re Jesús chire' pa rachoch re Dios chin niquic'axaj re ruch'abal re Dios re nutzijoj chiquivach.
21:1 Mr 12.41. 21:2 Mr 12.42. 21:3 Pr 3.9; 2 Co 8.12. 21:5 Mt 24.1; Mr 13.1. 21:6 1 R 9.7-9; Is 64.10, 11; Jer 5.10; 7.11, 14; Lm 2.6-8; Ez 7.20-22; Mi 3.12; Mt 24.2; Mr 13.2; Lc 19.44. 21:8 Mt 24.4; Mr 13.5; 2 Co 11.13-15; Ef 5.6; 2 Ts 2.3; 2 Ti 3.13; 1 Jn 4.1; Ap 12.9. 21:10 Mt 24.7. 21:12 Jn 15.20; Hch 4.3; 5.18; 12.4; 16.24; 25.23; Ap 2.10. 21:13 Fil 1.28; 2 Ts 1.5. 21:14 Mt 10.19. 21:15 Hch 6.10. 21:16 Mi 7.6; Hch 7.59; 12.2. 21:17 Mt 10.22; 2 Ti 3.12. 21:18 Mt 10.30. 21:19 Ro 5.3; Stg 1.3. 21:20 Mt 24.15. 21:22 Dn 9.26, 27; Zac 11.1. 21:24 Dn 9.27; Ro 11.25. 21:25 2 P 3.10, 12. 21:26 Mt 24.29. 21:27 Ap 14.14. 21:27 Hch 1.11; Ap 1.7. 21:28 Mr 13.28. 21:34 Ro 13.13; 1 P 4.7. 21:35 1 Ts 5.2; 2 P 3.10; Ap 3.3. 21:36 Mt 25.13; Mr 13.33; Lc 18.1; Ef 6.13. 21:36 1 Jn 2.28. 21:37 Lc 22.39; Jn 8.1, 2. 21:38 Hag 2.7; Mal 3.1.