10
Tak re Jesús xuya-a poder chaka chin che yojtiquir nakaban re samaj
Y re Jesús xojrayoj che yoj doce re yoj ru-discípulos, y xuya' poder chaka chin che yojtiquir ye'kalisaj re itzel tak espíritu, y chin chuka' che yojtiquir ye'kac'achojsaj xabanchique rach yabil y k'axomal re ndoc chique re vinak.
Y ja quire' re kabe' cada jun chaka yoj re yoj doce discípulos re yojtak chubanic re samaj, y re nabey be'aj ja chin re Simón re nibex chuka' Pedro cha, re Andrés re ruch'alal re Simón Pedro, y re Jacobo y re Juan re je ca'e' ruc'ajol jun ache rubini'an Zebedeo, re Felipe, re Bartolomé, re Tomás, y yen Mateo re molay-impuestos, y re Jacobo ruc'ajol jun ache rubini'an Alfeo, re Lebeo re nibex chuka' Tadeo cha, y re jun Simón re c'o quiq'uin re achi'a' re je richin re jun partido nibex cananista chique, y re Judas Iscariote re xjacho chin re Jesús.
Re Jesús xojrutak-a chutzijosic re ruch'abal re Dios
Y ja yoj doce achi'a' re' re xojrutak-a re Jesús chutzijosic re ruch'abal re Dios, xojrupaxabaj-a, y ja quire' re xubila-a chaka: Man quixba quiq'uin re vinak re man je israelitas-ta. Y chuka' man quixoc-apo pa tak tenemit re jec'o chire' pa Samaria. Xa ja quiq'uin re kavinak israelitas re je'satzanak pa quimac quixoc-va-apo. Roma reje' can ancha'l niquiban re ovejas je'satzanak quire' quibanon. Y mare' yex can te'itzijoj re ruch'abal re Dios y tibij chique, che nakaj chic c'o-va re k'ij chin che yixoc pa ruk'a' re Dios. Que'ic'achojsaj re ye'yavaj. Re vinak re c'o yabil rubini'an lepra chiquij, can tibana' chique che can nich'ojch'ojer re qui-cuerpo. Que'ic'asoj re je quiminak chic. Can que'lisaj chuka' re itzel tak espíritu. Y tak yex niban ronojel re utzil re', man tibij chique che can tiquitojo' chiva roma re utzil xiban chique, roma can tiya' pa cuenta che ronojel re poder re', xa sipan chiva.
Man tinimila-a mero pa tak ximibal-ipan. Can man jun rach mero tic'uaj-a. Man tic'uaj-a mero re banon cha re jun ch'ich' re nibex cobre cha, man tic'uaj-a chuka' re banon cha sakapuak, y ni xe-ta re banon cha k'anapuak. 10 Y man tic'uaj-a chuka' iya'l. Man tic'uaj-a chuka' jun chic itziak, xa can xe re c'o chivij. Chuka' man tic'uaj-a jun chic c'ulaj ixajab, y chuka' man tic'uaj-a ich'ama'y. Can man jun re ximbij-yan-ka tic'uaj-a. Roma re samajel xabanchique lugar napon-va, can ruc'amon che nuc'ul re nic'atzin cha.
11 Y tak yixapon pa jun tenemit o pa jun aldea, re niban nabey ja che ticanoj jun vinak re c'o i-confianza riq'uin chin che yixapon pa rachoch. Y can chire' quixc'ue-va-ka, y c'aja tak yixel-a chupan re tenemit re', c'ajare' otz niya' can re jay re anche' xixc'ue-va. 12 Y tak yixoc-apo pa jay re anche' nic'utuj-va i-posada, can tiya' ruxnokil-quivach re je rajaf re jay. 13 Y tibij chique: Can ja-ta re paz re pitinak riq'uin re Dios re nic'ue' pa tak ivánma. Y vo xa can ruc'amon-va che yex yixc'ue' chire' pa cachoch, re cánma re vinak re' can xtuna' re paz re pitinak riq'uin re Dios, y vo xa man ruc'amon-ta che yex yixc'ue' quiq'uin pa tak cachoch, re cánma re vinak re' can man xtuna-ta re paz re pitinak riq'uin re Dios. 14 Y vo xa man otz-ta yixquic'ul, y can man niquijo-ta niquic'axaj chuka' re ruch'abal re Dios re nitzijoj yex chique, can quixel-pa quiq'uin chire' pa cachoch o sea pa quitenemit. Y titavaj can re pokolaj c'o pa tak ivakan chiquivach re vinak, chin tiquitamaj che man otz-ta re xquiban chiva. 15 Roma yen can katzij nimbij chiva, che chupan re k'ij tak xtibanataj re juicio, re castigo re xtika pa quive' re vinak re xe'c'ue' pa tenemit Sodoma y Gomorra man can-ta xtak'ax rue', que chach re xtika pa quive' re vinak chin re tenemit re man otz-ta ic'ulic xtiquiban.
Re ye'tzekelben chin re Jesús can q'uiy cosas c'ayef niquik'asala' pa tak quic'aslen
16 Vocame yixintak-a, y yex itaman che xa ancha'l ch'utak ovejas re yixe'ka chiquicojol re vinak re je ancha'l utif. Pero can tibana' ancha'l nuban re cumatz, roma reja' can cha'nin nuna' tak c'o jun pitinak. Y can tibana' chuka' ancha'l nuban jun paloma, roma reja' can man jun etzelal c'o riq'uin. 17 Can tichajij-i'vi', chin che man xe tal choj quire' ne'iliba-ivi' pa quik'a' re vinak re ye'tzelan ivichin. Roma reje' can xquixquijach pa quik'a' re achi'a' re pa camon ye'bano juzgar, y chuka' re vinak re' xtiquiban chiva che yixch'ay chire' pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. 18 Y xquixquic'uaj chuka' chiquivach re achi'a' re ye'bano gobernar, y chuka' xquixc'uax chiquivach reyes y chiquivach chuka' re nic'aj chic ye'bano juzgar chach re ruch'ulef. Y xa nutzij yen tak quire' xtiban chiva, pero can xquixtiquir xquinitzijoj chiquivach reje' y chiquivach chuka' re vinak man je israelitas-ta. 19 Pero tak re vinak xquixquijach pa quik'a' re autoridades, man timay re andex che tzij re xtibij chique y re andex xtiban tak xquixch'o chiquivach. Roma chupan re hora re', re Dios xtuya' ch'abal chiva y can xtuc'ut chivach andex xtiban tak xquixch'o. 20 Roma ja re Espíritu Santo chin re Dios re xtibano chiva re andex che tzij nibij. Mana-ta c'a yex re xquixch'o, xa can ja re Espíritu chin re Irta' Dios.
21 Y can xtibanataj, vo xa jec'o je ca'e' achi'a' quich'alal-qui', re jun xtiyacataj chij re jun chic ruch'alal y xtujach chin che niquimisas. Y can jec'o-va chuka' tata'aj re xque'yacataj chiquij re cajc'ual. Y re cajc'ual xque'yacataj chuka' chiquij re quite-quirta' y xque'quijach chin che que'quimisas. 22 Can conojel-va xque'tzelan ivichin roma ibanon confiar-ivi' viq'uin. Pero re man xtutzolij-ta-ri' chij y xtucoch' xtuk'asaj ronojel re' c'a pa ruq'uisibal, can xticolotaj-va. 23 Y tak re vinak re jec'o chupan jun tenemit yixquiya' pa tijoj-pokonal, otz yixel-a chupan re tenemit re' y quixnumaj-a chiquivach y quixbiyin pa jun chic tenemit. Roma can katzij nimbij chiva che yex can c'amaje-na quixapon pa tak ronojel tenemit re jec'o vova' pan Israel, tak yen re xinalax chi'icojol xquimpa chic jun bey.
24 Man jun vinak re c'aja nutijoj-ri', re c'o-ta más ruk'ij que chach re nitijon richin. Y chuka' man jun mozo re c'o-ta más ruk'ij que chach re ru-patrón. 25 Re jun vinak re nitijox roma jun maestro can niqui'cot tak napon ancha'l re ru-maestro. Y re mozo ancha'l re ru-patrón. Y mare' vo xa yen re ancha'l tata'aj chi'icojol xbex Beelzebú re cajaf re itzel tak espíritu chua, c'alapa' chiva yex che man-ta quire' xtibex chiva.
Chach re Dios can ruc'amon che nakaxibij-ki'
26 Man tixibij-ivi' chiquivach re vinak, roma can nic'atzin che nisekresas ivoma yex, re man can-ta jabal sekresam-pa. Can nic'atzin che nitamax re tz'apin rij. 27 Ronojel re tzij re ye'mbij chiva, man que'c'ue' can pa k'oko'm, xa can tilisaj-pa pa sakil. Re ximbij chiva pa tak ixquin, man tivovaj y man xaxe pan ivánma yex tic'ue-va-ka, xa quixjote' c'a pa rue' re ivachoch y c'a chire' tiya-va-pa rutzijol. 28 Man tixibij-ivi' chiquivach re vinak re ye'quimisan re i-cuerpo, roma después man jun chic andex ye'tiquir niquiban chiva, roma re ivánma man ye'tiquir-ta niquiquimisaj. Pero chach re jun re nitiquir nutak re ivánma y re i-cuerpo pan infierno, chach reja' sí can ruc'amon che nixibij-ivi'.
29 Yex can jabal itaman che tak ye'lok' je ca'e' ch'utak chicop c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik', xaxe-oc jun centavo cajal. Pero man jun chique reje' re xtitzak-ta pan ulef vo xa man ru-voluntad-ta re Irta' Dios, man riq'uin re' che ch'utak chicop re' camas ba-oc cajal. 30 C'alapa' c'a yex. Roma hasta re rusumal-ive' ejelan. 31 Re Dios man jun bey yixrumistaj-ta can. Re Dios camas yixrajo', roma yex camas-va yixjovax que chiquivach re ch'utak chicop re c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik', y mare' man tixibij-ivi'.
32 Xabanchique vinak re man niq'uex-ta nubij che yinruniman chic, yen chuka' man xquinq'uex-ta xtimbij che re vinak re' vichin chic yen. Y re tzij re' can chach c'a re Nata' Dios re c'o chila' chicaj xtimbij-va. 33 Jac'a re vinak re niq'uex nubij che yinruniman chic, yen chuka' can xquinq'uex xtimbij-apo cha re Nata' Dios re c'o chila' chicaj, che re vinak re' vichin yen.
Re ye'niman chin re Jesús can xque'tzelas
34 Man tinojij che yen ximpa chach re ruch'ulef chin che junan ivach nimban chiva. Man quire-ta. Xa nutzij yen xque'jalajo' re vinak y xtiquitz'amala-qui'. 35 Yen ximpa chach re ruch'ulef chin che nitz'ucutaj ayoval chiquicojol re vinak. Quire' xtibanataj pa tak jay. Re ache man xtika-ta chach re nubij re rutota' cha. Re ixok man xtika-ta chach re nubij re rute' cha. Y quire' chuka' re elibatz man xtika-ta chach re nubij re rulite' cha. 36 Re vinak re rubanon confiar-ri' viq'uin, can jac'a re jec'o pa rachoch re xque'tzelan richin.
37 Re vinak re xa ja re rute-rutota' re más xque'rajo' que chinoch yen, can man ruc'amon-ta che nitzake' chuij. Re te'ej-tata'aj re xa ja re cajc'ual re más ye'quijo' que chinoch yen, can man ruc'amon-ta che yinquitzekelbej. 38 Jun vinak re can nrajo' nitzake' chuij, nic'atzin che man tupokonaj nuk'asaj tijoj-pokonal nutzij yen, can ancha'l che binak chuxe' ru-cruz. Jac'a re vinak re camas nupokonaj nuk'asaj tijoj-pokonal nutzij yen y man nrajo-ta yinrutzekelbej, man ruc'amon-ta che ndoc vichin yen. 39 Roma xa ja re c'aslen chin vova' chuch'ulef re nrajo' y mare' man xtuvel-ta ruc'aslen re man niq'uis-ta. Jac'a re vinak re man nupokonaj-ta nuk'asaj tijoj-pokonal y astapa' niquimisas nutzij yen, can xtuvel ruc'aslen re man niq'uis-ta.
Re Dios can c'o rajal-ruq'uixel xtuya' chique re vinak re otz quic'ulic niquiban chique re je rajc'ual chic re Dios
40 Re jun vinak re can otz yixruc'ul yex re yixintak-a pa samaj, can jac'a chuka' yen re yinruc'ul. Y re nic'ulu vichin yen, can nuc'ul chuka' re takayom-pa vichin. 41 Re vinak re otz nuc'axaj re ruch'abal re Dios, mare' otz ruc'ulic nuban jun rusamajel re Dios re nibex profeta cha, re vinak re nic'axan re ch'abal can junan rajal-ruq'uixel xtuc'ul riq'uin re profeta re nitzijon re ch'abal. Y quire' chuka' re vinak re otz nutz'at jun c'aslen choj y mare' can niqui'cot nuc'ul jun vinak re can choj-va ruc'aslen, re vinak quire' nibano, can junan rajal-ruq'uixel xtuc'ul riq'uin re vinak choj ruc'aslen. Re vinak re runiman chic re Jesucristo can man niq'uex-ta nubij che runiman chic. 42 Y xabanchique vinak ye'rajo' re vinak re yinquitzekelben yen re manak can-ta quik'ij, can c'o rajal-ruq'uixel xtuc'ul. Y can katzij nimbij chiva, che astapa' xa ba' rax-ya' re nuya' chique, can c'o rajal-ruq'uixel xtuc'ul.
10:1 Mr 3.13. 10:1 Mr 6.7. 10:2 Jn 1.42. 10:3 Mt 9.9. 10:4 Jn 13.26. 10:5 2 R 17.24. 10:6 Hch 13.46; Ro 11.1. 10:6 Is 53.6. 10:7 Lc 9.2. 10:9 1 S 9.7. 10:10 Lc 10.7; 1 Ti 5.18. 10:10 1 Co 9.7. 10:12 1 S 25. 10:14 Neh 5.13; Hch 18.6. 10:14 Hch 13.51; 20.26, 27. 10:15 Mt 11.22, 24. 10:16 Gn 3.1. 10:16 Lc 21.15; Ro 16.19; 1 Co 14.20; Ef 5.15. 10:17 Hch 5.40. 10:18 Hch 12.1; 24.10. 10:19 Ex 4.12; Jer 1.7. 10:20 2 S 23.2; Hch 4.8; 6.10. 10:21 Mi 7.6. 10:22 Mt 24.9, 13. 10:23 Hch 14.6. 10:23 Dn 12.12; Mt 16.28; Hch 2.1; Ga 6.9. 10:24 Jn 13.16; 15.20. 10:25 Mr 3.22. 10:26 Lc 12.2. 10:28 Is 8.12; 1 P 3.14. 10:32 Sal 119.46. 10:32 Mt 25.34; Ap 3.5. 10:32 1 S 2.30; Ro 10.9. 10:33 Mt 26.70-75. 10:33 Mr 8.38; Lc 9.26; 12.9; 2 Ti 2.12. 10:35 Mi 7.6; Mt 24.10; Mr 13.12. 10:37 Lc 14.26. 10:38 Mt 16.24. 10:39 Mt 16.25; Lc 17.33; Jn 12.25; Ap 2.10. 10:40 Jn 13.20. 10:41 1 R 17.10-16; 2 R 4.8. 10:42 Mr 9.42. 10:42 Mt 25.40; He 6.10. 10:42 Pr 24.14; Lc 6.35.