11
Re Juan Bautista xe'rutak-a je ca'e' achi'a' riq'uin re Jesús
Y tak re Jesús xuq'uis rubixic chaka yoj re yoj doce ru-discípulos re andex che samaj nakabana', reja' xba pa tak nic'aj chic tenemit re jec'o chire' pan Israel, chuc'utic y chutzijosic re ruch'abal re Dios chiquivach re vinak.
Re samaj re nuban re Cristo xapon rutzijol riq'uin re Juan Bautista pa cárcel, mare' tak xpa re Juan xe'rutak-a je ca'e' chique re achi'a' can je tzekelbey-va richin, c'a riq'uin re Jesús. Y xbequic'utuj cha: ¿La ja como rat re Cristo re bin che nitak-pa roma re Dios? ¿O jun chic-va, y can c'amaje-na te'ka? Ja quire' xbequibij re je ca'e' achi'a' cha re Jesús.
Y re Jesús xubij chique: Vocame quixtzolaj y titzijoj cha re xitz'at can y re xic'axaj-a vova'. Te'itzijoj cha re andex rubanic tak re moyi' ye'tiquir ye'tzu'un, andex rubanic tak re vinak je cojos choj ye'biyin-a y andex rubanic tak ye'c'achoj-a re c'o yabil rubini'an lepra chiquij. Titzijoj chuka' cha re andex rubanic tak ye'c'achoj-a re je tocon, re je quiminak chic ye'c'astaj, y re vinak re meba' cánma chach re Dios, nimbij re utzulaj ch'abal chin re Dios chique, re nibex evangelio cha. Y tibij chuka' cha, che otz-rubanoj re jun vinak ancha'l reja', re rubanon confiar-ri' viq'uin y man jun bey yinrumalij-ta can, xe'cho'x-a re je ca'e' achi'a' re'.
Y tak xe'tzolaj re je ca'e' achi'a' re je'rutakon-a re Juan Bautista, re Jesús xutz'am can tzij chij re Juan chiquivach re vinak re jec'o chire'. Y ja quire' re nubila': ¿Andex re' re xbe'itz'eta' chupan re lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha? Yex man xitz'at-ta jun ache chire', re ancha'l aj, re niba quila niba quila pa ruk'a' re cak'ik'. ¿Andex re xbe'tz'eta' chire'? Yex chuka' man xitz'at-ta chire' jun ache re jabal ruvekon-ri'. Re achi'a' re jabal quivekon-qui', rion pa tak cachoch reyes ye'c'ue-va. ¿Pero andex re xbe'itz'eta' chire' chupan re lugar anche' manak vinak re nibex desierto cha? Yex xbe'itz'eta' jun ache rusamajel re Dios re nibex profeta cha. Re ache re xitz'at chire' can ja-va re' re rusamaj. Pero can c'o-va más ruk'ij que chach xabanchique profeta. 10 Y chij c'a re Juan nich'o-va re Dios chupan re ruch'abal re tz'iban can, y nubij:
Xtintak c'a jun ache nabey,
chin che nuchojmersaj re bey anche' xtapon-va re Cristo.
Quire' nubij re Dios chupan re ruch'abal.
11 Y tic'axaj jabal re xtimbij chiva vocame: Jenipa' achi'a' re je rusamajela' re Dios re nibex profetas chique re je'alaxnak chach re ruch'ulef, man jun re c'o-ta más ruk'ij que chach re Juan Bautista. Roma reja' can c'o-va más ruk'ij. Jac'a vocame conojel re vinak re ye'oc pa ruk'a' re Dios, camas c'a nem quik'ij. Y re vinak re más ba-oc ruk'ij chiquicojol re ye'oc pa ruk'a' re Dios, jare' re más nem ruk'ij que chach re Juan.
12 Y desde que re Juan Bautista xutz'am rutzijosic re ruch'abal re Dios c'a chupan re k'ij re', re vinak camas niquiban chin che ye'oc pa ruk'a' re Dios. Can niquivach'-qui' chij y re más ye'bano quire', ja re can riq'uin ronojel cánma ye'oc pa ruk'a' re Dios. 13 Roma re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, c'o cosas quibin can chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios. Y quire' chuka' nubij chupan re ley chin re Moisés. Pero c'aja chupan re tiempo chin re Juan xe'banataj. 14 Vo xa yex ninimaj o man ninimaj-ta, pero re nimbij chiva yen che re nubij re ruch'abal re Dios re tz'iban can che nipa chic jun bey re Elías man quire-ta, roma re' xa chij re Juan nich'o-va. 15 ¡Re c'o ruxquin chin nuc'axaj, can tuc'axaj c'a re ximbij!
16 Re vinak chin re tiempo re' can je junan quiq'uin re ac'ola' re ye'tz'an pa tak q'uiybal y jun pa quichi' niquibila' chiquivach: 17 Xkak'ojmaj xul chivach, pero man xixajo-ta. Xkabixaj bix re can nuyac abis, pero man xixok'-ta, quire' niquibila' re ac'ola' tak ye'tz'an. Y ja quire' quibanon re vinak chin re tiempo re', man jun re nika chiquivach. 18 Roma tak xpa re Juan Bautista, reja' man nutaj-ta xcana-vay y man nukum-ta chuka' ruyi'al-uva. Y je q'uiy ye'bin che reja' c'o itzel espíritu riq'uin. 19 Y tak xineka yen re xinalax chi'icojol, nintaj xcana-vay y ninkum chuka' ruyi'al-uva. Y je q'uiy ye'bin che xaxe va'in ninjo' nimban, y chuka' niquibij che yen xa yin jun k'abarel, y chuka' niquibij che xa yin quichibil re molay tak impuestos y re vinak re nibex aj-maqui' chique. Pero re runa'oj re Dios can nik'alajin pa quic'aslen re vinak re ye'niman richin, xcha' re Jesús.
Re mac re xquiban re vinak re jec'o pa tenemit Corazín y re jec'o pa Betsaida
20 Jec'o tenemit re camas q'uiy milagros xban chiquivach roma re Jesús. Pero man riq'uin re' re vinak re jec'o chupan re tenemit re' cama-va xjalataj-ta re quic'aslen chach re Dios. Y mare' re Jesús q'uiy cosas xubij chiquij. 21 Reja' xubij: Ninvok'ej quivach re jec'o pa tenemit Corazín, y chuka' ninvok'ej quivach re jec'o pa tenemit Betsaida, roma camas q'uiy milagros xe'ban chiquivach y man riq'uin re' xquinimaj-ta re ruch'abal re Dios. Roma xe-ta chupan re tenemit Tiro y Sidón xe'ban-va re milagros re', re vinak re' xjalataj-yan-ta re quic'aslen chach re Dios, y quicusalon-ta chic tziak ancha'l niquicusaj re vinak tak c'o jun nicom chiquivach, y xquiyala-yan-ta chaj chiquij, chin quire' nik'alajin che ye'bison roma camas mac re je'quibanalon. 22 Pero chupan re k'ij tak re Dios xtuban juzgar, yen nimbij chiva che ja re vinak jec'o pa tenemit Corazín y re jec'o pa tenemit Betsaida re c'o más castigo xtika pa quive', que chiquivach re aj-Tiro y re aj-Sidón. 23 Y re vinak jec'o pa tenemit Capernaum niquinojij che xque'ba chila' chicaj riq'uin re Dios y can xtiya' quik'ij. Pero xa man quire-ta. Xa xtikasas quik'ij, roma c'a pan infierno xque'beka-va. Roma xe-ta ronojel re milagros re xban chiquivach re aj-Capernaum, ja-ta re' re xban chiquivach re aj-Sodoma, xquinimaj-ta re Dios y man-ta xe'q'uis. Xa c'a jec'o-ta re k'ij vocame. 24 Pero chupan re k'ij tak re Dios xtuban juzgar, yen nimbij chiva che ja re jec'o pa tenemit Capernaum re c'o más castigo xtika pa quive', que chiquivach re xe'c'ue' pa Sodoma.
Re Jesús nubij, quixampa viq'uin y xtimban cha re ivánma che nixulan
25 Y ja mismo hora re' tak re Jesús xubij: Nintioxij chava Nata' Dios, rat re yat Rajaf re rocaj y re ruch'ulef, roma man xasekresaj-ta re andex ndel-va che tzij re ach'abal chiquivach re vinak re can niquina' che camas quitaman. Xa ja chiquivach re vinak re manak más quitaman, xa ja chiquivach reje' xasekresaj-va re andex ndel-va che tzij re ach'abal. 26 Can ja-va c'a quire' Nata' Dios, roma ja quire' re xarayij rat che naban, xcha' re Jesús chupan re ru-oración.
27 Y c'are' reja' xubij: Re Nata' Dios can ronojel ruyi'om-pa pa nuk'a'. Y man jun chic atamayon yin anchique yen, xaxe re Nata' re atamayon. Y man jun chuka' atamayon anchique re' re Nata', xaxe yen re Ruc'ajol, y re vinak anchok cha xtinjo' xtinc'ut-va, xtutamaj rach anchique re' re Nata'. 28 Quixampa viq'uin chiyixnojel yex re camas itijon ik'ij chucanoxic re rubey re Dios, y camas yixcosnak chuc'uaxic re ejka'n camas ralal c'o chivij, roma yen can xtimban chiva che yixuxlan chach ronojel re'. 29-30 Y jac'a re nu-yugo yen re tiya-a chij ive' yex, roma ja re vichin yen re man c'ayef-ta ruc'uaxic y man al-ta. Quinitz'eta' yen, che yen can ch'o'l re vánma y can nbanon che manak nuk'ij. Y quire' chuka' tibana' yex. Can tic'uaj re nu-yugo yen, chin che re ivánma can-ta xtuna' che xte'xulan, xcha' re Jesús.
11:2 Lc 7.18. 11:2 Mt 14.3. 11:3 Gn 49.10; Nm 24.17; Dn 9.24; Mal 3.1-3. 11:5 Is 29.18. 11:5 Is 35.4; 61.1. 11:5 Sal 22.26; Is 42.7; Lc 4.18. 11:6 1 Co 2.14. 11:6 Mt 26.31. 11:7 Lc 7.24. 11:9 Lc 1.76. 11:10 Mal 3.1. 11:10 Mr 1.2. 11:12 Lc 16.16. 11:13 Mal 4.6. 11:14 Mal 4.5; Mt 17.12. 11:14 Lc 1.17; Jn 1.23. 11:15 Ap 2.7. 11:16 Lc 7.31. 11:18 Lc 1.15. 11:19 Mt 9.10. 11:19 Fil 2.15. 11:20 Lc 10.13. 11:21 Jon 3.8. 11:21 Lc 10.13. 11:22 Mt 10.15. 11:23 Is 14.13; Lm 2.1. 11:25 Sal 8.2; 1 Co 1.27; 2.7, 8; 2 Co 3.14. 11:27 Mt 28.18; 1 Co 15.27. 11:27 Jn 1.18. 11:27 Lc 10.22; Jn 10.15; Ef 1.21. 11:29-30 1 Jn 5.3. 11:29-30 1 Jn 2.6. 11:29-30 Zac 9.9. 11:29-30 Jer 6.16.