2
No Ruuhu Ceniiɗo jipporii dow goonɗinɓe
Nde iidi biyeteeɗo Pantekot warnoo ndee, goonɗinɓe Iisaa ɓee fuu mooɓtii e nokku gooto. Oon wakkati fuu, dillere wa'unde no henndu mawndu nii iwri dow kammu, hebbini suudu ɗo ɓe njooɗii ɗoo fuu. Ko wa'i no ɗemɗe yiite nii ɓanngani ɓe. Ɗe peccii, ɗe pawii e gooto maɓɓe fuu. Ɓe fuu ɓe keewi Ruuhu Ceniiɗo, ɓe puɗɗi haalde ɗemɗe janane no Ruuhu oo hokkiri ɓe ɓe kaala nii.
Worɓe Yahuudiyankooɓe hulɓe Laamɗo iwooɓe e tatteeji ɗii fuu ana njooɗii Urusaliima. Nde dillere ndee waɗunoo ndee, jamaa oo fuu hawriti, wemmbaa, sabi gooto fuu nanii ɗemngal mum ana haalee. Ɓe fuu ɓe mbemmbaa, ɓe kaaynaa, ɓe mbiyondiri:
—Ɓee haalooɓe fuu nganaa Galilinkooɓe naa? Ɗum nee, hono hen gooto e meeɗen fuu nanirta ko ɓe kaalata e ɗemngal ngal muyni? En Partiyankooɓe e Mediyankooɓe e Elamiyankooɓe, en jooɗiiɓe Mesopotamiya, kaɲum e Yahuudiya e Kappadokiya e Ponta e Asiya 10 e Firigiya e Pamfiliya e Misira e leyɗe sera Libiya hedde Sireene. Yoga e meeɗen iwii e Roma, 11 en Yahuudiyankooɓe kaɲum e naatuɓe e diina Yahuudiyankooɓe. Yoga kasen iwii Kereta, yoga iwii leydi Arabiya. Kaa ɗum e taweede fuu, en fuu eɗen nii nana eɓe kaala e ɗemɗe meeɗen golleeji mawɗi ɗi Laamɗo waɗi ɗii!
12 Ɓe fuu ɓe mbemmbaa, ɓe cikkitii, ɓe mbiyondiri:
—Koɗum ɗum foti laataade?
13 Woɓɓe ana njaayra goonɗinɓe ɓee, ana mbiya:
—Ɓe haarɓe doro so eɓe cigira!
No Piyeer waajorii jamaa oo
14 Piyeer dardii e sappo e go'o ɓee, toowni daande muuɗum, wii jamaa oo:
—Onon Yahuudiyankooɓe e onon jooɗiiɓe Urusaliima fuu, kettinee haala am yalla oɗon paama kabaaru gaɗuɗo oo. 15 Ɓee yimɓe nganaa sigirɓe hono no onon miildaton nii, sabi jooni yo ɲawlal tan. 16 Ɗum woni ko annabi Yo'ila wii:
17 «Laamɗo wii:
E ley ɲalaaɗe cakitotooɗe ɗee
mi saakan Ruuhu am e dow tagaaɓe fuu.
Ɓiɓɓe mooɗon worɓe e rewɓe
kaaliran hono no annabaaɓe nii,
jokolɓe mooɗon njiyan ko ƴellitii e mum'en,
nayeeɓe mooɗon koyɗinte.
18 Fay gollooɓe am worɓe e gollooɓe am rewɓe,
mi saakan Ruuhu am dow muuɗum'en e ley ɗeen ɲalaaɗe,
ɓe kaaltan konngol ngol loow-mi e maɓɓe ngol.
19 Mi waɗan kaayɗe dow kammu,
mi waɗan taagumansaaji dow leydi,
ɗi laatoo ƴiiƴam e yiite e cuurki.
20 Fade ɲannde gartol Joomiraaɗo mawnde teddunde ndee warde,
naange niɓɓan,
lewru wojjan hono no ƴiiƴam nii.
21 Nden, neɗɗo fuu nodduɗo innde Joomiraaɗo hisinte.»*
22 Piyeer wii kasen:
—Israa'iilankooɓe, kettinee ɗii haalaaji: Iisaa Nasaraatunke oo yo neɗɗo mo Laamɗo suɓanii on. Laamɗo hokki ɗum baawɗe, o hokki ɗum waɗude kaayɗe e taagumansaaji hakkunde mon, no onon e ko'e mon anndir-ɗon nii. 23 On ngaɗii oon neɗɗo e juuɗe bonɓe, on tontii mo e leggal bardugal, on mbaririi mo no Laamɗo muuyrunoo ɗum laatoo gila arannde nii. 24 Kaa Laamɗo wuurtinii mo, itti mo e naawalla maayde, sabi maayde ndee waawaanoo heddoraade mo. 25 Sabi Daawuuda ana haala haala makko nde wii:
«Wakkati fuu miɗo yiya Joomiraaɗo,
sabi omo ɲaamo am, pati mi yeryerta.
26 Saabe majjum ɓernde am seyii,
ɗemngal am jaarii
faa terɗe am duu mbaaltoo dow jikke,
27 sabi a yoppataa yonki am hakkunde maayɓe,
a accataa Ceniiɗo maa oo ɲola.
28 A anndinii kam laawi nguurndam,
miɗo seyii sabi aɗa wondi e am.»
29 Piyeer jokkini hen:
—Sakiraaɓe, miɗo haalana on ko laaɓi haala njaati meeɗen Daawuuda: o maayii, o iraama, yanaande makko ndee ana ɗo meeɗen ɗoo faa hannde. 30 O annabaajo, omo anndi Laamɗo hunanike mo gooto e taaniraaɓe makko joottoto e bimmbeere makko laamu. 31 O adii o yii o haali haala immitagol Almasiihu, kaɲum yonki muuɗum accaaka hakkunde maayɓe, terɗe muuɗum ɲolaali. 32 Oo woni Iisaa mo Laamɗo immintini, min fuu miɗen ceedii. 33 Laamɗo toowni mo, heedini mo ɲaamo muuɗum, mo heɓi e Baabiraaɗo Ruuhu Ceniiɗo podananooɗo en oo, o saaki ɗum. Jooni oɗon njiya ɗum, oɗon nana ɗum. 34 Sabi Daawuuda meeɗaali ŋabbude dow kammu, kaa wii:
«Joomiraaɗo wii Joomam:
Jooɗa ɲaamo am,
35 faa mi waɗa njaɓɓaa wayɓe maa.»
36 Yo suudu baaba Israa'iila fuu taƴor Laamɗo waɗii Iisaa mo tontu-ɗon e leggal bardugal oo Joomiraaɗo, waɗii ɗum Almasiihu.
Haala deental adiiɓe goonɗinde
37 Nde ɓe nannoo kaa haala ndee, ɓe taƴi sanne, ɓe mbii Piyeer e nelaaɓe heddiiɓe ɓee:
—Sakiraaɓe, koɗum min ngaɗata?
38 Piyeer jaabii ɓe, wii:
—Tuubee, gooto e mooɗon fuu lootiree lootogal batisima e innde Iisaa Almasiihu, yalla oɗon keɓa yaafeede luutti. Nden on ndokkete Ruuhu Ceniiɗo. 39 Sabi fodoore ana woodani on, onon e ɓiɓɓe mooɗon e woɗɗuɓe fuu. Ende woodani neɗɗo mo Joomiraaɗo Laamɗo meeɗen noddi fuu.
40 Caggal ɗum, Piyeer seedanike ɓe haalaaji goɗɗi keewɗi, ana waajoo ɓe, ana wiya:
—Celee e ndee fedde bonnde yalla oɗon kisa.
41 Jaɓuɓe haala makko ɓee lootaa lootogal batisima. Ɲannde nden, ana foti ujunaaji tati neɗɗo ko naati e deental goonɗinɓe ngal.
42 Eɓe njokki waaju nelaaɓe ɓee, eɓe nanngondiri e deental maɓɓe ngal, eɓe taƴa buuru,§ kasen eɓe ngaɗida duwaawuuji. 43 Kulol naati e gooto fuu, sabi nelaaɓe ɓee kaɲum'en duu ana ngaɗannoo kaayɗe e taagumansaaji keewɗi. 44 Goonɗinɓe ɓee fuu yo daande wootere, ɓe ngaɗi fii maɓɓe fuu foroba. 45 Ɓe cootti jawleele maɓɓe, ɓe ndokki gooto fuu ko hasindini e muuɗum. 46 Ɲannde fuu ɓe kawritan ley Suudu Dewal Mawndu nduu, ɓe laatii daande wootere, eɓe taƴa buuru, eɓe ɲaamda ley cuuɗi maɓɓe ley weltaare e seyo. 47 Eɓe njetta Laamɗo, yimɓe fuu ana njiɗi ɓe. Ɲannde fuu Joomiraaɗo ana ɓeydana deental ngal hisooɓe.
* 2:21 Yo'ila 3.1-5 2:28 Jabuura 16.8-11 2:35 Jabuura 110.1 § 2:42 Maanaa taƴude buuru woni rewirde Laamɗo hiraande seniinde.