7
Haala dewgal
Jooni kaa miɗo yiɗi jaabaade lamndi ɗi mbinndan-ɗon kam ɗii. Goonga, ana moƴƴi e gorko waasude ɓamde debbo. Kaa pati fijirde waɗa, gorko fuu yo tawre debbo, debbo duu tawree gorko. Yo gorko hokku genndum hakke mum, debbo duu hokka gorum hakke mum. Debbo jeyaa terɗe mum, gorum jey ɗe. Gorko duu hono non, jeyaa terɗe mum, genndum oo jey ɗe. Pati fay gooto e mon salanoo goɗɗo so wanaa tawee e dow kawral mon wakkati keertaaɗo faa keɓon no ɲaagoro-ɗon Laamɗo. Kaa caggal ɗum, keddo-ɗon wuurdude no haaniri nii pati mbaason nantaade so Ibiliisa seytoo on. Ko kaalan-mi on ɗoo koo, wanaa ko tilsi, mi kolluɗo on laawol lobbol nii. Miin, miɗo yiɗi yimɓe fuu laatoo hono am, kaa gooto fuu no Laamɗo hokkiri ɗum: yoga hokkiraa nii enne, yoga hokkiraa nii too.
Faade e ɓe ɓamaali e ɓe ɓamaaka, kaɲum e rewɓe ɓe worɓe mum'en maayi, miɗo wiya worrude no am nii ɓuri moƴƴude e mum'en. Kaa so tawii ɓe mbaawaa nantaade, ɓe ndewla, sabi ɗum ɓuri jooɗoraade nii tan ana maaya muuyo.
10 Wonɓe e dewle ɓee, miɗo yamira ɗum'en ndee yamiroore nde iwaali e am, iwnde e Joomiraaɗo: debbo haanaa seerde gorum. 11 So taweede mo seerii oon yo heddoro non, naa duu o warta e mum. Gorko duu haanaa seerde genndum.
12 Kaa woɓɓe ɓee, miin e hoore am haalanta ɗum'en, wanaa Joomiraaɗo: so goonɗinɗo Iisaa ana jogii debbo mo goonɗinaali tawee debbo oo ana yarrii wondude e makko, pati o seera ɗum. 13 Naa so debbo goonɗinɗo ana dewlaa gorko mo goonɗinaali tawee gorko oo yarrii wondude e makko, pati o seera ɗum. 14 Sabi gorko mo goonɗinaali oo ana laɓɓiniree genndum, kasen duu debbo mo goonɗinaali oo ana laɓɓiniree gorum. So wanaa ɗum, ɓiɓɓe mon laatoto ɓe anndaa Laamɗo, tawee nee ɓe seniiɓe. 15 Kaa mo goonɗinaali, so yiɗii seerde goonɗinɗo oo, yo seer. Goonɗinɗo oo kaa, so debbo so gorko, tilsinaaka e dewgal ngal, sabi Laamɗo noddii en faa nguuren e jam. 16 Debbo goonɗinɗo, hono anndirtaa aɗa waawi hisinde gora? Gorko goonɗinɗo, hono anndirtaa aɗa waawi hisinde gennda?
No gooto fuu haani worrude no Joomiraaɗo feccirani ɗum nii
17 Ɗum nee, yo gooto fuu wuurdu no Joomiraaɗo feccirani ɗum nii, no worrunoo nde Laamɗo noddi ɗum ndee. Ɗum njamir-mi deente goonɗinɓe ɗee fuu. 18 Tawaaɗo yo taadiiɗo nde Laamɗo noddi ɗum ndee, pati tewta bonnitidde ko taadaa koo. Noddaaɗo so tawi taadaaki, pati taado. 19 Taadaade e waasude taadaade fuu walaa ko nafata, ko nafata dee, jokkude jamirooje Laamɗo. 20 Yo gooto fuu heddoro no worrunoo wakkati nde Laamɗo noddata ɗum ndee. 21 Nde noddete-ɗaa ndee, so tawii a diimaajo, pati ɗum laatane sugulla. Kaa so a heɓii laawol no ndimɗiraa, rimɗu. 22 Sabi maccuɗo mo Joomiraaɗo noddi, laatike coottitaaɗo Joomiraaɗo. Dimo noddaaɗo duu, laatike diimaajo Almasiihu. 23 On coottitoraama coggu tiiɗuɗo, ndennoo pati laatee maccuɓe yimɓe. 24 Sakiraaɓe, gooto fuu no worrunoo nde noddetee ndee, yo heddoro non yeeso Laamɗo.
Haala dewlude e waasude dewlude
25 Banngal yimɓe ɓe ndewlaali ɓee, mi walanaa ɓe yamiroore iwnde to Joomiraaɗo, kaa mi haalan ko woni miilo am, miin mo yurmeende Joomiraaɗo waɗi koolniiɗo oo: 26 saabe torraaji jooni ɗii, miɗo miila neɗɗo heddoroo no worri nii ɓuri moƴƴude e mum. 27 So dewgal won hakkunde maa e debbo, pati tewtaa taƴude ngal. So dewgal walaa hakkunde maa e debbo, pati tewtaa debbo. 28 Kaa so a ɓamii duu, a luuttaali. Mboomri duu so ɓamaama, luuttaali. Kaa naatuɓe e dewle ɓee ɓilloto e nguurndam mum'en, mi yiɗanaa on ɗum. 29 Sakiraaɓe, ko kaalunoo-mi koo annii: wakkati oo ɓadike. Jooni, yo ɓamɓe ɓee mba'u no ɓamaali nii, 30 woyooɓe mba'a no mboyaali nii, weltiiɓe mba'a no mbeltaaki nii, soodooɓe mba'a no njogaaki nii, 31 heɓooɓe e oo ɗoo aduna mba'a no meeɗaali heɓude e makko nii. Sabi oo ɗoo aduna no wa'i nii, annii yawta.
32 Ko njiɗu-mi dee, ceerton e sugulla. Mo dewlaali, hakkille mum to kulle Joomiraaɗo yahata, ko welata Joomiraaɗo tewtata. 33 Kaa dewluɗo, hakkille mum to kulle aduna yahata, ko welata genndum tewtata, 34 joomum fecciima. Hono non, mo ɓamaaka, kaɲum e mboomri, hakkille mum to kulle Joomiraaɗo yahata, yalla terɗe mum e yonki mum fuu ana cenoo. Kaa ɓamaaɗo, hakkille mum to kulle aduna yahata, ko welata gorum tewtata. 35 Faa nafa on mbiiru-mi non, wanaa faa tonnga on. Miɗo yiɗi nguurdon no kaan-ɗon wuurdude nii, kaɓɓo-ɗon e Joomiraaɗo, tawa hakkillaaji mon peccaaki.
36 So muuyo mawnii e neɗɗo sanne faa huli pati ronka nantaade e cabbaaɗo mum, miila dewgal ngal ana haani timmineede, yo ngal timmine no joomum yiɗiri nii, luuttaali. 37 Kaa so gorko fellisii e ɓernde mum fuu tawa tilsinaaka, faa ɓami anniya huurtintaa cabbaaɗo mum, so ana waawi nantaade, waɗii ko moƴƴi. 38 E ley ɗum, kuurtinɗo cabbaaɗo mum waɗii ko moƴƴi, kaa mo huurtinaali cabbaaɗo mum ɓuri waɗude ko moƴƴi.
39 Debbo ɓamaaɗo yo kaɓɓaaɗo so nii gorum ana heddii wuurde. Kaa so goriiko oo yawtii, mo o yiɗi fuu ana waawi ɓamde mo, yo tawe e laawol Joomiraaɗo ngol tan. 40 Ɗum nee, so o heddiima e ngoortaalaaku o ɓurata welde hoore. Ɗum woni miilo am, kasen duu miɗo miila miin duu, mi heɓii Ruuhu Laamɗo.