25
Banndol haala surbaaɓe sappo
—Inan no laamu Laamɗo nanndi: wo hono surbaaɓe sappo hooƴuɓe fitillaaji muɓɓen de njehi faa njaɓɓowoo ɓaŋuɗo.* Njoyo maɓɓe ngalaa hakkillo, njoyo maɓɓe du ina ngoodi hakkillo. Ɓe ngalaa hakkillo ɓeen kooƴi fitillaaji tawi njooɓaaki nebbam. Jom'en hakkillo ɓeen kaa njaadi paali nebbam e fitillaaji muɓɓen. Nde ɓaŋuɗo oon jenngunoo waraay ndeen, ɓe fuu ɓe ŋoŋi, ɓe ɗaanii. Faa hakkunde jemma, ƴeewnaango nanaa, wi'i: «Inan ɓaŋuɗo oon! Njaltee! Njaɓɓowee mo!» Ndeen surbaaɓe ɓeen fuu pini, ina moƴƴina fitillaaji muɓɓen. Surbaaɓe ɓe ngalaa hakkillo ɓeen mbi'i jom'en hakkillo ɓeen: «Njeɗee min nebbam mooɗon ɗaam, sabo inan fitillaaji amin ina nyifa.» Jom'en hakkillo ɓeen njaabii, mbi'i: «Gasataa, sabo ko min njogii ɗuum heƴataa en, en fuu. Njehee to sonnooɓe, coodowon!» 10 Ko ɓe njehi faa ɓe coodowa nebbam ɗuum, ɓaŋuɗo oon yottii. Segilinooɓe ɓeen naatidi e makko e ley suudu weltaare nduun, de dammbugal ngaal ommbaa. 11 Faa ɓooyi seeɗa, surbaaɓe heddiiɓe ɓe cegilaaki ɓeen ngarti, keddii ina nodda, ina mbi'a: «Joomii amin, joomii amin, omtan min!» 12 Ammaa o jaabii ɓe, o wi'i: «Goonga kaalanammi on: mi anndaa on.»
13 Iisaa sakitii wi'i:
—Kakkilon ndelle, sabo on anndaa nyalaande naa wakkati mo Ɓii Neɗɗo wartata oon.
Banndol haala gollooɓe tato
(Lukka 19.11-27)
14 —Laamu Laamɗo ina nanndi e gorko cegiliiɗo faa dilla, noddi maccuɓe mum, de halfini ɗum'en jawdi mum. 15 O halfini gooto maɓɓe mutakal kaŋŋe keme joy, goɗɗo keme ɗiɗi, tataɓo oon hemre, mono fuu ko fotata e muuɗum. Caggal ɗuum, o dilli. Wakkati oon ni, 16 kalfinaaɗo mutakal kaŋŋe keme joy oon yehi luumorii ɗum, heɓi mutakal keme joy goɗɗe. 17 Jom keme ɗiɗi oon du waɗi noon, tinii kam du mutakal keme ɗiɗi goɗɗe. 18 Ammaa jom mutakal hemre oon yehi wasowi ngayka, uwi toon ko joomum oon hokkunoo ɗum.
19 Faa ɓooyi caggal majjum, joomii ɓe oon warti, noddi ɓe, faa ndaara hiisa ceede ɗeen. 20 Kalfinaaɗo mutakal kaŋŋe keme joy oon wari, waddi mutakal keme joy goɗɗe, wi'i: «Joomam, a halfinii kam mutakal keme joy. Ndaar, mi tinorake ɗe mutakal keme joy goɗɗe.» 21 Joomiiko oon wi'i mo: «Gasii. Wo a maccuɗo lobbo, koolniiɗo. Saabe a hoolnake e ko famɗi, mi halfinte ko heewi. War naatu faa ceyodoɗen!» 22 Kalfinaaɗo mutakal keme ɗiɗi oon wari kam du, wi'i: «Joomam, a halfinii kam mutakal kaŋŋe keme ɗiɗi. Ndaar, mi tinorake ɗe mutakal keme ɗiɗi goɗɗe.» 23 Joomiiko oon wi'i mo: «Gasii. Wo a maccuɗo lobbo, koolniiɗo. Saabe a hoolnake e ko famɗi, mi halfinte ko heewi. War naatu faa ceyodoɗen!» 24 Kalfinaaɗo mutakal kaŋŋe hemre oon wari kam du, wi'i: «Joomam, miɗo anndunoo a gorko tiiɗuɗo alhaali: aɗa taƴa ko a aawaay, aɗa hawrundura to a sarkaay aawdi. 25 Saabe ɗum, kulumi, njahumi iroymi kaŋŋe maa oon. Haya, inan giney maa.» 26 Joomiiko jaabii mo, wi'i: «Maccuɗo bonɗo, jaayɗo! Aɗa anndunoo miɗo taƴa ko mi aawaay, miɗo hawrundura to mi saakaay aawdi. 27 Ndelle, aɗa haannoo wattude kaŋŋe am oon to tinooɓe buuɗi, faa danya ko tinoriimi si mi wartii. 28 Joonin, teetee mo mutakal hemre kaŋŋe oon, kokkon ɗum jom mutakal kaŋŋe keme joy oon. 29 Sabo jogiiɗo fuu ɓeydante faa heewa. Ammaa mo walaa oon, fay seeɗa ko jogii ɗuum teetete. 30 Maccuɗo jaayɗo oon kaa, paɗɗee ɗum yaasin e ley nimre ndeen. Toon bojji e ŋerƴundurde nyiiƴe ngoni.»
No Ɓii Neɗɗo oon sarortoo yimɓe fuu
31 —Nde Ɓii Neɗɗo wardi e teddeengal muuɗum, kam e maleyka'en fuu, jooɗoto e jooɗorgal laamu muuɗum teddungal ngaal. 32 Yimɓe adunaaru ɓeen fuu kawrundurte yeeso makko, o sennda ɓe hono no duroowo senndirta baali e be'i ni: 33 o heedina baali ɗiin e junngo makko nyaamo, o heedina be'i ɗiin e junngo makko nano. 34 Ndeen Kaananke oon wi'ata wonɓe junngo mum nyaamo ɓeen: «Ngaree, onon ɓe Baaba am barkini, njaɓee laamu mo ndesanaɗon gilla e fuɗɗoode adunaaru ndu. 35 Sabo mi yolbiino, de on nyaamnii kam. Mi ɗomɗiino, de on njarnii kam. Mi laatakeno beero, de on njaɓɓake kam. 36 Mi holiino, de on koltinii kam. Mi nyawiino, de on cawrii kam. Mi uddanooma ley kasu, de on ndaarowii kam.» 37 E wakkati oon, fonnditiiɓe ɓeen njaabotoo mo, mbi'a: «Joomiraaɗo, ndey min nji'i aɗa yolbi, de min nyaamni ma naa aɗa ɗomɗi, de min njarni ma? 38 Ndey min nji'i a beero, de min njaɓɓii ma, naa a kolɗo, de min koltini maa? 39 Ndey min nji'i a nyawɗo naa a uddaaɗo ley kasu, de min ngari ndaarude ma?» 40 Kaananke oon jaaboto ɓe wi'a: «Goonga kaalanammi on: ko ngaɗanɗon gooto e ɓurɗo famɗude ley sakiraaɓe am ɓeen fu, wo miin ngaɗanɗon.»
41 Caggal ɗuum, o wi'an wonɓe junngo makko nano ɓeen: «Mboɗɗee kam, onon huɗaaɓe Laamɗo! Njehee ley yiite duumiinge nge Laamɗo resani Ibiliisa e maleyka'en muuɗum ngeen! 42 Sabo mi yolbiino, de on nyaamnaay kam. Mi ɗomɗiino, de on njarnaay kam. 43 Mi weeriino, de on njippinaay kam. Mi holiino, de on koltinaay kam. Mi nyawiino, mi uddanooma, de on ngaraay ndaarude kam.» 44 Ndeen, ɓe njaaboto mo kamɓe du, ɓe mbi'a: «Joomiraaɗo, ndey min nji'i aɗa yolbi naa aɗa ɗomɗi naa aɗa weeri naa aɗa holi naa aɗa nyawi naa aɗa ommbaa ley kasu, de min mballaay ma?» 45 O jaaboto ɓe, o wi'a: «Goonga kaalanammi on: ko on ngaɗanaay gooto e ɓurɓe famɗude ɓee ɗo ɗuum, wo miin woni on ngaɗanaay.» 46 Ndeen, ɓe njahan ley jukkungo duumiingo, de fonnditiiɓe ɓeen keɓa nguurndam nduumiiɗam.
* 25:1 E al'aada Alhuudiyankooɓe ɓaŋuɗo ina yaada e yigiraaɓe jom suudu muuɗum, sabo kam'en ndammbata ɗum.