3
Juan upurumbɨbautiza vae umɨmbeu Tumpa iñee
(Mt 3.1-12; Mr 1.1-8; Jn 1.19-28)
1-2 Jare Tiberio César quince año ma
romano reta juvicha guasurã ico yave, Tumpa ombou iñee Juan pe. Juan co jae Zacarías taɨ, jare ico ñana pe. Jocua ara reta pe Poncio Pilato ico Judea pegua reta juvicha guasurã, jare Herodes ico Galilea pegua reta juvicha guasurã, jare Herodes tɨvɨ Felipe jee vae ico ɨvɨ Iturea pegua reta jare ɨvɨ Traconite pegua reta juvicha guasurã, jare Lisanias ico ɨvɨ Abilinia pegua reta juvicha guasurã. Jare Anás jare Caifás yugüɨreco Israel pegua reta isacerdote tenondegua retarã. Jayave Juan uguata ico opaete ɨãca Jordán iyɨpɨ rupi. Jare umɨmbeu opaete vae pe ueya vaerã iyemɨngueta icavi mbae vae ipɨa pe oĩ vae jare uyembɨbautizaca vaerã, Tumpa umbɨasa vaerã chupe reta imbaeyoa reta. Isaías co jae penti Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae. Jae uicuatía cuarãi:
“Jae iñeeãta reve jeita ñana rupi:
‘Piyapɨcatu yandeYa japerã.
Pemɨsɨmi tape’ —jeita—.
‘Opaete jugua reta uñemɨtɨneeta ɨvɨ pe.
Jare opaete ɨvɨtu reta uyeyapota ñuu rami.
Jare tape ipãri vae reta uñemɨsɨmicata.
Jare tape quɨpe quɨpe vae reta ipecavita.
Jare opaete vae uicuaata quirãi Tumpa ipuere upurumbɨasa.’ ”
Jucuarãi uicuatía Isaías.
Jare jeta vae yugüeru Juan oĩ vae pe uyembɨbautizaca vaerã. Jayave Juan jei chupe reta:
—Pe reta co jae mboi reta rami. ¿Quía pa umɨmbeu peve piyerova vaerã Tumpa cotɨ agüɨye vaerã Tumpa uiporaraca peve? —jei—. Piyapo icavi vae, jucuarãi picuaaca vaerã añetete peeya co piyemɨngueta icavi mbae vae pepɨa pe oĩ vae. Agüɨye pere piyupe pepɨa pe: ‘Yandetenondegua co jae Abraham.’ Echa'ã che jae peve cua: Tumpa ipuere uyapo cua ita reta güi Abraham iñemoñaa retarã —jei Juan chupe reta—. Yamɨjaanga penti temitɨ. Temitɨ ía icavi'ã yave, iya uyasɨa japo reve jare uapɨ. Jae ramiño vi piyapo'ã yave icavi vae, Tumpa uiporaracata peve —jei.
10 Jayave joco pe ñugüɨnoi vae reta upɨrandu Juan pe:
—¿Mbae pa nduyapota?
11 Jayave Juan jei chupe reta:
—Ime yave quía mocui temimonde güɨnoi vae, tumee penti mbaetɨ temimonde güɨnoi vae pe. Jare ime yave quía jeta tembíu güɨnoi vae, tumee mbaetɨ tembíu güɨnoi vae pe —jei.
12 Yugüeru vi Juan oĩ vae pe mburuvicha peguarã ocovara vae reta uyembɨbautizaca vaerã. Jae reta upɨrandu Juan pe:
—Oporomboe vae, ¿mbae pa nduyapota?
13 Jayave Juan jei chupe reta:
—Agüɨye ma pembɨasa pecovara mburuvicha reta peocui vae güi.
14 Sundaro reta vi upɨrandu Juan pe:
—¿Mbae pa nduyapota?
Jayave Juan jei chupe reta:
—Agüɨye pemumburu ĩru vae reta jare agüɨye peapu ĩru vae reta re. Jare agüɨye jecuaeño pipota jeta peruvicha reta umbɨepɨ peve vae güi.
15 Opaete vae uãro ñugüɨnoi Cristo ou vaerã, jare ipɨa pe uyemɨngueta quirãi aramoi Juan co jae Cristo. 16 Jáeramo Juan jei chupe reta:
—Che pumbɨbautiza ɨ pe. Ẽrei outa ipuere ete chegüi vae. Jupi'ã co che ayora vaerã ipɨpasa ichã. Jae pembɨbautizata Espíritu Santo pe jare tata pe —jei—. 17 Jae co trigo uipoo vae rami. Echa'ã trigo uipoo vae umbɨveve trigo uequi vaerã ɨtɨ. Jayave uñuvatu trigo jɨru pe. Ẽrei uapɨ ɨtɨ tata pe. Tata Cristo uiporuta vae opa mbae vae co —jei.
18 Jare Juan jeta jei chupe reta umɨmbeu vaerã chupe reta ñee icavi vae. 19 Jare mburuvicha guasu Herodes umenda tɨvɨ Felipe jembireco Herodías jee vae ndive jare uyapo jeta mbae icavi mbae vae. Jare Juan iñeengueta Herodes pe opaete icavi mbae vae uyapo vae re. 20 Jayave Herodes uyapo ye icavi mbae vae. Echa'ã oñonoca Juan peresorɨru pe.
Juan umbɨbautiza Jesús
(Mt 3.13-17; Mr 1.9-11)
21 Ẽrei ndei Juan uñeñonoca peresorɨru pe mbove, penti ara Jesús ou Juan oĩ vae pe. Jare Juan ĩru vae reta umbɨbautiza yave, umbɨbautiza vi Jesús. Jare Jesús uyerure Tumpa pe rambueve, ara uyepea. 22 Jare uyecuaa Espíritu Santo ugüeyɨ Jesús re pɨcasu rami. Jayave uyendu ñee ara güi jei:
—Nde co jae cheRaɨ nduau ete vae. Chembɨyerovia ete —jei.
Jesús itenondegua reta
(Mt 1.1-17)
23 Jare Jesús güɨnoi ma treinta año rupi. Ĩru vae reta ipɨa pe uyemɨngueta tẽi jae co José taɨ ete. José co jae Elí taɨ. 24 Elí co jae Matat taɨ. Matat co jae Leví taɨ. Leví co jae Melqui taɨ. Melqui co jae Jana taɨ. Jana co jae José taɨ. 25 José co jae Matatías taɨ. Matatías co jae Amós taɨ. Amós co jae Nahum taɨ. Nahum co jae Esli taɨ. Esli co jae Nagai taɨ. 26 Nagai co jae Maat taɨ. Maat co jae Matatías taɨ. Matatías co jae Semei taɨ. Semei co jae José taɨ. José co jae Judá taɨ. 27 Judá co jae Joana taɨ. Joana co jae Resa taɨ. Resa co jae Zorobabel taɨ. Zorobabel co jae Salatiel taɨ. Salatiel co jae Neri taɨ. 28 Neri co jae Melqui taɨ. Melqui co jae Adi taɨ. Adi co jae Cosam taɨ. Cosam co jae Elmodam taɨ. Elmodam co jae Er taɨ. 29 Er co jae Josué taɨ. Josué co jae Eliezer taɨ. Eliezer co jae Jorim taɨ. Jorim co jae Matat taɨ. 30 Matat co jae Leví taɨ. Leví co jae Simeón taɨ. Simeón co jae Judá taɨ. Judá co jae José taɨ. José co jae Jonán taɨ. Jonán co jae Eliaquim taɨ. 31 Eliaquim co jae Melea taɨ. Melea co jae Mainán taɨ. Mainán co jae Matata taɨ. Matata co jae Natán taɨ. 32 Natán co jae David taɨ. David co jae Isaí taɨ. Isaí co jae Obed taɨ. Obed co jae Booz taɨ. Booz co jae Salmón taɨ. Salmón co jae Naasón taɨ. 33 Naasón co jae Aminadab taɨ. Aminadab co jae Aram taɨ. Aram co jae Esrom taɨ. Esrom co jae Fares taɨ. Fares co jae Judá taɨ. 34 Judá co jae Jacob taɨ. Jacob co jae Isaac taɨ. Isaac co jae Abraham taɨ. Abraham co jae Taré taɨ. Taré co jae Nacor taɨ. 35 Nacor co jae Serug taɨ. Serug co jae Ragau taɨ. Ragau co jae Peleg taɨ. Peleg co jae Heber taɨ. Heber co jae Sala taɨ. 36 Sala co jae Cainán taɨ. Cainán co jae Arfaxad taɨ. Arfaxad co jae Sem taɨ. Sem co jae Noé taɨ. Noé co jae Lamec taɨ. 37 Lamec co jae Matusalén taɨ. Matusalén co jae Enoc taɨ. Enoc co jae Jared taɨ. Jared co jae Mahalaleel taɨ. Mahalaleel co jae Cainán taɨ. 38 Cainán co jae Enós taɨ. Enós co jae Set taɨ. Set co jae Adán taɨ. Adán co jae Tumpa taɨ.