4
Aña guasu umɨngueta Jesús uyavɨca vaerã tẽi chupe
(Mt 4.1-11; Mr 1.12-13)
Jare Jesús ou ye Jordán güi. Jae tɨnee Espíritu Santo pe. Jayave Espíritu Santo güɨraa Jesús ñana pe. Jare Jesús upɨta ñana pe cuarenta ara, jare aña guasu umɨngueta uyavɨca vaerã tẽi chupe. Jare jocua ara reta pe Jesús jou'ã mbae ave. Jáeramo jocua ara reta opa ma yave, iyembaɨ. Jayave aña guasu jei Jesús pe:
—Nde co jae Tumpa Taɨ yave, ere cua ita pe uyeyapo vaerã mbɨyaperã.
Ẽrei Jesús jei chupe:
—Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: ‘Icavi co ɨvɨ pegua reta jou vaerã mbɨyape güɨnoi vaerã tecove. Ẽrei icavi ete co uyapɨsaca vaerã Tumpa iñee re jare uyapo vaerã jei vae güɨnoi vaerã tecove opa mbae vae.’ Jucuarãi uyecuatía oĩ —jei.
Jayave aña guasu güɨraa Jesús penti ɨvɨtu guasu ɨvate vae re jare uechaca chupe penti jeia pe opaete mburuvicha guasu reta iporoyocuia ɨvɨ pe ñugüɨnoi vae reta. Jayave aña guasu jei Jesús pe:
—Tamee ndeve mbaepuere ndiyeyapo vaerã opaete cua juvicha guasurã, opaete vae nembɨadora vaerã. Echa'ã cua mbaepuere uñemee co cheve jare chepuere amee aipota amee chupe vae pe —jei—. Nde ndiyeatɨca yave chembɨadora vaerã, tamee ndeve nembaerã —jei.
Jayave Jesús jei chupe:
—Esɨrɨ chegüi, Satanás. Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: ‘Che co jae ndeYa Tumpa. Chembɨadora. Jaeño cheve iyeyocui.’ Jucuarãi uyecuatía oĩ —jei.
Jayave aña guasu güɨraa Jesús Jerusalén pe jare umbuyupi Tumpa jo iyapɨte re. Jayave jei chupe:
—Nde co jae Tumpa Taɨ yave, ea cua güi. 10 Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi:
‘Tumpa oyocuita ángel reta uyandareco vaerã nderé.
11 Ipo pe ndepɨsɨ ndeocota reta, agüɨye vaerã ndepɨ uyererocua ita re.’
Jucuarãi uyecuatía oĩ —jei aña guasu chupe.
12 Jayave Jesús jei chupe:
—Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: ‘Che co jae ndeYa Tumpa. Agüɨye mbae iyapo ndicuaa vaerã tuicha ra chepɨaguasu.’ Jucuarãi uyecuatía oĩ —jei.
13 Jare aña guasu opa ma umɨngueta yave uyavɨca vaerã tẽi chupe, usɨrɨ chugüi michi pegua.
Jesús umbɨpɨ iparavɨquɨ
(Mt 4.12-17; Mr 1.14-15)
14 Jayave Jesús ou ye Galilea pe. Jare güɨnoi mbaepuere Espíritu Santo umee chupe vae. Jare jerãcua jese opaete jocua ɨvɨ rupi. 15 Jare jae oporomboe judío reta itupao reta pe jare opaete vae umbɨadora.
Jesús Nazaret pe
(Mt 13.53-58; Mr 6.1-6)
16 Jayave ou ye Nazaret pe - joco pe jae ucuacuaa. Jayave mbutuu ara pe uique judío reta itupao pe uyapoñoi rami, jare uyemboɨ Tumpa iñee umɨngueta vaerã. 17 Jare uñemee Jesús pe penti libro. Jocua libro pe oĩ Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae Isaías uicuatía vae. Jayave Jesús uipea libro jare uvãe umɨngueta vaerã. Jayave umɨngueta cuarãi:
18 “YandeYa iEspíritu ime che ndive oĩ.
Jae cheparavo amɨmbeu vaerã ñee icavi vae iparavete vae reta pe.
Jae chembou ambɨpɨacatu vaerã ipɨatɨtɨ vae reta.
Chembou vi amɨmbeu vaerã pereso reta pe ipuere ma uyeyora,
jare amɨmbeu vaerã jesa mbae vae reta pe umae vaerã.
Chembou vi ayora vaerã uiporara vae reta uiporaraca chupe vae reta imbaepuere güi.
19 Chembou vi amɨmbeu vaerã yandeYa ipɨacavita opaete vae pe.”
Jucuarãi umɨngueta. 20 Jayave Jesús uyuquenda ye libro jare umee ye libro iyandarecoa pe. Jayave uguapɨ ye. Jare opaete tupao pe ñugüɨnoi vae reta umae ngatu Jesús re. 21 Jayave Jesús jei chupe reta:
—Cua ara cua uyecuatía oĩ vae uyeyapo ma perovaque.
22 Jare opaete joco pe ñugüɨnoi vae reta uyemɨngueta cavi jese. Echa'ã ipɨacañɨ iñee icavi ete vae re. Jae reta jei:
—¿Jae'ã yera cua José taɨ?
23 Jayave Jesús jei chupe reta:
—Pereta co cheve jocua yamɨjaanga reve yae vae: ‘Nde co jae penti upurupɨano vae. Jáeramo iñepɨano. Echa'ã jerãcua oreve quirãi mbaembae ndiyapo Capernaum pe. Jáeramo iyapo vi cua pe ndeɨvɨ pe’ —pereta, jei—. 24 Añete che jae peve, ime yave quía Tumpa iñee umɨmbeu jentaɨgua reta pe vae, jae reta güɨrovia'ã —jei—. 25 Añete che jae peve, jeta cuña ime umano vae reta yugüɨreco Israel pe Elías ico rambueve. Mbapɨ año jare seis yasɨ oquɨ'ã jare caruai opaete que rupi —jei—. 26 Ẽrei Tumpa omondo'ã Elías penti cuña ime umano vae Israel pegua pe. Jaeño omondo penti cuña ime umano vae tenta guasu Sarepta Sidón pegua vae pe —jei Jesús chupe reta—. 27 Jae ramiño vi jeta ipire ocui vae reta yugüɨreco Israel pe Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae Eliseo ico rambueve. Ẽrei Tumpa omondo'ã Eliseo umbɨgüera vaerã penti ipire ocui vae Israel pegua. Jaeño omondo umbɨgüera vaerã Naamán, jare Naamán co jae Siria pegua —jei.
28 Cua uyandu reta yave, opaete tupao pe ñugüɨnoi vae reta pochɨ ete Jesús pe. 29 Jayave jae reta upũa jare güɨraa Jesús tenta guasu güi ɨvɨtu iyapɨte re omombo vaerã tẽi ɨvɨ cotɨ joco güi. Jocua tenta guasu oĩ ɨvɨtu guasu re. 30 Ẽrei Jesús uasa jae reta ipɨte rupi jare oo chugüi reta.
Cuimbae aña oya jese vae
(Mr 1.21-28)
31 Jayave Jesús oo tenta guasu Capernaum Galilea pegua pe. Joco pe Jesús oporomboe opaete mbutuu ara pe. 32 Jare uyapɨsaca jese vae reta ipɨacañɨ iporomboe re. Echa'ã omboe reta mbaepuere güɨnoi vae rami. 33 Jare uique oo tupao pe cuimbae aña oya jese vae. Jae iñeeãta reve jei:
34 —¿Maera pa ndeyu oremambeco, Jesús Nazaret pegua? ¿Ndeyu pa oremɨcañɨtei vaerã? Che nducuaa. Nde co jae Tumpa Taɨ —jei.
35 Jayave Jesús uñeengata chupe.
—¡Nequĩi! ¡Esɨrɨ chugüi! —jei.
Jayave opaete vae jovaque aña uitɨ ɨvɨ re cuimbae jare usɨrɨ chugüi. Ueya caviño. 36 Jare opaete uecha vae reta ipɨacañɨ, jare upɨrandu uyupe:
—¿Mbae nunga ñee pa cua? Echa'ã mbaepuere pe oyocui aña reta usɨrɨ vaerã oya jese vae reta güi, jare jae reta uyapo oyocui vae —jei reta.
37 Jare jerãcua jesegua opaete jocua ɨvɨ rupi.
Jesús umbɨgüera Simón jaicho
(Mt 8.14-15; Mr 1.29-31)
38 Jare Jesús tupao güi oẽ ye yave, uique Simón jenta pe. Jare Simón jaicho tanta jacu oĩ. Ĩru joco pe ñugüɨnoi vae reta uyerure Jesús pe umbɨgüera vaerã. 39 Jayave Jesús oo cuña oĩ vae pe, jare jei jacu upɨta vaerã chugüi. Jayave jacu upɨta chugüi. Jayave jupivoiño cuña upũa jare umee mbae jou reta vaerã.
Jesús umbɨgüera imbaerasɨ vae reta
(Mt 8.16-17; Mr 1.32-34)
40 Jare guarasɨ uique ma yave, opaete jentarã imbaerasɨ vae güɨnoi vae reta güeru imbaerasɨ vae reta Jesús oĩ vae pe. Jare Jesús oñono ipo penti penti re jare umbɨgüera reta. 41 Jare aña reta usɨrɨ oya jese vae reta güi. Usapɨcai reta jare jei:
—Nde co jae Tumpa Taɨ.
Ẽrei Jesús uñeengata chupe reta. Umaeño'ã aña reta re uyemɨngueta vaerã. Echa'ã jae reta uicuaa jae co Cristo, Tumpa ombou vae.
Jesús oo Galilea rupi umɨmbeu Tumpa iñee
(Mr 1.35-39)
42 Pɨareve pe Jesús oẽ tenta guasu güi oo quĩi ngatu vae pe. Jayave tenta guasu pegua reta yugüɨraa ueca. Jare yugüɨraa uvãe yave jae oĩ vae pe, uyerure tẽi chupe agüɨye vaerã oo chugüi reta. 43 Ẽrei Jesús jei chupe reta:
—Icavi co aa vaerã ĩru tenta guasu-raɨ reta pe amɨmbeu vaerã joco pe vi ñee icavi vae Tumpa iporoyocuia regua. Echa'ã cuarã Tumpa chembou —jei.
44 Jare oo opaete ɨvɨ Galilea rupi, jare umɨmbeu Tumpa iñee judío reta itupaopao rupi.