Ⅰ Omorwoti Tolemai o gata’narimo agasangereria ekeombe kia abarwani be esegi abasikari abange kobua omukenye o nyancha akaarigania ne chimeri chinyinge. Ekerenga kiaye nigo kiarenge okomobwata Alekisanda, aire oborwoti bwaye na kwementera ere omonyene ase arenge kogaamba. Ⅱ Igo ere akagenda Siria na kobarira chiira gokora omorembe ase abanto agwo. Abamenyi ba Siria bakamoigorera ebisieri na koarigania. Omorwoti Alekisanda nere obachiigete gokora boigo ekiagera Tolemai omonywomerete. Ⅲ Korende ekero Tolemai ageenda Irianyi agaeta kagotiga ekeombe kia abasikari kera ase. Ⅳ Ekero aika Ashidodi, abanto bakamworokia ritombe rie Hekalu ya Dagoni eyio yasambetwe nomorero na ogosaria gwonsi gwakoretwe Ashidodi ne chinsinyo chiaye. Ebitondo nigo biatindigaine kera aase. Emebere ya abanto abwo baitetwe na Yonathani nigo yarareranete mbarabare ase enchera egoeta Tolemai. Ⅴ Abanto bakamotebia boigo amabe Yonathani akorete bare nogosemeria buna ere nabekerwe amamocho; korende takwana gento kende. Ⅵ Yonathani akagenda nobonene kororana na Tolemai. Bagakwanania na koraara agwo. Ⅶ Yonathani akamokooba goika orooche rwa Eleuthero erio ere akairana gochia Yerusalemu. Ⅷ Ase enchera eyio yobong’ainereria Tolemai akenyoorera emechie yonsi engegu yenyancha goika ekiambokero gia Selukia. Ⅸ Korwa agwo Tolemai akamoirera omorwoti Alekisanda amang’ana yokomoteebia iga: Tiga intwe tokore okobwatana kwomorembe. Bono iga omoiseke one n’omokungu bwa Alekisanda. Korende inche nimoire na gokomonywomeria erio inche ningokore obe omorwoti ase oborwoti bwa iso. Ⅹ Nigo ngweitia eki kiagerete inche inkamoa Alekisanda omoiseke one, ekiagera ere nigo akorigia chinchera chiokong’ita. Ⅺ Tolemai akamomochia Alekisanda ase enchera eyio ekiagera ere nigo atagete amoure oborwoti bwaye. Ⅻ Erio ere akamoura omiseke oye na komonywomeria Demeturio; agasiria oboamate bwonsi na Alekisanda na igo obobisa bwabo bokaba maiso marore. ⅩⅢ Tolemai agasoa Antiokia na kwebogoreria oborai bwa Asia; igo akaba omorai o Misiri na Asia. ⅩⅣ Ase ebiro ebio omorwoti Alekisanda nigo arenge Kilikia, ase engencho babwate chiburuburu. ⅩⅤ Korende akero aigwete igoro ogouchanana gwa Tolemai, agasooka kegima na komogwera Tolemai. Ase obokoonyi bwa abarwani be esegi abange abwate, Tolemai akamoengera na komobua Alekisanda kegima. ⅩⅥ Alekisanda agatama gochia kwebisa Arabia, ⅩⅦ korende Omoarbu oyomo okorokwa Sabidieli akamonacha omotwe na koyoirera Tolemai. ⅩⅧ Ase amatuko abere abwatetie, Tolemai nere agakwa naboigo abasikari baye atigete ase chiburi ao ao bagaitwa na abanyene emechie eyio. ⅩⅨ Erio Demeturio o kabaere akaba omorwoti ase omwaka o 167. ⅩⅩ Ase amatuko ayio ayio Yonathani agasangereria abanto ba Yudea erio koyerwania eburi ya Yerusalemu. Barabwo bakaroisia chitinga chinyinge chiiogokorera esegi ase ebiro ebio. ⅩⅪ Korende Abayahudi bande abwo bagechete egesaku kiabo abanyene, bakabasareria ase okogenda ase omorwoti Demeturio o kabere buna Yonathani nigo ere anaaretie eburi ya Yerusalemu. ⅩⅫ Ekero Demeturio aigwete aya ere akagechigwa mono goika akang’anyia obomenyo bwaye obonene goika Tolemai. Erio akamoriikera Yonathani riruube na komotebia atige koyonaaria omochie o Yerusalemu na ageende kororana nere agwo Tolemai ase obwango. ⅩⅩⅢ Ekero Yonathani anyoorete amang’ana ayio, akabachiika abanto baye babeo ase okoyonaaria omochie o Yerusalemu. Erio ere akabachoora bake korwa ase abarai na abakuani ba Abayahudi bamokoobe. Ere taegerera obogima bwaye ⅩⅩⅣ akagenda Tolemai ase omorwoti na komoirera chianga, chifeta ne etaabu amo nebiegwa ebinge. Omorwoti akamogookera mono. ⅩⅩⅤ Nonya yarenge buna abasaria gete konye bamosoereire na komobekera Yonathani amamocho, ⅩⅩⅥ omorwoti akamokorera Yonathani buna abarwoti bande abatang’ani konye bamokoreire. Ere akamoa esiko ase obosio bwa abaseemia baye bonsi, ⅩⅩⅦ na komotenenia buna Omokuani Omonene ase ekerogo kiaye keria abwate agwo omochakano, akamoimokereria igoro kegima ase omobaro bwa “Abasani bo Omorwoti.” ⅩⅩⅧ Erio Yonathani akamosaba omorwoti atugute okorwa ebango ase abanto ba Yudea n’echinsemo chiaye isato chia Samaria. Yonathani akamoriera eira yokomoa omosomogooko oyomo bwe ekerengo gie chitaabu chikiro 10,000 ekero abaruseirie ebango eyio. ⅩⅩⅨ Omorwoti agaitaba na komoriikera Yonathani riruube riogoikerania eira eyio buna ekobwatia: ⅩⅩⅩ Omorwoti Demeturio, ase omomura omwabo Yonathani na momura omwabo amo na abanto bonsi be egesaku kia Abayahudi: Amaiga ayio! ⅩⅩⅪ Aiga inche nigo nkobwatania ase amang’ana aao na ensemo yeriruube namoriikerete oyominto Lasithene igoro yao. ⅩⅩⅫ Omorwoti Demeturio ase omosike oyominto Lasithene: Amaiga ayio! ⅩⅩⅩⅢ Inche naetirie gokea egesaku kia Abayahudi okwaberwa kwa amang’ana gete ase engencho barabwo nabasaani baito abeegenwa naende nigo babwatete buya ensemo yabo yamachiiko yokobwatana gwaito kwomorembe. ⅩⅩⅩⅣ Inche nancheranire buna egesaku kia Abayahudi nkere noboronge ase ense ya Yudea ne chinsemo chiaye isato chia Afairema, Luda na Rathamini eyio bono ekong’anyigwa korwa Samaria gochia Yuda ero amo ne endemero yonsi etungetie chingingo echio. Bonsi abwo barabe bakorwa ebing’wanso biabo ase omochie o Yerusalemu tibakoba bakomoruera omorwoti ebaango eyio omorwoti erenge kobarusia ase kera omwaka agwo omochakano korwa ase rigesa riechinyeke na amatunda: ebango eyio bono nigo eraabe kegokoonya emeroberio ye Hekalu. ⅩⅩⅩⅤ Boigo inche inkobaruseria nde ogoakana gwonsi koria nkobatura ase ensemo ya ikomi, ebango na amaakano ande yengeencho. ⅩⅩⅩⅥ Ebingese bionsi bie riruube eri nigo birabeo bitari koonchorerigwa kare na kare. ⅩⅩⅩⅦ “Bono rora buna riruube eri riariikirwe buya ase obwegenwa na egesamunye ekio kiabekirwe ase amaboko a Yonathani, erio kebeekwe ase agwenerete igoro ase egetunwa gie Hekalu, ase kerarorekane maiso marore ase abanto bonsi.” ⅩⅩⅩⅧ Ekero omorwoti Demeturio aroche buna ense yategereire inse yoborwoti bwaye, na buna ere tabwati naende abanto bakorwana nere, akabuna ebiombe bia abarwani be esegi bionsi na kobairania gochia inka abasikari baye bonsi otatiga baria akomboete korwa ase ebisinga bia Bogiriki. Ogokora okwo gokabagechia abasikari bonsi abwo bariikire na abarwoti abwo bamotang’anerete Demeturio, na ase engencho bono batarenge nenchera yokwenyorera eng’eria barabwo bakamogecha omorwoti. ⅩⅩⅩⅨ Turifo oyio agwo ritang’ani orenge ase omorwoti Alekisanda, ekero arooche abasikari bonsi bakwemurungania ase engencho ya Demeturio, akamochira Imalikue omwarabu oyio omorerete na komorenda Antioko mosinto bwa Alekisanda. ⅩⅬ Turifo aba agwo ase ebiro ebitambe ase okomosorora Imalikue amotigere omwana oyio omoke bwa Alekisanda erio ere amokore koba omorwoti ase ribaga ria ise. Boigo er akamomanyia Imalikue kwobwatekana na amakora a Demeturio, na buna abasikari bamogechete. ⅩⅬⅠ Ase chingaki echi Yonathani akamotomera amang’ana omorwoti Demeturio komosaba arusie ebiombe bia abasikari baye korwa ime ase eburi ya Yerusalemu amao nebichi binde bia Yudea ekiagera barabwo barenge kobachaanda Abayahudi. ⅩⅬⅡ Demeturio akairaneria: “Inche ninkore okogania kwao, na ekero ebiro biraabe ebiya, inche ninkoe esiko enene kegima. ⅩⅬⅢ Korende bono nigo ngokoboria ondetere abasikari baranwanerere ekiagera abaane bonsi banyangire.” ⅩⅬⅣ Erio Yonathani akaira abasikari ebiata 3,000 goika Antiokia. Omorwoti akagooka mono ekero barabwo baigete, ⅩⅬⅤ ekiagera konye omsangererekano bwa abanto 120,000 babwatanire bamoite omorwoti. ⅩⅬⅥ Erio omorwoti agatama korwa ase enyomba yoborwoti, ekero abanto babwatete chinchera chi’omochie na gochaaka chiburuburu. ⅩⅬⅦ Agwo omorwoti akarangeria abarwani esegi ba Boyahudi bamokoonye na barabwo bagaikerana bwango bagoeta omochie ase omochie na kobaita abanto goika ekerengo gie chilifu rigana erimo (100,000). ⅩⅬⅧ Barabwo bakamotooria omorwoti korende bakoyosakora koyobeka omochie oyio omorero. ⅩⅬⅨ Ekero abanto barooche buna Abayahudi bayogomirie omochie kegima, bagakwa omoyo erio bakamochiera omorwoti na komosorora bagoteeba: Ⅼ “Koranche otoe intwe omorembe na otenenie ogoita kwa Abayahudi ase tore na omochie oito.” ⅬⅠ Abaengereria abwo bakabeeka ebirwanero inse na koimokereria amaboko abo igoro. Omorwoti na abanto bare inse yaye bagatwara amasikani amanene ase Abayahudi. Erio Abayahudi bakairana gochia Yerusalemu bating’ete obonge bwa abooswa. ⅬⅡ Ekero omorwoti Demeturio aboigete naende ase oborwoti bwaye, na boigo ense yonsi egatwara omorembe, ⅬⅢ akabuna chiira chiaye chionsi na konacha oboamate bwaye na Yonathani; ribaga riokomoa esiko buna yagwenerete koba, ere na komororeria bobe kegima. ⅬⅣ Magega yebiro ebike, Turifo akairana amo nomwana oria Antioko, akamobekera ekegowa na komobeeka ase ekerogo kioborwoti. ⅬⅤ Abasikari baria bonsi batigetigwe emeremo bakamobwatesia omorwoti omoyia. Bakamorwania Demeturio esegi na komobua erio ere agatama. ⅬⅥ Turifo agachiira chinchogu chi’eseegi na koyoira omochie bwa Antiokia. ⅬⅦ Omorwoti omosae Antioko akamoriikera Yonathani na komwanchera ase ekerogo kiaye ki’Omokuani omonene na ekio obonene bwe chingongo chiria inye, akamochoora koba “Omosaani bw’Omorwoti”. ⅬⅧ Akamotomera ebibekerero bitaabu biogokorera emeremo ase emesa, akamoa ribaga riokonywera ebikobe bi’etaabu, kweboyia chianga chi’oborwoti na kobeeka omootoro bw’etaabu. ⅬⅨ Boigo akamochoora Simioni momura omwabo Yonathani koba omogabana bwenseemo yonsi korwa egetunwa gia Turo goika chimbeebe chia Misiri. ⅬⅩ Erio Yonathani agaeta gati yemechie emenene ya Siria, abarwani be esegi bonsi ba siria bakabwatana nere. Ekero aigete Asikeloni, abamenyi b’omochie oyio bakamoarigania na komoa esiko enene. ⅬⅪ Akarwa agwo, akageenda Gaza korende abamenyi ba aroro agwo bagasieka, ebiita biabo na komosiekera isiko. Erio Yonathani akayogitera omochie oyio akayobeeka omorero na koira emechie yarenge ase chinsinyo chiaye. ⅬⅫ Erio abanto ba Gaza bakamosaba omorembe, nere akaroisia omoroberio bw’omorembe. Ere ekababogoria abana bonsi ba abarai na kobaira Yerusalemu erio barabwo bae abooswa. ⅬⅩⅢ Yonathani akaigwa buna abanene ba Demeturio konye baikire Kadeshi, Galili, amo na abarwani be esegi abange mono erio bamorusie Yonathani ase obonene bwaye. ⅬⅩⅣ Ere akamotiga momura omwabo Simioni ase ense ya Yudea na kogenda korwana na abarwani be esegi ba Demeturio. ⅬⅩⅤ Simioni akayonaaria omochie o Beth-zuri na koyorwania esegi ase ebiro ebitambe. ⅬⅩⅥ Erio abamenyi ba aroro bagasaba amachiiko yomorembe, nere Simioni agaitaba. Ere akayoira omochie oyio, akabaseria abanyene na kobeeka aroro ekeombe kiaye kia abasikari. ⅬⅩⅦ Yonathani amo na abarwani be esegi baye bakabeka ekambi yaabo ase chingegu chi’enyama ya Genesareti. Mambia chuni botarakiamoka, akabaraa abarwani be esegi baye goika ense yomweya ya Hazori, ⅬⅩⅧ agwo ase ensemo enene ya abarwani be esegi ba isiko barenge gosuka gocha erio bamorwanie. Kani omobisa konye obisire ekeombe kende kia abarwani be esegi gekona konyenyeka ime yebitunwa, erio bakaumerana obosio ase obosio. ⅬⅩⅨ Abasikari abwo bebeisete bagasoka na gochaaka korwana. ⅬⅩⅩ Abarwani be esegi ba Yonathani bakaonchoka gotama. Tatigara onde bwensi otataiga abanene babere: Matathia mosinto bwa Abisalomu na Yuda mosinto o Kalifi abateneneri be esegi. ⅬⅩⅪ Yonathani agachweria chianga chiaye ase obororo, akeaka orotu rwa amaroba ase omotwe oye agasaba. ⅬⅩⅫ Ere akairana ase esegi na korwania ababisa goika bagatama. ⅬⅩⅩⅢ Ekero abasikari baye abwo konye batamire baroche ayio, bakairana na kobwatana nere kobamonyokia ababisa. Bakabamonyokia goika bakabasoyia ase ekambi yaabo ya Kadeshi, erio bakaira ekambi eyio. ⅬⅩⅩⅣ Abasikari ba ababisa abwo batari inse ya 3,000 bagaitwa ase rituko erio. Erio Yonathani akairana goika Yerusalemu.