8
A tahol te haloku
[ U barebana i tarura tala me la poutsur i han i taren. Kaba e Iesu e la u turu Pokus tara Roein Olip. Tara bongbong koru ba nonei e la pouts uana tara Luman Lotu Pan. Ba barebana e gono hoboto ria i tanen, ba nonei e gumuna me tanian hihatuts uana i taren. 3-4 Nu tson hihatuts turu Lo nu Parisi i piou nema a toa tahol ti sabie men te haloku. Ba nori e hake rien i matar a barebana me poier tere Iesu, “O Tson Hihatuts, u katun e sabie rima a tahol teka ba te halokuna. U Lo tere Moses e poiena ara gi titi hatu hamate a mar katun teka. Na ha te poie mulö?” Nori i mar ranga u teka ba te torohana tun neren, taraha nori i kato sili ta ka te gi mar kot meien e Iesu. Be Iesu e turu putana me koloto nena a kabelenen turu tsikitsiki. Nori i katokato sili te ga ranga palis uen ba nonei e tuol sei poutsuna me poiena i taren, “Bara. A katun i gusulimiu te mamala kato homii e tatei ti hatu mamena a tahol teka.” Be Iesu e turu puta lelina me koloto lel nena a kabelenen turu tsikitsiki. Poata ti hengoe ien u ranga teka ba nori e la hihieser, u katun pan ti mam bu katun papala te murimurir. Be Iesu peisa te ka, na nonei a tahol has te tuolia i matanen. 10 Be Iesu e tuol sei poutsuna me poiena tara tahol, “Nori i la hakapa. E moa ta katun te katsin hahune nolö, tsime?” 11 Ba tahol e poieto, “E moa tala, a tsi tsunono.” Be Iesu e poiena, “Na lia has e ma tatei hahune gilö. La talala, ba lö te ma kato homi lelmi.”
E Iesu e here nei u ualesala
12 E Iesu e ranga lel u tara barebana tara tana poata me poiena, “Alia e heregi u ualesala te alesala uana tara barebana i puta. Na katun te kukutie nolia a bakunen e ma kuhil lel noi. Ba lia te kalatse gou a bakunen ba nonei te ka menou a nitoatoa hamana.” 13 Bu Parisi i poieto i tanen, “Alö e hatei pepeisa nem a peisamulö. U ranga i tamulö e ma mana nei.” 14 Be Iesu e poiena i taren, “E manana, alia e hatei negu a peisar. Kaba u ranga i tar e mana noa hasina. Taraha, alia e atei silegu ime tu la malia na ime te la has uagou lia. Kaba alimiu e ma atei silemi ime tu la malia na ime te la has uagou lia. 15 Alimiu e tara papala lasmiu ba te one iemiu a tana katun. Kaba alia e ma one iegi a tana katun. 16 Kaba te one iegia lia a tana katun, bu ranga i tar te manana. Taraha, alia e ma kato pepeisegi a ka teka. E moa. E Tamagulia te haleie molia nonei e kui gono has meno lia. 17 A toa turu Lo i tamilimiu e poiena te hiahanhaniga ria a elasolana katun, bu ranga i taren te manana. 18 Na lia e hatei negu a peisagulia ne Tamar e hatei has nano lia. Nonei te haleie molia.” 19 Ba nori i poieto i tanen, “Ime te kana e Tamamulö?” Be Iesu e poiena, “Alimiu e ma atei sile milia na limiu e ma atei sil hasemi e Tamagulia. Sanena te go atei sile mia limiu alia, alimiu sane atei sil hasemiu e Tamagulia.” 20 E Iesu e mar hihatuts u teka tara Luman Lotu Pan i rehina makum turu bokisin moni. Na e moa ta katun te ga pile kap nen, taraha a poata i tanen e ka noa.
Alimiu e ma antunan la uami tara han te la uagou lia
21 Be Iesu e poe leleto i taren, “Alia e la ba negou romana a han teka ba limiu te na sakie molia. Kaba alimiu e mate gono memou romana u markato u omi i tamilimiu. Na limiu e ma antunan la has uami tara han te la uagou lia.” 22 Ba pal kapan turu Jiu i poieto, “Nonei e katsin kato hamatie nou a peisanen? Taraha, nonei e poe lala, ‘Alimiu e ma antunan la uami tara han te la uagou lia.’ ” 23 Be Iesu e poiena i taren, “Alimiu u butu mia tara han i puta teka, kaba alia u lama i iasa. Alimiu u katunur i puta, kaba alia e ma katun uagi i puta. 24 Nonei te hatei bera gulei lia limiu, alimiu e mate gono memou romana u markato u omi i tamilimiu. Ne manana, alimiu e mate hamana gono memou u markato u omi i tamilimiu te ma hamane moi limiu alia nonei a katun te antunan lu ba negu u markato u omi i tamilimiu.” 25 Ba nori e poier i tanen, “Alö esi?” Be Iesu e soso koru tala mena u harangata u para i taren ba te poiena, “I mam noa ba te noana i romana, alia u hatei rilimiu alia esi. 26 Alia e tatei hate negu a markato a para i tamilimiu, na lia e tatei haruto has ragi limiu a mamana ka a omi te katoe milimiu. Kaba a mamana ka te hatei negu lia tara barebana i puta nonei a man ka tu hengoe malia nonei tara katun te haleie molia, na nonei e ranga hamanana.” 27 A pal kapan turu Jiu i ma atei silei e Iesu e rangein e Tamanen e Sunahan. 28 E kato uana teka be Iesu te poiena, “Poata te tapala namoa limiu alia tara koruse, alia tu butun katunuma, ba limiu te toan atei sile mou alia esi. Ba limiu te atei sil hase mou alia e ma ranga peisa megi a nitsunono i tar. E moa. Alia e ranga las megu u ranga te hatutse mei e Tamar alia. 29 Ne Tamar e ka gono has meno lia. Nonei e ma la ba nei lia, taraha alia e roron katoegu a mamana ka te mangane nen.” 30 E Iesu e kato u ranga teka bu katun u para te hamana uar i tanen.
A katun te hapuresier na katunun kukui puku
31 Be Iesu e poieto turu Jiu ti katsin hamanaia i tanen, “Te go kukute hiton nemia limiu u hihatuts i tar, ba limiu te katunun tsitsilo hamana uamiu i tar. 32 Ba limiu te toan atei sile mou u mana, nu mana e purese rano limiu, te kato uana tara katunun kukui puku te hapurese ba ner tara katun pan a omi i tanen.” 33 Ba nori i poieto i tanen, “Alam u tuhanaia tere Abraham. Na alam u namala katunun kuikui pukui ta katun. Gime te mouna uana u ranga i tamulö to poiena, ‘Alimiu e hapurese rariou’?” 34 Be Iesu e poieto i taren, “U mana koru alia e hatei rago limiu, a katun te kato homi hitonina e kato uana tara katun a karabus. A markato a omi e katoe nen ba nonei te kato homina. 35 Alimiu e heremi u karabus te kui beier a katun pan. A karabus e ma pala uanei tara katun te hakuie nen, kaba a pien tara katunun hakui te pala nitoa uana tara hun katun i tanen. 36 Alia a pien tere Tamar e Sunahan. Te hapurese ragoa lia alimiu, ba limiu te toan tapurese hamana mou. 37 Alia e atei silegu alimiu u tuhanaia tere Abraham. Kaba alimiu e ngilin atung hamate noa hase molia, taraha u ranga i tar e ma ongo neia i torimilimiu. 38 Alia e hatei negu a man ka tu tare malia tara poata tu kaia lia tere Tamar. Na limiu e hengo hasemiu u ranga tere tamamilimiu.” 39 Ba nori e poier i tanen, “E Abraham e tamamulam, nonei e tubumulam.” Be Iesu e poieto i taren, “Te go tuhana hamana mia limiu tere Abraham, gaha tsiponi te ma kato haniga nami limiu te mar kato uaien? 40 Alimiu e katsin atung hamatie molia. E Abraham e ma kato uai teka. Na lia e hatei ragu lei limiu u ranga hamana tu hengo mame malia tere Sunahan. 41 Alimiu e kato has uamiu te kato u e tamamilimiu.” Ba nori i poieto i tanen, “Alam e ma binauimi. Alam e ka mem a toa tamamulam, nonei e Sunahan.” 42 Be Iesu e poieto i taren, “Sanena te go hatamana uamia limiu tere Sunahan, alimiu sane ngile molia, taraha alia u la hamatsköma tere Sunahan. Alia u ma la memei u ngil peisa i tar. E moa. Nonei te haleie molia. 43 Aha tsiponi te ma atei memi limiu a ka te hatei ragi lia alimiu? Alia e ateigu. Alimiu e rama koru nemiu te go hengo menami u ranga i tar. 44 E Satan nonei e tamamilimiu. Na limiu e ngilin katoemiu a ka te ngile nen. Nonei a katunun hihipuli i mam koru noa, na nonei e rama koru nena u ranga u mana, taraha e moa ta ka ta mana i tanen. Na poata te gamo nen, nonei e kukutiena a markato noa has i tanen, taraha nonei u mouna u mamanu gamo hoboto. 45 Ba poata te ranga hamana gia lia, alimiu e ma hamane milia. 46 A toa i tamilimiu e antunan haruto nena ta toa ta ka ta omi tu kato lia? E moa! Gaha te ma hamana sile milimiu alia te ranga hamana uagu lia? 47 A katun te pien uana tere Sunahan e hengoena u ranga tere Sunahan. Na limiu e ma hengoemi u ranga tere Sunahan, taraha alimiu e ma pien uami i tanen.”
E Iesu ne Abraham
48 Bu Jiu e poier i tanen, “Aa, alam u ranga hamatskö u tu poe meni lam alö a toun Sameria, na lö a sesein mate!” 49 Be Iesu e poieto, “Alia e ma sesein mategi. E moa. Alia e hapanegu e Tamar e Sunahan, na limiu e pita-pute molia. 50 Alia e ma katokato silegi te go hapan menai lia a peisar. E moa. Kaba e Sunahan te hapane nolia, ba nonei te haruto nanou esi te nigana na esi te omina. 51 U mana koru alia e hatei rago limiu, a katun te kukutiena u hihatuts i tar e ma mate koru noi romana!” 52 Bu Jiu e poier i tanen, “Pua! Alam e atei talam te haranga mena nei lö a mate! E Abraham e mate hakapa, nu propet has tere Sunahan. Kaba lö e poe noa hasem, ‘A katun te kukutiena u hihatuts i tar e ma mate koru noi romana.’ 53 Alö e ma pan nami e tubumulam e Abraham. Nonei e mate hakapa, nu propet has. Alö e kato here nami a peisamulö esi?” 54 Be Iesu e ranga palis uana i taren me poiena, “Sanena te go hapan meni lia a peisar, alia sane mastei katoe gen. E Tamagulia nonei te hapane nolia, na nonei has te ngöe milimiu a Sunahan i tamilimiu. 55 Alimiu e ma atei silemi e Sunahan, kaba alia te atei sile gen. Sanena te go poe meni lia, ‘Alia e ma atei sile gien,’ sane alia a katun a gamogamo te heregi alimiu. Kaba alia e atei sile gen na lia e kukute hasegu u ranga i tanen. 56 E tubumilimiu e Abraham e hamana sil mami te go la uama lia tara han i puta. E here nei nonei e tara hakapi a ka teka, ba nonei te sasala koru menen.” 57 Bu Jiu e poier tere Iesu, “E Abraham e mate hakapa i iomin noa, na lö e ma antuna noemi u 50 u hiningal i tamulö. E kato halona uana ime ba lö u tare ten?” 58 Be Iesu e poiena i taren, “U mana koru alia e hatei hamana rago limiu, alia u ka hakapaia i mam ti poseia e Abraham.” 59 Poata ti hengoe ien u ranga teka ba nori e luier u hatu me katsin tieri e Iesu. Kaba e Iesu e la hamous ba raien tara Luman Lotu Pan.