2
U ranga te la u i Epesas
Na katun tu tarei lia e poe hasi i tar, “Alö go koloto meni u ranga teka tara tson pepeitokap tara pal katun te hamana uar tere Iesu te ka ria tara taun i Epesas:
“U ranga teka nonei u ranga tara katun te pile nena a tohit a pitopito i limanen tara pal matou, na te hula hahisina i gusuna u tohit u lam goul. Alia e atei silegu a toukui te katoe milimiu. Alimiu e roron kui hatagala nitoamiu ba te ma hapolasemi a nikukui a niga i tamilimiu. Alia e atei sil hasegu alimiu e rama koru ramiu u katun u omi. Alimiu u torohana hakapa riam u katun te poier nori u aposol ba te ma aposol hamanari, kaba limiu e haruto namiu te gamo uaren. Alia e atei silegu u katun e hala rari limiu a kamits te hamana uami limiu i tar, kaba limiu e tagala sil noa hase molia ba limiu te ma gegesimi ba te hanoamiu. E moa. Kaba a toa ka e omina i tamilimiu: alimiu e ma ngil korue milia tu mar ngil mam mena milimiu alia. Alimiu go hakats haniga pouts niam a markato a niga i tamilimiu i manasa tu rus ba niam limiu. Alimiu go tori-tsuga niam u markato u omi ba te mar kato haniga pouts uamiu tu mar kato uam limiu i manasa. Te moa nen, alia e la guma romana ba te mi lu ba negu u lam i tamilimiu tara makum i tanen. Kaba a toa ka a niga i tamilimiu teka: alimiu e omiemiu a markato tara pala tere Nikolas, te omi hase gulia.
“A katun te antunan hengona e ga hengo hanigei a ka te hatei nena u Namnamei tere Sunahan tara man pal katun tere Iesu.
“A katun te tagala saluhe nanou a nomi, alia e haniga negu romana te ga nou menien a huanu roeina tara nitoatoa, te pusukuna i iahana kui tere Sunahan.”
U ranga te la u i Smena
Nonei a katun e ranga lel me poiena i tar, “Alö go koloto meni u ranga teka tara tson pepeitokap tara pal katun te hamana uar tere Iesu te ka ria tara taun i Smena:
“U ranga teka nonei u ranga tara katun te mam koru na te murimuri koru hasina romana, nonei a katun te mate me toatoa poutsuna. Alia e atei silegu u tori-tiama te butuna i tamilimiu. Na lia e atei sil hasegu alimiu e moemiu ta ka ta para i puta teka. Kaba limiu e ka memiu a man kana i Kolö te parana. Alia e atei silegu u palabir u katun e tuts sil rario limiu. Nori e poier nori u Jiu, kaba nori e moa te gi Jiu uen. Nori a toa pal katun tere Satan! 10 Alimiu go ma matoutemi a kamits na tori-tiama te sukusukun sagohe moa limiu. Hengo iam. E Satan e hakarabus ranou a palai i tamilimiu ba te amus rano limiu. A nomi teka e antunana romana turu maloto u lan. Kaba limiu go tagala sil noa hase molia, antunana tara poata te atung hamate raro ien romana limiu, ba lia te hala ragoi limiu a prais, nonei a nitoatoa hamana.
11 “A katun te antunan hengona e ga hengo hanigei a ka te hatei nena u Namnamei tere Sunahan tara man pal katun tere Iesu.
“A katun te tagala saluhe nanou a nomi, e moa koru te ga tatei kato homi menien a tou mate hahuol.”
U ranga te la u i Pegamam
12 Na nonei a katun teka e poe hasi i tar, “Alö go koloto meni u ranga teka tara tson pepeitokap tara pal katun te hamana uar tere Iesu te ka ria tara taun i Pegamam:
“U ranga teka nonei u ranga tara katun te ka mena u kilatan hiatatung te nou hihapalana. 13 Alia e atei silegu alimiu e ka mia tara han te kana a nitsunono tere Satan. E Antipas e hatuts nio lia nonei tara han te ka mena a nitsunono tere Satan, ba nori i atung hamatie ten. Kaba alimiu u ma hapolase moi lia. E moa. Alimiu e hamana noa hase molia. 14 Kaba palaina ka te omina i tamilimiu: a palair u katun te ka ria i tamilimiu e kukutier u hihatuts tere Belam. Nonei a katun te hatei e Belek ime te gi mar kato homi u u katunur i Israel ti nou menien a kannou ti hats ba neia turu keisa na ti tsikolo uen na ti haloku uen. 15 Nu katun e ka has ria i gusumilimiu te kukutier u hihatuts u omi tara pala tere Nikolas. 16 Alimiu go tori-tsuga neiam u markato u omi. Te moa nen, alia e la boroboro guma romana i tamilimiu ba lia te atung ragi u barebana teka u ranga i tar te here nei u kilatan hiatatung.
17 “A katun te antunan hengona e ga hengo hanigei a ka te hatei nena u Namnamei tere Sunahan tara man pal katun tere Iesu.
“A katun te tagala saluhe nanou a nomi, alia e hale goien a palain a kannouna i Kolö te ngöeri a Mena ti hamous. Na lia e hala hase goien a hatu a hiaka ti koloto nia a solo a tsimus i tanen. Na nonei a toa puku te atei sile nou a solo teka.”
U ranga te la u i Taiataira
18 Na nonei a katun e poe hasi i tar, “Alö go koloto meni u ranga teka tara tson pepeitokap tara pal katun te haman uar tere Iesu te ka ria tara taun i Taiataira:
“U ranga teka nonei u ranga tara Pien Tson tere Sunahan, a matanen te here nei u tula te kulupuna nu pitapita i tanen te kankanaha here nei a baras ti turun hagogosi. 19 Alia e atei silegu a toukui tu kato iam limiu. Alia e atei silegu alimiu e ngil remiu u katun na limiu e hamana noa hase molia. Na lia e atei sil hasegu alimiu e taguhu ramiu u palair u katun na limiu e ma hapolasemi a nikukui a niga i tamilimiu. Na lia e atei silegu a man ka man niga te katoe milimiu i romana e niga balana tara man ka man niga tu kato mam iam limiu. 20 Kaba a toa ka e omina i tamilimiu: alimiu e hanigamiu te ga ka u a tahol e Jesebel i tamilimiu. A tahol teka e ngöe nei a peisanen a propet. Nonei e hatuts rena u katun i tar ba te amus ranen te gi tsikolo uen na te gi haloku uen na te gi nou menien a kannou ti hats ba neia turu keisa. 21 Alia u halei a tahol teka a poata te go tori-tsuga menien u markato u omi i tanen, kaba nonei e ma tatei hakape nei a markato i tanen tara haloku. 22 Ba lia te hale goien a nimate pan. Na lia e hala has nagou a kamits pan tara pal tson te tsikolo naren te ma tori-tsuga ba naro ien a markato a omi teka. 23 Na lia e atung hamate has ragou u katun te kukutier a tahol teka. Bu katun hoboto te lotu hoboto ria tara solona e Kristo e atei sile riou alia te atei silegu a torina katun. Alia e palis pouts rago romana limiu a man toa toa tara man ka man niga na man ka man omi tu katoam limiu.
24 “Kaba palai i tamilimiu i Taiataira e ma kukutiemi u hihatuts u omi teka. Alimiu u ma hatate nami a ka te ngöe rien ‘A mouna a hihatuts tere Satan’. Na lia e hatei rago limiu, alia e ma tatei hala lel ragi limiu u hakats u tiama. 25 Kaba alimiu go pile hakarapoto niam a nihamana na markato a niga te ka memi limiu antunana te kopis uagu malia. 26-27 U katun te tagala saluhe nariou a nomi ba te hengo haniga hitoner u ranga i tar antunana te kapana a poata i taren, alia e hala ragoi u katun teka a mar nitsunono tu lue malia tere Tamagulia. Alia e hala rago ien a nitsunono te gi tsunono hatagala hoboto merien u han i puta. Nori e pan roa i taren ba te here roi a aien te pekoena a tabeli. 28 Ba lia te hala has rago ien a pitopito te ngöeri a tounlan.
29 “A katun te antunan hengona e ga hengo hanigei a ka te hatei nena u Namnamei tere Sunahan tara man pal katun tere Iesu.”