20
Pol givang gitangi nam dabe ge nangge Masedonia as taku love gile gihlang Akaia nangge Grik as taku
Yaun bamo etok ma gikwai kob Pol giro amolmol bui ane sut be ginei yaun be ges eisir tas ta gikwai kob geb eisir bais be gimdil gile Masedonia. Ei givang gitangi nam dabe walang ok nangge Masedonia as taku be geb yaun anongge gitangi eisir veik yaun etok niro eisir ta. Be bwayage-kob gibielk Akaia. Be gibweg etok gitangi aiweng aitol. Pol tang-gitung ve nipil eivovo be nivang Siria ane, be ei gitpweng are ginei eisir Juda ilgum ve ines ei vunu beti ei tang-gitung ve ninumul nambe Masedonia as taku ane nile vukuri. Piras natu Sapata nangge nam Beria givang givin Pol, be Aristakas gabu Sekandas nangge Tesalonaika be Gaius nangge Debi, be Timoti gabu Tikikas be Tropimas nangge Eisia as taku, eisir etok imungg ile be isge amei nangge Troas. Be Sonda ebe Juda ilgum as ben bamo ebe tas-gitung tumbus-gen ebe warik Pomate ane ngalau kulkul ane ges eisir vunkunu ite ok gile gikwai kob amei anggas eivovo nangge Filipai be ale. Amei avang love as-mate bage tavlu gile gikwai kob ambielk ve eisir nangge Troas be ambweg etok gitangi Sonda ti.
Pol gilgum Yutikas be matawe vukuri nangge Troas
Givin soki gibok amei aro amei ate sut ale ambweg ve anen ben. Be Pol tang-gitung ebe asongkob tistumi nimdil nikwai Troas ok, beti ei ginei yaun undib molge givang love ande tambok luvwe. Be eisir itung lam anongge be iravi gikaiwel nam aplo ete amei ambweg ok. Be amol singamolomb ti are Yutikas, ei gibweg giwei nam avo natu ti ebe giengk einggoto ane ok ve giute giute yaun ebe Pol ginei ginei ok love matane geingk be giengk love tang-givalngan ate be gibieg nangge nam aplo etok love gile gitak ebe nalk. Be amolmol isov ile itak nalk be ile emb ei itin bemem ande gimat vunu gikwai. 10 Pol gisov gile gitak be gile gival bobo giwei Yutikas be gimwal bage gitle ei gili be ginei, “Atengg-aim ireu bwaya ve ei gimat vunu ite.” 11 Bekob Pol ginumul gipil nam aplo gile ve nen ben. Pol gen ben gikwai kob kakie givin eisir vukuri painge love as bamo be gile ve givang. 12 Yutikas matawe vukuri be eisir inggas ei ile tis tas-vevias ge.
Pol gimdil nangge Troas be gile Mailitas
13 Amei amungg ale apil eivovo be alaik ale asov nam dabe ti are Asos ve an-gas Pol nangge etok, ve ei ate ginei yapin ginei atob ei nivang ve luev nile Asos kob amei in-gas ei nangge etok. 14 Pol ginme gipil eivovo nangge Asos be amei alaik love ale love ale asov Mitilini as nusawa ti. 15 Be as-mate ti gikwai kob nangge etok be ale love avuev ambloblo nusawa ti are Kaios be giro vusa kob ale asov nu sawa Samos. Be ayengk etok be amdil kob ale asov Mailitas. 16 Pol ande tang-gitung yapin ve nitlek Epesas be nile mang-mangi. Ei bua ve ret nimbweg vuvung gwang-ne nangge ete Esia as taku ok. Pol tang-givin ve seukie-ngge nimbielk Jerusalem be ginei sawa gitangi okob ei ve nili Sonda Pendekos ane nangge etok.
Pol geb amolmol bambamo nangge Epesas bais ve nivang
17 Amei ambielk Mailitas be Pol geb yaun gile ve awaga Epesas ane ve intangi ei inme. 18 Eisir nok imbielk ve Pol bekob ei ginei gitangi eisir be ginei, “Yem ate utpweng awangg kulkul ebe warik gabielk Esia as taku vaku-ngge be tis ebe gabweg gavin yem be galgum ok are gikwai. 19 Be yem uli gikwai ve as-mate walang ok eisir Juda ilgum yaun painge-ngge ve ines ayeu vunu, be gen dang-etok ete gilgum be ayeu gagas gen bunam walang ano molge. Bemem ayeu gali auate weik gen sin-ge ti be galgum Amol Bamo ane kulkul. 20 Be yem-ate uli gikwai, ayeu gapelk ve gen ti ite, ayeu gavarkei nangge kasa lavo be ganei yaun ebe ve nemb yem ru ok gitangi yem givin as-mate walang ok, be nangge yem-ate aim nam ok givin weik etok ge. 21 As-mate walang ok ayeu gas valir gwang-ne molge gitangi eisir Juda be tis amolmol ebe nangge Juda ite ok be ganei inro is-ate vukir intangi Pomate inde be aplos nivin eitit and Amol Bamo Yisu. 22 Be unaute kob. Galkik ande Ngalau Yamar geb ayeu avwut be gihlin ayeu ve nareu nale ete Jerusalem ok. Be ayeu gali siti ite, gen ret atob menihlang ve ayeu nangge etok? 23 Gen dongke eteik ge ete ayeu gatpweng are. Ve nangge nam dabe walang ok, Ngalau Yamar ginei yaun gitangi ayeu gimungg, ve atob ayeu nambweg kapual-lu me nanggas gen bunam. 24 Bemem ayeu tangg gitung utlangg ulis ite ma. Ayeu galgum ve ganei namb angg kulkul ebe Amol Bamo Yisu geb gitangi ayeu ve nalgum ok be ma okob. Be kulkul nok ebe ve nanei mateu nipil Pomate ane yaun bwaibwaya ok. 25 Ayeu gavang gavin yem be ganei ayun ebe Pomate ve nemb eitit dabin ok, ane binge gitangi yem. Be galkik etenik atob yem undi ayeu nangg vukuri ite. 26 Beti ayeu ve nanei yaun lavo nitangi yem yapin ve ginei Pomate ninggas yem aim amolmol subu ite, okob etok awangg gen givin ite. 27 Ve ayeu ganei gen walang ebe Pomate tang-gitung ve nilgum ok binge gitangi yem gikwai. 28 Dang-etok be unemb aim ate dabin be tis Pomate ane amolmol-gen ebe givgo is ve ane gen, ve ei ate Natu ane twerk ok, be Ngalau Yamar geb yem ve unemb eisir dabin ok dabin vevie-ngge. 29 Be ayeu gali gikwai ganei, atob ayeu navang nakwai yem, kob atob amolmol tiate ane atob inme be indi-dili amolmol bui ane niriv be nira. 30 Be yem-ate ok atob aim amolmol subu inamdil be inei yaun bingkas-kasop veik inarwel amolmol bui ane inde invin eisir. 31 Dang-etok be nangg-aim undi aim ate vevie-ngge. Tangg-aim itung, as-mate walang ok tambok be as ayeu gayap ite ayeu garo yem ta be ganei yaun tis matanongg rulu ge gitangi yem givin ebe gabweg gavin yem ok, gitangi Sonda bamo aitol. 32 Be galkik atob ayeu namb yem nitangi Pomate be tis ane yaun bwaibwaya unde, be ei ane yaun etok gitangi atob niro yem ta be nemb gen walang ok ebe Pomate geb gitangi ane amolmol-gen ok nitangi yem. 33 Ayeu tang-gisgil ebe gavwat amol ti ane mone me ane kup tis kambam ok, ma molge. 34 Yem ate uli be utpweng are gikwai ve ayeu baingg ailu eteik ete geb kulkul ve geb ayeu ate tis angg amolmol-gen ru. 35 Ayeu gabul yem be ganei yaun gwang-ne ge gitangi yem painge-ngge veik eitit tanemb kulkul gwang-ne ge be tanemb amolmol ebe gen ma ve is ok ru. Tangg-aim nitung Amol Bamo Yisu ane yaun ebe ei-ate ginei ok, ve ei ginei dang-eteik; ‘Tanemb amolmol ru etok gen vie molge gitlek ebe ve tanvwat gen nangge amolmol ok.’ Ve Pomate gili luev etok vie molge gitlek ebe ve tanvwat gen nangge amolmol ok.
36 Pol ginei yaun etok gikwai kob giro vandubi supwe gisov nalk be ges miengk givin eisir. 37 Bekob eisir emb ei bage be iteng anongge ve ei ane, 38 ve eisir tas-gitung ei ate ane yaun ebe ginei ve atob indi ei na vukuri ite ok. Eisir ilgum gen bambamo etok be ma gikwai kob emb ei gipil eivovo be gile.