10
Pedro Cuiꞌne Cornelio
Cesarea daripëre teꞌi ë̱më Cornelio hueꞌyosiquë pajiꞌi, cien soldado pa̱i ëjaë. Capitán pajiꞌi. I̱ Cien soldado tsëcapë aquë mami cato Italiano hueꞌyosico pacoꞌë. Ja̱ë cato deꞌoquë pajiꞌi, Maijaꞌquëre caꞌraquëpi. Ja̱je paꞌipi siꞌa i̱ huëꞌe acohuaꞌi ja̱ꞌre Maijaꞌquëre se̱i paꞌiquë pajiꞌi. Ja̱je paꞌipi peocohuaꞌire deꞌoye i̱sipi, co̱casiꞌi caquë judío pa̱ire, cuiꞌne siꞌa muꞌseña Maijaꞌquëre se̱i pajiꞌi. Paꞌipi teꞌe muꞌse naꞌiquëna, tres paꞌi maca ca̱ni ñañeje paꞌye ñaquëna, Maijaꞌquë jëjo daoquë hui̱ñaëpi i̱ huëꞌena cacapi. Cacaquëna, ti̱ñarepa i̱te ñapi. Ñaquëna, capi:
“¡Cornelio!”
Caquëna, i̱ni ñaquë quëquëni se̱jiꞌi, i̱te:
“Ëjaë, ¿I̱quere yëquëꞌni?”
Caquëna, hui̱ñaëpi capi:
“Mëꞌë se̱ñe Maijaꞌquë asaji, cuiꞌne mëꞌë peocohuaꞌire deꞌhue co̱cai yoꞌoyeje̱ ñaji, Maijaꞌquë capi, ja̱je paꞌiye sëte. Yure ë̱mëohuaꞌire Jopena jëjo saojë̱ꞌë, Simón Pedro hueꞌyosiquëre quërëja̱ijaꞌcohuaꞌire. Pedro cato yequë Simón huëꞌere pëasiquëpi paꞌiji. Yequë Simón ca̱ꞌni deꞌhuaquë huëꞌere paꞌiji. Ja̱ huëꞌe cato jaira të̱ꞌtëpare paꞌiji.”
7-8 Maijaꞌquë jëjo daosiquëpi saisi maca Corneliopi i̱te necaicohuaꞌire cayaohuaꞌire cuiꞌne teꞌe soldadore soini i̱ ñaseꞌe siꞌaye quëani Jopena jëjo saopi. Soldado cato Maijaꞌquëre cuasaquë pajiꞌi. Ja̱je paꞌini Cornelioje̱ deꞌoye cuasaquë pajiꞌi. Ja̱je paꞌini Cornelioje̱ deꞌoye cuasaquë jëjo saopi.
Jëjo saouna, se ñatasi muꞌse ja̱ yëꞌtaꞌa maꞌare saijë je̱ꞌnë Jope quë̱no macare paꞌijëna, jopo muꞌserepa paꞌi maca Pedropi huëꞌe ë̱mëjeꞌe totona mëjiꞌi, Maijaꞌquëre se̱siꞌi caquë. 10 Ja̱ yëꞌtaꞌa a̱ore cuaꞌcojëna, a̱o ëaye nëi macapi ca̱ni ñañeje paꞌye ñapi. 11 Ñaquëna, maꞌtëmopi huiꞌyoni jai ca̱ ca̱ꞌtipëje̱ paꞌiona, cajeseꞌe si̱ca que̱ꞌquesicona, 12 siꞌa nëicohuaꞌire, u̱ijë cuꞌicohuaꞌire cuiꞌne jaꞌjëcohuaꞌire ayasi tuꞌupi yejare pana cajeo. 13 Caje maca yëꞌoseꞌe i̱te jutapi ñeje:
“Pedro, huëni huani a̱ijëꞌë.”
14 Caquëna, Pedropi sa̱ñope capi:
“Pa̱siꞌi, Ëjaë. A̲i maꞌñe aꞌë. Siꞌsi aꞌë. Siꞌsiohuaꞌire yëꞌë ti a̱imaꞌquë aꞌë.”
15 Caquëna, ti̱jupë yëꞌoseꞌe i̱te jutaëña:
“Maijaꞌquë siꞌsi peoye neseꞌere siꞌsi aꞌë caye peoji.”
16 Ja̱je toaso̱ñe paꞌye Maijaꞌquë i̱te ca tëjini coꞌamaña ayasi tuꞌure maꞌtëmona mëa huesopi. 17 Mëa huesouna, Pedro ¿merepa yoꞌo ja̱ꞌñere ja̱je paꞌye i̱ño uꞌni? caquë ai cuasaquë pajiꞌi. Paꞌina, Cornelio jëjo saosicohuaꞌipi ja̱to saꞌro quëꞌrona ti̱tahuë, ¿Simón huëꞌe jerore paꞌicoꞌni? cajë se̱ni asajë daicohuaꞌipi. 18 Ja̱ohuaꞌi ti̱tani tutu cajë se̱iꞌë: I̱ño Simón hueꞌequëpi cuiꞌne yequë mami Pedro hueꞌequë paꞌimaꞌquë cajë se̱iꞌë. 19 Ja̱je se̱ni asajëna, Pedro cato ja̱ yëꞌtaꞌa i̱ ñaseꞌere cuasaquë pajiꞌi. Paꞌina, deꞌo joyopi capi, i̱te:
“I̱na, mëꞌëni toaso̱ ë̱mëohuaꞌi coꞌeroja̱iñë. 20 Huëni i̱ohuaꞌi ja̱ꞌre saijë̱ꞌë, jëa coeye peoyerepa. Yëꞌë jëjo daosicohuaꞌi aꞌë.”
21 Caëna, Pedro cajeni capi:
“Yëꞌë aꞌë, mësaru coꞌequë. ¿I̱quena dateꞌni?” 22 Caquëna, i̱ohuaꞌipi cahuë:
“Yëquë cato Cornelio jëjo daocohuaꞌipi daëꞌë. Maijaꞌquë hui̱ñaëpi mëꞌëni soija̱tena. Cornelio huëꞌena dani quëaquëna, i̱pi mëꞌë quëaye asaja̱quë caëna, asani Cornelio, soldado pa̱i ëjaëpi jëjo daoquëna, daëꞌë. Nuñe paꞌiquëpi, Maijaꞌquëre se̱quëpi, cuiꞌne siꞌa judío pa̱i deꞌoye yoꞌoquë api cajë oiquëpi jëjo daocohuaꞌi aꞌë.”
23 Cajëna, Pedropi capi: “Cacani pëajë̱ꞌë.” Caëna, cacani i̱ ja̱ꞌre co̱ni pëahuë, ja̱ ñami. Ñatasi muꞌse Pedropi i̱ohuaꞌi ja̱ꞌre co̱ni sajiꞌi. Saina, i̱te co̱ñuꞌu cajë Jope acohuaꞌije̱ i̱ ja̱ꞌre saëꞌë, Maijaꞌquëre sehuosicohuaꞌipi.
24 Ja̱je saisicohuaꞌipi se ñatasi muꞌse Cesareana ti̱ꞌahuë, Cornelio cuiꞌne i̱ tsëcapë cuiꞌne i̱ ai oi cajeohuaꞌi co̱ni tsiꞌsini ute hue̱ꞌñana. Ja̱ohuaꞌi cato Cornelio huëosicohuaꞌipi daisicohuaꞌipi paëꞌë. 25 Paꞌijëna, Pedropi huëꞌena ti̱ꞌaquëna, Corneliopi pëpasiꞌi caquë etaquëpi Pedrote yëꞌë ëjaërepa caquë doꞌre jaꞌruëña. 26 Jaꞌruquëna, Pedropi i̱te naë huëo nëcoquë capi:
“Yëꞌëje̱ mëꞌëje paꞌi aꞌë.”
27 Ja̱je i̱ ja̱ꞌre caquë sa cacaquë ñaquëna, jai pa̱i tsiꞌsicohuaꞌipi paëꞌë. 28 Paꞌijëna, ñani Pedropi capi:
“Mësarupi asacohuaꞌi aꞌë, Israel pa̱i ti ti̱ pa̱i ja̱ꞌre tsioye peoye. Pa̱nitaꞌa yequë pa̱i huëꞌena cacaye peoye. Israel pa̱i yoꞌoye ja̱je paꞌiji. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare yëꞌëre Maijaꞌquëpi yeꞌyapi pa̱ire coꞌacohuaꞌi aꞌë, siꞌsiohuaꞌi aꞌë caye pa̱jëꞌë caquë. 29 Ja̱je paꞌina, ja̱ohuaꞌi sani yëꞌëre se̱jëna, ai cuasaye peoyerepa esa daëꞌë. Deꞌoji. Yuretaꞌa quëajë̱ꞌë. ¿I̱quere cajë yëꞌëre soireꞌni?”
30 Caquëna, Corneliopi capi:
“Paꞌiji, cuatro muꞌseña, iye jaꞌi maca naꞌiquëna, tres paꞌi maca yëꞌë huëꞌere paꞌi a̱o a̱imaꞌquëpi Maijaꞌquëre se̱i paꞌiseꞌe. Paꞌiquëpi naꞌiquëna, Maijaꞌquëre se̱ñere se̱ina, Maijaꞌquë jëjo daoquëpi ai mia juꞌi ca̱repa juꞌiquëpi ñaini capi: 31 ‘Cornelio, mëꞌë Maijaꞌquëre se̱ñe Maijaꞌquë asaji, cuiꞌne mëꞌë peocohuaꞌire co̱caiyeje̱ Maijaꞌquë ñaquë sihuaji deꞌoyerepa yoꞌoji caquë ñaji. 32 Ja̱je paꞌiye sëte yurepi ë̱mëohuaꞌire Jopena jëjo saojë̱ꞌë, Simón Pedro hueꞌequëre quërëja̱ni i̱ñona daja̱ꞌcohuaꞌire. I̱ cato yequë Simón huëꞌere paꞌiji, ja̱ë yequë Simón cato ca̱ꞌnipi deꞌhuaquë api. I̱ huëꞌe cato jaira të̱ꞌtëpare paꞌiji,’ capi, yëꞌëre. 33 Caëna, asani esa mëꞌëre quërëja̱ijaꞌcohuaꞌire jëjo saohuë. Ja̱je jëjo saouna, yure mëꞌëpi daquëna, deꞌoji. Maijaꞌquë coca asañuꞌu cajë yëquë tsiꞌsisicohuaꞌipi paꞌiyë, mëꞌëre mai Ëjaërepa cajë̱ꞌë caquë i̱siyere caquëna, asañuꞌu, yëquë.”
Pedro Quëaye
34 Caquëna, Pedropi quëapi:
“Yuretaꞌa asayë, Maijaꞌquëpi pa̱ire cuiꞌne paꞌiohuaꞌiseꞌere ñaquë paꞌiye. 35 Ja̱je paꞌina, Maijaꞌquë cato siꞌa pa̱ire i̱te deꞌoquëre paꞌni cacohuaꞌire cuiꞌne nuñerepa yoꞌocohuaꞌire deꞌoji caquë ñaji, coa siꞌa tsëca acohuaꞌire. 36 Ja̱je paꞌina, siꞌaohuaꞌi Ëjaë Jesucristoja̱ꞌa deꞌoye paꞌiye ti̱ꞌañere, Maijaꞌquë i̱ coca Israel pa̱ina i̱sipi. 37 Mësarupi siꞌaohuaꞌi asayë, Juan oco doquë cuiꞌne quëaquë yoꞌosi jeteyoꞌje Jesupi Galileapi huëoni siꞌa hue̱ꞌña judío pa̱i paꞌi hue̱ꞌña yoꞌoseꞌe cuꞌiseꞌe. 38 Ja̱je paꞌina, Maijaꞌquëpi Jesús Nazaret aquëre deꞌo joyo tuture i̱sipi. I̱sina, huati tutupi yoꞌoquëna, ai yoꞌojë paꞌicohuaꞌire jujucai cuiꞌne pa̱ire deꞌoye yoꞌocai cujiꞌi, Maijaꞌquëpi i̱ ja̱ꞌre paꞌi doꞌire. 39 Ja̱je yoꞌoquëna, yëquë ñasicohuaꞌi aꞌë, Jesús yoꞌoye. Jerusalénna cuiꞌne Judea yejana yoꞌoquëna, ñasicohuaꞌi aꞌë. Ja̱ jeteyoꞌje yuretaꞌa i̱te so̱quë sarahuana que̱ deoni huani je̱ohuë, judío pa̱ipi. 40 Ja̱je huaisiquëtaꞌa toaso̱ muꞌseña paꞌi maca Maijaꞌquëpi huajëquëre huëopi. Huëoni yëquëre i̱ñopi. 41 Coa yëquëseꞌere ñai i̱ñopi. Siꞌa pa̱ire ñai i̱ñoñe pa̱pi. Yëquë i̱ tsoe sahua nëosicohuaꞌiseꞌere ñai i̱ñopi. Ja̱je paꞌina, yëquë i̱ ja̱ꞌre co̱ni u̱cujë cuiꞌne a̱ijë yoꞌohuë, i̱ huëisi jeteyoꞌje. 42 Ja̱re ja̱ëni Maijaꞌquëpi ju̱ꞌisicohuaꞌire cuiꞌne huajëcohuaꞌire ñani ca tëjiquëre nepi cajë quëaja̱ꞌcohuaꞌini yëquëre jëjo daopi. 43 Ja̱je paꞌina, tsoe Maijaꞌquëre quëacaicohuaꞌi Jesús ayere cajë cahuë, i̱te Jesure sehuocohuaꞌipi i̱ohuaꞌi coꞌaye yoꞌoseꞌere sa̱i deꞌhuani oni yeje cua̱ñojaꞌcohuaꞌi aꞌë.”
Judío Pa̱i Peocohuaꞌitaꞌa Maijaꞌquë Joyo I̱si Cua̱ñoseꞌe
44 Ja̱ yëꞌtaꞌa Pedro caquëna, deꞌo joyopi i̱ caye asacohuaꞌina tsio dajiꞌi. 45 Tsio daquëna, Israel pa̱i sehuoye sehuocohuaꞌipi Pedro ja̱ꞌre daisicohuaꞌipi ai cuasajë ñahuë, Israel pa̱i peocohuaꞌipi deꞌo joyore i̱si cua̱ñojë, 46 yequë pa̱i cocapi cajë cuiꞌne Maijaꞌquëre deꞌoquëre paꞌni cajë yoꞌojëna. 47 Ja̱je ai cuasajëna, Pedropi capi:
“Icohuaꞌire oco doye deꞌoji, mai i̱si cua̱ñoseꞌeje̱ paꞌye deꞌo joyore i̱si cua̱ñosicohuaꞌire.”
48 Cani i̱ohuaꞌire Jesucristo mamipi do cua̱ñoñe paꞌiji cani docajiꞌi. Ja̱ jeteyoꞌje i̱ohuaꞌipi Pedrore cahuë, yëquë ja̱ꞌre tsoe muꞌseña maña pëani paꞌijë̱ꞌë.