22
Poiŋ to Maaron tau ilam pait na, tambuzir pani sov
(Lu 14:15-24)
Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ ite pa yes daaba tana ighe: “Pooz to nugh sambam, ene imin kinik ee tau ighe igham ghanghaniiŋ tiina pa vaiŋ to naatu. Tauvene isain tamtamon katini ighe tilam tighita vaiŋ tau pale ivot. I itartar pa gabua naol le isov, ra imbaaŋ besooŋa tooni siriv tila pa yauŋ yes tau poiŋ tooni igham zi na. Eemon tila le zeran tawe lolozi pa tila mako.
“Tauvene kinik imbaaŋ besooŋa tooni siriv muul tila, ve isaav pazi ighe: ‘Zeran tau yau nasain zi na, yam ala ve asavia aliŋag pazi tauvene: Yau natartar pa aniiŋ to ghanghaniiŋ isov wa. Ve narav makau toman tumbuŋazi siriv paam. Tauvene nagharaat gabua naol isov, ve nasaŋan zi mon. Rekia tilam pa ghanghaniiŋ to vaiŋ tane.’ [Tauvene yes besooŋa tana tila, ve tipaesia kinik aliiŋa pa zeran tawe.] Eemon yes matazi veleghin poiŋ to kinik imin kaut sorok, ve tiburig tiparghaughau pa uraat toz toz. Ee ila igham uraat pa uum tooni, ite ila pa uraat tooni to raukoliiŋ, ve siriv tikis yes besooŋa to kinik, ve tipamayaŋin zi, ve tirav zi timatmaat.
“Ŋgar tau tighamu na, ipas kinik aate, le aate yavyav kat. Tauvene imbaaŋ zaaba tooni tila, ve tiravuur yes tau tirav besooŋa tooni na, le tisov timataar, ve titun nugh toozi paam. Murei ra, i ipoi besooŋa tooni siriv tilam, ve isaav pazi ighe: ‘Wais, aniiŋ to natug vaiŋ tooni, natartar pani wa. Eemon zeran tau nasain zi na, yes popoiazi irau to tilam pa ghanghaniiŋ tane ne mako. *
Tauvene yam amuul ala, ve ayooz irau eez booga booga ta naol ne. Ve sei ma sei tau ighe aghit zi, na asain zi tisov tilam pa ghanghaniiŋ to vaiŋ tane.’
10 “Tauvene yes besooŋa tana tila tirau eez ta naol ne, ve tiyauur tamtamon tisov tau tindeeŋ zi na tilam, le ruum to vaiŋ tana loolo ivon kat. Tigham zeran popoiazi, ve yes sasaghatizi paam.
11 “Ra kinik iloŋ ila ruum to vaiŋ, ighe ighita yes tau tilam pa ghanghaniiŋ na. Maata ila le ighita ŋeer ee ilepleep. I ighur nonoghiiŋa poia to vaiŋ mako, ve ilam sorok. *
12 Tauvene kinik ighasoni ighe: ‘Ŋeer tsiau, mindai ta unonogh ghom pa nonoghiiŋa to vaiŋ mako, ve uloŋ ulam ta sene? [Yo matam izi payau?]’ Ŋeer tawe, le saveeŋ mako. * 13 Tauvene kinik isaav pa uraata tooni siriv ighe: ‘Akau aaghe toman niima, ve asiki ivot ila pa muuri ta ndoroom tiina we. Yes tau tileep izi nugh tawe, ene yavyavuuŋ tiina igham zi, ve tiyakyak toman livozi kikikia.’ ” *
14 Ra Yesu iparwai saveeŋ tooni ighe: “Poiŋ to Maaron, ene ila pa eval tiina. Eemon tamtamon eŋaeŋa, ta i igham zi timin i tauu le.”
Ghasoniiŋ to sikiiŋ takes ila pa kinik tiina to Rom
(Mk 12:13-17; Lu 20:20-26)
15 Murei ra, zeran tutuuŋa siriv tila tilup zi ve tiil eez pa Yesu. Yes tighe titombaana pa savsaveeŋ, ve ighe isik aliiŋa eta isosor, mako imin puughu pani to tipayooze pa savsaveeŋ. 16 Tauvene timbaaŋ ziŋerazi siriv tomania Erod ziŋeera siriv tila to Yesu, ve tigham saveeŋ ŋgoreeŋ pani tighe: “Mos puughu, yei niwatagh: Yo ŋeer to saveeŋ onoon mon. Isaav ighe upaghazoŋai tamtamon pa eez to Maaron, na saveeŋ tsio isov ene onoon mon. Ve isaav ighe tamtamon ezazi tintiina, ma lezi ezazi mako, na yo ugham ŋgar pa gabua tauvene mako. Usasavia ŋgar raraate mon pa tamtamon tisov, ve usavsaav ghazooŋ ila matazi. 17 Tauvene usaav ghazooŋ payei. Ugham ŋgar mindai? Isaav ighe iit Yuda tasik takes ila pa kinik tiina to Rom, pale iduduuŋ pa tutuuŋ toit, ma mako?”
18 Eemon Yesu iwatagh ŋgar toozi saghati wa. Tauvene isaav pazi ighe: “Yam zeran to karom. Apapamir taumim sorok pa ghuruuŋ ila tsiam! Puughu mindai ta aghe atoov ghau? 19 Maet tau tasiksiki pa takes na, atotoi eta ve naghita.” Tauvene tigham maet denari ee ila tooni, 20 ve ighason zi ighe: “Laak, sei anunu ve eeza tane?”
21 Yes tiyol ghasoniiŋ tooni tighe: “Ena kinik tiina to Rom.”
Yesu isaav pazi muul ighe: “Tauta ena. Ighe gabua to kinik tiina to Rom, na aghamu imuul ila pa i tauu. Ve gabua to Maaron, o apamuule ila pa Maaron.” *
22 Yes tilooŋ saveeŋ tooni tane le tirur pani. Tauvene tipul Yesu, ve tighau.
Ghasoniiŋ pa burigiiŋ to yes mateegha
(Mk 12:18-27; Lu 20:27-40)
23 Yes Sadusi tisavsaav tighe yes mateegha irau tiburig mako. Saawe eemon tana, Sadusi siriv tila to Yesu, *
24 ve tighasoni tighe: “Mos puughu, muuŋ Mose isaav tauvene: ‘Ighe ŋeer eta ivai, ve yesuru azaawa livaa lezi natuzi eta mako, ve tamoot imaat, ene aat taazi ivai naar tooni. Leso livaa ipoop, ve natuzi tana iyol taama olman tau imaat na, ve iyooz pa gabua tooni.’ *
25 Laak, saawe ee, toŋvetaz liim ve ru tileep tomani ghei. Ŋeer aidaaba ivai, eemon le natu mako ve imaat. Tauvene taazi tau itaghoni na, igham naar tawe ve ivaii. 26 Eemon taazi tawe paam le naatu mako ve imaat. Ŋgar raraate tane ivot pa tazizŋa ila ila le tisov timaat. 27 Murei ra, naar tana paam, aana imaat. 28 Laak, saawe to Maaron ighe ipaburigin yes mateegha, ene pale livaa tawe imin sei kat azaawa? Pa yes liim ve ru ta tisov tivaii.”
29 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Oyai, yam tane awatagh Maaron tapiri ve saveeŋ tooni rigta mako. Tauta ŋgar tsiam ikau. 30 Saawe to Mboŋ Murei, ve Maaron ighe ipaburigin yes mateegha, ene tamtamon irau tivai muul mako. Lepoghazi pale imin yes aŋela tau tileep izi nugh sambam.
31-32 Aiyo, yau naghe naghason gham pa burigiiŋ to yes mateegha. Mindai, Maaron aliiŋa ziiri ee isaav payam ighe:
‘Yau Maaron to Abaram, Maaron to Isak, ve Maaron to Yakop.’ *
“Yam awaat saveeŋ tawe, ma mako? Maaron, i Maaron to yes mateegha mako. I Maaron to yes tau tileep matazi yaryaare.” *
33 Eval tiina tilooŋ saveeŋ tooni tane le tirur pani, ve ŋgar toozi imbool.
Tutuuŋ sindei ta tiina kat iliiv tutuuŋ tisov?
(Mk 12:28-34; Lu 10:25-28)
34 Zeran tutuuŋa tilooŋ tighe Yesu igham yes Sadusi tilil pa savsaveeŋ, tauvene tilup zi ve tila to Yesu, 35 ve tamtamon toozi ee tau le ŋgar tiina pa tutuuŋ na, aana itoov ghasoniiŋ Yesu ighe: 36 “Mos puughu, tutuuŋ sindei ta tiina kat iliiv tutuuŋ tisov?”
37 Yesu iyol ghasoniiŋ tooni ighe:
“Lolom pa Tiina tsio Maaron. Ughur lolom tomania ŋgar tsio ve tapirim isov ila pani. *
38 “Tutuuŋ tane ta tiina kat iliiv tutuuŋ tisov. 39 Ve tutuuŋ tiina ite tau imin ru pani, ene ŋgara igharau rig.
‘Lolom pa tamtamon ve ugham poghani zi, imin lolom pa taum.’ *
40 “Saveeŋ to Mose ve yes propet, ene isov ighenaar ila tutuuŋ ru tane lolozi.” *
Isaav ighe Mesia ivot ila to Kinik David, pale eeza irau iliiv David mindai?
(Mk 12:35-37; Lu 20:41-44)
41 Zeran tutuuŋa tana tilup zi gha tilepleep, ve Yesu aana ighason zi ighe: 42 “Laak, yam agham ŋgar mindai pa Mesia? Pale ivot ila siŋ to sei?”
Yes tiyol aliiŋa tighe: “I aat ivot ila siŋ to Kinik David.” *
43 Tauvene Yesu ighason zi muul: “Ighe tauvene, puughu mindai ta Maaron Avuvu ipaburigin David, ve i iwaat Mesia ighe ‘Tiina tooni’? *
44 Pa muuŋ, David isaav tauvene:
‘Maaron isaav pa Tiina tsiau ighe: “Ulam mbolem izi ila pa nimag tapir le irau natatan koiamŋa, ve tapirizi isov kat, ve uvaghaaz zi ila aghem saamba.” ’ *
45 “Isaav ighe David tauu iwaat Mesia ighe ‘tiina tooni’, pale Mesia ivot ila siŋ to David mindai?” §
46 Yes tilooŋ saveeŋ tooni tane le tineneeŋ. Ŋeer eta irau iyol Yesu saveeŋ tooni mako. Tauvene saawe tana ve ila, tamtamon eta ighasoni pa saveeŋ eta muul mako. Pasaa, tiroi pani.
* 22:8 Mbaŋ 13:46 * 22:11 Syg 3:4, 19:8 * 22:12 Yes ŋgara siriv tigham ŋgar tighe yes Yuda gabuazi tauvene: Isaav ighe tigham ghanghaniiŋ to vaiŋ, saawe siriv ghanghaniiŋ taama ireirei nonoghiiŋa popoiaizi pa yes tau i ipoi zi tilam na. * 22:13 Mt 8:12 22:21 Yesu saveeŋ tooni, puughu tauvene. Maet denari, ene kinik to Rom anunu igheen ila. Tauvene isaav ighe yes Yuda tisik maet tawe ila pani, ene iduduuŋ. Eemon iit tamtamon tagham Maaron naagho. Tauvene iit aat taghur tauun tamin Maaron le. * 22:21 Gnp 1:27; Ro 13:7 * 22:23 Mbaŋ 23:8 * 22:24 Lo 25:5 * 22:31-32 Igham 3:6 22:31-32 Yesu saveeŋ tooni, puughu tauvene: Abaram, Isak, ve Yakop timaat, ve ndaman 400 ma vene ilam ila, ra Maaron isavia saveeŋ tane pa Mose. Tauvene yes timaat alok wa. Eemon Maaron isavi zi imin yes tileep matazi yaryaare. * 22:31-32 Mbaŋ 7:32; Hib 11:16 * 22:37 Lo 6:5 * 22:39 Wkp 19:18; Mt 19:19 * 22:40 Mt 7:12; Ro 13:10; Ga 5:14 * 22:42 Yo 7:42 * 22:43 Mbaŋ 2:30+ * 22:44 Mbo 110:1; 1Kor 15:25; Hib 1:13 § 22:45 Saveeŋ to Yesu tane, puughu tauvene: Isaav ighe Mesia ivot ila siŋ to David itaghon eez tau iit tamtamon to taan tavotvot pani, ene aat David irau iwaato ighe ‘Tiina tooni’ ne mako. Pasaa, David ivot imin maata. Eemon Mesia ivot itaghon eez tana mako. I Maaron tauu Naatu tau ileep sambam ve izilam. Puughu tane ta David iwaato ighe ‘Tiina tooni’.