11
Va'ṉjajmoyajpapø pønda'm
Va'cø ndø va'ṉjamdamø, entonces ndø tumøtzocoy ndø ni'aṉjamdamba que maṉba ndø pøjcøchoṉdame nø ndø ⁿjo'ctamupø tiyø. Y ndø mustamba sevro que it ji'n ndø istamepø tiyø, pero ijtuti. Ya'møcta'mbø pø'nis vya'ṉjamyaju y por eso vyø'møyaj Diosis.
Y tø øtz ndø va'ṉjamdaṉque'tpa Dios y jetcøtoya ndø mustamba que Diosis jyomec mumu tiyø ñe 'yotepit y jetse ji'n ndø isipø tiyø yac yosu va'cø jyomeca ndø istambapø tiyø.
Abejlis vya'ṉjam Dios y jetcøtoya chi'ocu'yaj Dios más vøjpø tiyø que ji'n Cai'nis chi'ocu'yajuse, y por eso Dios nømu que vøjpø pønete, y ñe'c Diosis pyøjcøchoṉu Abejlis chi'ocu'yajupø. Por eso aunque ca'u Abel, como si fuera nømdøc tø o'nøtyamu hasta como yøti porque vya'ṉjam Dios.
Y Dios vya'ṉjam Enojquis y jetcøtoya nømaṉdøj tzajpomo va'cø jana cya'ø, y ni jut ja cyeja, porque Diosis ñømaṉu tzajpomo. Y Diosis 'yote jachø'yupø nømba que antes que va'cø nømaṉdøjø, que Enojquis chøjcu Diosis syunuse y por eso Dios contento'aju. Pero ni jutz nøm ji'n contento'aj Dios o'ca ji'n ndø va'ṉjajme. Porque o'ca maṉba ndø o'nøy Dios va'cø ndø va'c ti ndø sunba, tiene que va'cø ndø va'ṉjajmø que Dios ijtu y tø tzi'pa ndø sunbase o'ca ndø tumø tzocoy ndø jajmundzøcpa.
Dios vya'ṉjam Noe'is, y jetcøtoya cyøna'tzøyu y chøc møjapø barco va'cø cyotzocyaj yomoji'ṉ y 'yuneji'ṉda'm cuando jø'tpø'nømu. Porque Diosis chajmayu que maṉba toyapa'jnømi aunque ji'ndøc quejepø o'ca jetse maṉba tucnømi. Y jetse queju que ityaj cyoja vøti pø'nis porque ja vya'ṉjamyajø como Noe'is vya'ṉjamuse. Y porque vya'ṉjajmu ti chajmayu, por eso Diosis pyøjcøchoṉu como tø pøjcøchoṉbase o'ca ndø va'ṉjajmba.
Dios vya'ṉjam Abraha'mis y por eso cuando Diosis ñøjayu va'cø chu'ṉ cyumgu'yomo, entonces cyøma'nøyu y tzu'ṉu. Porque Diosis ñøjayu va'cø maṉ eyapø lugajromo chamdzi'yajupø ñe'c Diosis como erejencha. Abraha'mis cyøma'nøyu y tzu'ṉu aunque ji'na'ṉ myusi jujna'ṉ nø myaṉu. Porque Abraha'mis vya'ṉjam Dios, o viti jic lugajromo Diosis chajmayupø que maṉba ñøtzø'y como ñe'se. Como ya'ipø pønse, jetse o viti, y copøn naca tøctzøqui'omo o ityaj 'yune Isaacji'n y vyiñoja Jacobji'ṉ. Je'is ñøtzø'yajque't mismo lugar chamudzi'use Diosis Abraham. 10 Porque Abraha'mis nømna'ṉ jyo'cu va'cø ñøc'ijtøyø vøj chøjcupø cumguy Diosis qui'pscøpo'upø y chøjcupø.
11 Jetsetique't Abraha'mis yomo Sara'is vya'ṉjam Dios y por eso Diosis chi' poder va'cø 'yunepa'tø cuando cøjtumna'ṉ 'yora va'cø is une, y jøsiti o is familia cuando tzamyomojcam. Porque vya'ṉjajmu que oyu'is chajmaye, maṉba chøqui chajmayuse. 12 Por eso cuando achpømna'ṉ y maṉbapøme ca'e, oy Abraha'mis 'yune. Y como ijtuse sone tzapcøspø matza, jetse oy sone'ajyaj 'yune josi'cam; y como majraṉvini vøti ityaj namcha', jetse o sone'ajyaj 'yune.
13 Mumu ji'quis vya'ṉjamyaju hasta ca'yaju'csye'ṉomo aunque ja pyøjcøchoṉyajø'ctøc Diosis chamdzi'yajupø tiyø. Pero ni'aṉjamyaju que ya'møtyøc maṉba pyøjcøchoṉyaje y vya'ṉjamyaju y cajsøyaju que maṉba pyøjcøchoṉyaje. Y nømyaju que eyaco cumguyomda'mbøte, na's nømdi vityaju yøc nascøsi. 14 Por que va'cø nømyaj jetse, suñi tø yac musyajpa que nø mye'chaj eyaco itcuy muspamø ityajø. 15 Y viyuṉsye o'cana'ṉ syunbana'ṉ jic itcuy chu'ṉyajumø va'cø vitu'yajø, muspatina'ṉ vitu'yaj jic itcu'yomo. 16 Pero ja syuñajøpømete. Pero más vøjpø syuñaju va'cø mye'chajø, tzajpombø itcuy nømna'ṉ syuñaju. Y como vyøjøtzøjcayaju'am cumguy, por eso Diosis ji'n cyotza'aje cuando mye'chajpa je cumguy, porque ja syuniti vya'ṉjamyajø.
17 Entonces Abraha'mis vya'ṉjam Dios, y por eso cuando chøjquisu Diosis o'ca chi'ocuyajpana'ṉ 'yune Isaac va'cø cya'ø, pues aunque tyøcstumø 'yune, chi'ocuyajuti. 18 Aunque Abraham tzajmatyøju que Isaacji'n maṉba vøti'ajyaj 'yune jøsijcam, chi'ocuyaju va'cø cya'; aunque o'ca jet ca'pa, ji'n jujche ma vøti'ajyaj 'yune. 19 Pero Abraha'mis ni'aṉjajmu que muspa yac visa Diosis ca'yajupø, y por cuenta Isaac ca'upømete y visa'u, porque cuando Abraha'mis chi'ocuyaju, qui'psu que maṉbana'ṉ ca'e, pero quenbapøte pyøjcøchoṉque'tu.
20 Isaajquis vya'ṉjamgue't Dios y jetcøtoya chajmayaj 'yune Jacob y Esaú que jøsi'cam maṉba pya'tyaj vøjpø tiyø. 21 Jacojbis vya'ṉjam Dios y por eso cuando ya mero nø cya'u'c, chamu que vøjpø tiyø maṉba pyøjcøchoṉyaj 'yune Jose'is metzcuy 'yune'is; cyøna'tzøy Dios tacuscøsi a'tzcøne'cu. 22 Jose'is vya'ṉjamque't Dios y por jetcøtoya cuando maṉbajcam ca'e, chajmayaju Israel pøn døvø que maṉba tzu'ṉyaj Egipto nasomo, y cuando tzu'ṉyajpa va'cø ñømajṉayaj ñe Jose'is pyac cuando ca'ujcam.
23 Y vya'ṉjamyajque't Dios Moisesis jyata'is, y por eso jetcøtoya cuando pø'naj Moisés, 'yaṉgøvø'ñaju tu'cay poya, porque chi'yaj cuenta que suñipø unete y ja ñachaj møja'ṉ aṉqui'mba, y por eso ja cyøma'nøjayaj je'is 'yaṉgui'mguy. 24 Y Moisesis vya'ṉjamgue'tuti Dios, y jetcøtoya cuando møja'aju, ja syunø va'cø ñøjatyøjø que aṉgui'mba Farao'nis 'yoco'une. 25 Más syunu va'cø is toya Diosis pyønji'ṉda'm que ji'n va'cø ñøtzi'ṉbø' cojapa'tcuy usyaṉ hora. 26 Ni'aṉjajmu que más vøjø aunque aṉgøsyijcøtyøjø y cø'o'nøtyøjø Cristocøtoya que ji'n va'cø ñø'it mumu Egipto nasombø ricu'ajcuy. Porque nømna'ṉ jyo'cu va'cø pyøjcøchoṉ más vøjpø cyoyoja jøsi'cam. Chøjcay cuenda que tzajpombø más vøjpø. 27 Como Moisesis vya'ṉjam Dios, jetcøtoya tzu'ṉu Egipto nasomo, ja ña'tzø aunque qui'syca' aṉgui'mba. Syeguitzøjcaṉøyu, ja vyitu'ø, como si fuera isu ji'n ndø isipø Dios.
28 Como vya'ṉjam Dios, Moisesis ñøcøtzø'tz pascua søṉ. Jicsye'øc yaj ca'yaj borrego y cyøyøjøyaj aṉdyuṉ sayamaye nø'pinji'ṉ va'cø jana yaj ca'yaj Israel pø'nis vyin jaya uneta'm yaj ca'opyapø angelesis. 29 Vya'ṉjamyajque't Dios Israel pø'nis, y jetcøtoya mar cujqui cøtyaju nascøsi; mar ñøjayajpapø Tzapas Mar. Y cuando chøjquisjo'yajque'tu Egipto soldado'is va'cø jyacyajø, sucsca'pø'yaj majromo.
30 Israel pø'nis vya'ṉjamyaj Dios y jetcøtoya ju'mbø'u Jericó cumgu'is ño'tze vyocøvitu'is cumguy, cuando cu'ya'y jama vitcøvitu'yaju'cam. 31 Y je møtzi yomo Rahajbis vya'ṉjam Dios y por eso ja cya'ø ji'n cyøma'nø'oyajepøji'ṉ, porque Rahajbis vøj pyøjcøchoṉyaju Israel pøn minu'is tyu'nisyaj nas.
32 Pero ji'n jujche mus mi ndza'maṉvacpø'jatyamø ti chøcyaj vya'ṉjamyajpapø'is, porque ji'nam tzi' tiempo va'cø ndzam ti chøc Gedeo'nis, ti chøc Barajquis, ti chøc Sanso'nis, ti chøc Jefte'is, ti chøjque't Davijdis, ti chøjque't Samuejlis, y tza'maṉvajcoyajpapø'is ti chøcyaj je'is. 33 Mumu je'is vya'ṉjamyaj Dios, y por eso jetcøtoya veneta'mbø'is møja cumguy oy ñøquipyaje y tyoñaju; veneta'mbø aṉgui'myaj vøpøpit. Veneta'mbø'is vya'ṉjamyaj Dios y por eso Diosis cyotzonyaju como oyuse vyinbøjayaje que maṉba cyotzoṉyaje. Veneta'mbø ni ti ja ñøtzøcyaj møjaca'ṉis. 34 Veneta'mbø ni ti ja ñøtzøcyaj pømi nembapø juctyøjquis, venetambø ni jutipø'is ja mus yaj ca'yajø espadaji'ṉ. Cuando vya'ṉjamyaj Dios mochita'mbø'is, entonces pømi'øyaju quipcu'yomo, ja ña'tze quipyajø; myacnøpoyaj emøta'mbø soldado. 35 Ityajuna'ṉ yomo oyupø'is ca'yaj tyøvø y visa'yajque'tuti, y vyøco pøjcøchoṉyajque'tuti.
Ityajuna'ṉ eyapø vøtina'ṉ yac toya'isyajtøju, hasta que ca'yaju. Muspana'ṉ yaj cotzocyajø, pero ja syunaj ñe'cø; porque ni'aṉjamyaju que vale más va'cø cya'yajø y va'cø visa'yaj más vøjpø itcu'yomo. 36 Eyata'mbø cyøsijcøyajtøju y nacscøtzictzicvøyajtøju; y eyata'mbø vatyajtøju tø'ṉguji'ṉ y somyajtøju. 37 Eyata'mbø puṉga'yajtøj tza'ji'ṉ; eyapø vyøcjacyajtøju sierraji'ṉ, eyapø tzøcna'chajtøju va'cø jana vya'ṉjam Dios pero ja ña'chajø. Eyapø yaj ca'yajtøju espadaji'ṉ. Eyapø vitmaṉvitmaṉyaju vitca'møyajupø borrego nacaji'ṉ y chivu nacaji'ṉ, pobreta'mbøte, ja ityajøna'ṉ ni tiyø, yac toya'isyajtøjupø, yacsutzøcyajtøjupø; 38 aunque jicta'm vøti más vøjco'nita'm que ji'n eyata'mbø nascøspø pønseta'm. Yømøc teymøc vityaju ja ijnømømø tøtzønasomo y cotzøjcomse'ṉomo; o ityaj cotzøc aṉdyu'ṉomda'm, y nasacø'mbø tzatøjcomda'm. 39 Mumu jicø vøcotzøcyajtøju porque vya'ṉjamyaj Dios, pero ja pyøjcøchoṉyajøtøc lo que ti chajmayajupø Diosis ya'møcta'mbø pøn. 40 Porque Diosis cyoqui'psu va'cø tø tzi'tam más vøjpø tiyø tø øjtzi, parejo vyøjom va'cø tø pujtamø jicji'ṉda'm.