13
Bernabé len Saulo uzulaojëꞌ rdajëꞌ rguixogueꞌjëꞌ benëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi tu tu yedyi
Naꞌra entre ja benꞌ nao xneza Jesús nitaꞌ ciudad Antioquía, uzu yaca benꞌ psëdi udixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Uzu tu benꞌ lao Simón Gaso. Lëscanꞌ uzurë tu benꞌ yedyi Cirene laonëꞌ Lucio. Lëscanꞌ uzurë itunëꞌ laonëꞌ Manaén, benꞌ abgulalë Herodes. Naca Herodes gobernador quie estado Galilea. Lëzi ciudad Antioquía nitaꞌlë Saulo len Bernabé len los demásyaquëꞌ. Biz̃i cati guca tu dza rionlaꞌadyiꞌyaquëꞌ Diuzi rueyaquëꞌ ubasi, hora naꞌ unë Bichi Be quie Diuzi gudyinëꞌ lejëꞌ:
―Uleudaꞌ Bernabé len Saulo ta tzioyaquëꞌ hueyaquëꞌ ca tu dyin reꞌendaꞌ hueyaquëꞌ.
Quie lenaꞌ bipsanjëꞌ bëyaquëꞌ ubasi. Caora naꞌ du rulidzayaquëꞌ Diuzi, naꞌ bdaꞌyaquëꞌ naꞌajëꞌ guicho Bernabé len Saulo unabayaquëꞌ gacalë Diuzi leyaquëꞌ.
Yaca apóstol naꞌ udixogueꞌjëꞌ benëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi isla Chipre
Naꞌra useꞌelaꞌ Bichi Be quie Diuzi leyaquëꞌ uzaꞌyaquëꞌ zioyaquëꞌ ciudad Seleucia. Caora naꞌ udejëꞌ yedyi naꞌ uyuꞌuyaquëꞌ luꞌu barco ta idyinyaquëꞌ isla Chipre. Naquiëꞌjëꞌ Juan Marcos ta gacalënëꞌ leyaquëꞌ. Naꞌra cati bdyinyaquëꞌ yedyi Salamina. Caora naꞌ rioyaquëꞌ luꞌu sinagoga quie ja benꞌ nacaja benꞌ Israel, uzulaoyaquëꞌ rguixogueꞌjëꞌ leyaquëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Pues udayaquëꞌ duz̃ete isla Chipre bdyinyaquëꞌ yedyi Pafos. Naꞌ yatilayaquëꞌ tu benꞌ Israel laonëꞌ Barjesús. Naquëꞌ benꞌ brujo, nanëꞌ rnëꞌ puro xtiꞌidzaꞌ Diuzi, dechanꞌ benꞌ hueziꞌ yëꞌ. Pues benꞌ brujo naꞌ zuëꞌ lao benꞌ naca gobernador laonëꞌ Sergio Paulo. Pues gobernador naꞌ naquëꞌ benꞌ de pensari. Bënëꞌ mandado tzexiꞌyaquëꞌ Bernabé len Saulo, porque reꞌennëꞌ yenëꞌ con cabëꞌ naca xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Pero benꞌ brujo naꞌ laorënëꞌ Elimas, bënëꞌ contra Bernabé len Saulo. Biguꞌunnëꞌ gale gobernador xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Naꞌra Saulo naꞌ laorënëꞌ Pablo, du yuꞌunëꞌ Bichi Be quie Diuzi, unaꞌnëꞌ benꞌ brujo dyëꞌëdi, unëꞌ gudyinëꞌ lëbëꞌ:
10 ―Benꞌ hueziꞌ yëꞌ, benꞌ mala nacoꞌ. Nacoꞌ z̃iꞌi taxiꞌibiꞌ. Puro tamedian rguiloloꞌ rueloꞌ. ¿Bixquienꞌ birsanloꞌ rziuꞌ benëꞌ yëꞌ bireꞌenloꞌ galeyaquëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi? 11 Pues naꞌra abdyin hora hue Diuzi luëꞌ castigo. Gacoꞌ benꞌ laochula. Zëdza ni siquiera xniꞌ obidza bira ilëꞌëloꞌ.
Caora naꞌ laochulate lao benꞌ brujo, bira blëꞌënëꞌ. Naꞌ unabayëchiꞌnëꞌ gudyinëꞌ nu benꞌ bëxo nëꞌë, benꞌ bequiëꞌ lëbëꞌ. 12 Caora blëꞌë gobernador cabëꞌ guca quie benꞌ brujo, naꞌra gulenëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Tu begaꞌnzinëꞌ bebanzinëꞌ con cabëꞌ naca yelaꞌ huaca quie xtiꞌidzaꞌ Señor quiero Jesucristo.
Bdyin Pablo len Bernabé ciudad Antioquía ga nebaba Pisidia
13 Naꞌra Pablo lënëꞌ yaca benꞌ zaꞌlënëꞌ, uzaꞌyaquëꞌ yedyi Pafos con luꞌu barco zioyaquëꞌ bdyinyaquëꞌ yedyi Perge ga nebaba Panfilia. Pero Juan Marcos naꞌ psanlaꞌadyiꞌnëꞌ leyaquëꞌ bezaꞌnëꞌ naꞌ, bedyinnëꞌ ciudad Jerusalén. 14 Caora naꞌ udeyaquëꞌ yedyi Perge bdyinyaquëꞌ ciudad Antioquía ga nebaba Pisidia. Caora guca dza huezilaꞌadyiꞌ, uzaꞌyaquëꞌ zioyaquëꞌ luꞌu sinagoga ureꞌyaquëꞌ. 15 Ude beyudyi unë yaca benꞌ reꞌ naꞌ diꞌidzaꞌ bzu Moisés len yaca los demás benꞌ profeta lëꞌë guichi, naꞌra useꞌelaꞌ yaca xanꞌ sinagoga tu benꞌ unë gudyinëꞌ leyaquëꞌ:
―Bichaꞌ, chi reꞌenle yëbile ja benëꞌ bi diꞌidzaꞌ, huazaqueꞌ yëbilejëꞌn naꞌa.
16 Pues naꞌra uzuli Pablo ga reꞌnëꞌ, bënëꞌ seña conlë naꞌanëꞌ tacuenda naꞌ initaꞌjëꞌ chizi uzënagayaquëꞌ quienëꞌ. Naꞌra unëꞌ rëbinëꞌ leyaquëꞌ:
―Ulezëcara nagale leꞌe benꞌ Israel len yugulu leꞌe benꞌ rionlaꞌadyiꞌrë Diuzi. 17 Psere Diuzi xuzixtaꞌoro bënëꞌ uyeyaquëꞌ gucayaquëꞌ benꞌ zë dza nenitaꞌjëꞌ yu binaca quieyaquëꞌ, yu nebaba nación Egipto. Conlë yelaꞌ huaca quienëꞌ gucalënëꞌ xuzixtaꞌoro bezaꞌyaquëꞌ naꞌ. 18 Pero con paciencia uz̃iꞌz̃e Diuzi quieyaquëꞌ dza udayaquëꞌ chopa galo iza tu paraje ga bidyia yuꞌu. 19 Caora naꞌ bdyiaguiꞌ Diuzi gadyi yedyi ta nebaba Canaán, bëꞌnëꞌ xuzixtaꞌoro layu quie benꞌ naꞌ gucan quieyaquëꞌ. 20 Naꞌra cadu tapa gayuhua iza yu gatzo ulio Diuzi yaca benꞌ gaca juez quieyaquëꞌ ta inabëꞌnëꞌ leyaquëꞌ. Canaꞌzi begaꞌnnan hasta dza rda tu benꞌ profeta laonëꞌ Samuel. 21 Hora naꞌ unaba xuzixtaꞌoro usere Diuzi tu rey, benꞌ inabëꞌ leyaquëꞌ. Naꞌra ulio Diuzi tu benꞌ laonëꞌ Saúl, z̃iꞌi Cis. Naquëꞌ diadza quie xuzixtaꞌoro Benjamín, benꞌ unitaꞌ dza naꞌte. Naꞌra guquëꞌ rey quieyaquëꞌ cadu chopa galo iza. 22 Pero uderala cati beziꞌ Diuzi yelaꞌ rnabëꞌ quie Saúl, bënëꞌ mandado gaca David rey quieyaquëꞌ lao laza Saúl. Naꞌra quie rey David unë Diuzi caora unëꞌ rëbinëꞌ xuzixtaꞌoro: “Naꞌa sí, baoliogaꞌ David z̃iꞌi Isaí ta gaquëꞌ rey quiele, porque rexedaꞌnëꞌ ruenëꞌ du guicho du laꞌadyiꞌnëꞌ con ta reꞌendaꞌ huenëꞌ.”
23 Naꞌra nernë Pablo rëbinëꞌ leyaquëꞌ:
―Según ca compromiso bë Diuzi dza naꞌte, ulionëꞌ de entre yaca z̃iꞌisuba rey David nu benꞌ ute usela raꞌo yeyoro ga zu Diuzi. Naca Jesús lëbenꞌ ulionëꞌ ta ute uselanëꞌ raꞌo. 24 Pues tu zaquixogueꞌ Jesús xtiꞌidzaꞌ Diuzi, udixogueꞌ Juan bautista raꞌo de que yuguluro reyaꞌalaꞌ utzaꞌro pensari quiero cuenda hueꞌ Juan laoro. 25 Naꞌra cati baruen bago dza gati Juan unëꞌ: “Raquele nacaꞌ Cristo, pero binacaꞌ Cristo. Zazaꞌrala benꞌ naca Cristo. Tantozi nacarëꞌ benꞌ belao ca nëꞌëdiꞌ, ni lëꞌëtiꞌ bibizacaꞌ ni siquiera biyeyaz̃ogaꞌ cuiogaꞌ guidi yuꞌu niꞌanëꞌ.”
26 Naꞌra nernë Pablo rëbinëꞌ lejëꞌ:
―Leꞌe benꞌ z̃iꞌisuba xuzixtaꞌohuaꞌ Abraham, len leꞌe benꞌ tula, benꞌ rionlaꞌadyiꞌrë Diuzi, nacan para leꞌe diꞌidzaꞌ rniaꞌ niga. Rguixogueꞌn quie benꞌ ute usela raꞌo yeyoro ga zu Diuzi. 27 Pues ja benꞌ nitaꞌ ciudad Jerusalén lente benꞌ rnabëꞌ quieyaquëꞌ, binezijëꞌ chi z̃iꞌi Diuzi naca Jesús. Lëzi raqueyaquëꞌ rioñeꞌeyaquëꞌ bi reꞌen ina diꞌidzaꞌ bzu benꞌ profeta lëꞌë guichi caora cati rulabajëꞌ luꞌu sinagoga dza sábado. Pero birioñeꞌeyaquëꞌn, dechanꞌ bëyaquëꞌ yelaꞌ mala con ca una benꞌ profeta hueyaquëꞌ udaoyaquëꞌ Jesús xquia guꞌunyaquëꞌ gutiyaquëꞌ lëbëꞌ. 28 Biz̃i biubinyaquëꞌ bi hueyaquëꞌ ta guti benꞌ rnabëꞌ Jesús, porque bibi dulaꞌ xquia de quienëꞌ. Canaꞌ guꞌunjëꞌ guti Pilato Jesús ta gatinëꞌ ca quie benꞌ de dulaꞌ xquia quie. 29 Naꞌra caora baguca quie Jesús con ca rna lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi ca gaca quie Jesús, bechizayaquëꞌ lëbëꞌ ga gutiëꞌ lëꞌë yaga cruzo yecachiꞌyaquëꞌ lëbëꞌ. 30 Pero pseban Diuzi lëbëꞌ zionëꞌ ptilëꞌ con yaca benꞌ quienëꞌ, benꞌ uzaꞌlë lëbëꞌ estado Galilea bdyinyaquëꞌ ciudad Jerusalén. 31 Pues zidza uzulënëꞌ yaca benꞌ quiëꞌ naꞌ. Leyaquëꞌ rguixogueꞌjëꞌ benëꞌ con ca guca quie Jesús.
32 ’Lëzi nëtoꞌ zëndoꞌ niga rguixogueꞌndoꞌ leꞌe xtiꞌidzaꞌ Diuzi, rguixogueꞌndoꞌ leꞌe de que según compromiso bëlë Diuzi xuzixtaꞌoro dza naꞌte, bzuëꞌ diꞌidzaꞌ quiëꞌ caora cati psebannëꞌ Jesús. 33 Lëzi para raꞌo pseban Diuzi lëbëꞌ, como nacaro z̃iꞌisuba leyaquëꞌ. Pseban Diuzi lëbëꞌ con cabëꞌ rguixogueꞌn lëꞌë guichi salmo chopa cabëꞌ rnën caniga: “Luëꞌ nacoꞌ z̃iꞌinaꞌ. Abdyin dza uluꞌenaꞌ yaca benꞌ nitaꞌ lao yedyi layu z̃iꞌinaꞌ luëꞌ.” 34 Lëzi una Diuzi dza naꞌte de que usebannëꞌ Jesús tacuenda yebannëꞌ tuzioli bira gaticazinëꞌ. Quie lenaꞌ unëꞌ caora nëꞌ: “Huecazaꞌ huen quiele según ca compromiso bëliaꞌ xuzixtaꞌole rey David.” 35 Lëzi rnën lëꞌë guichi tula cabëꞌ hue Diuzi quie z̃iꞌinëꞌ. Lenaꞌ rnën cani: “Bihueꞌnëꞌ lato itabo cuiaguiꞌ cuerpo quie z̃iꞌinëꞌ, benꞌ naca laꞌiya quienëꞌ.”
36 Naꞌra nernë Pablo rëbinëꞌ leyaquëꞌ:
―Pues xuzixtaꞌoro rey David, bënëꞌ cumplir con ca gudyi Diuzi lëbëꞌ dza nezunëꞌ yedyi layu. Pero bdyin dza quienëꞌ gutinëꞌ yecachiꞌyaquëꞌ lëbëꞌ ga racachiꞌyaquëꞌ xuzixtaꞌoro. Naꞌra utabo cuerpo quienëꞌ, 37 pero biutabo cuerpo quie Jesús, porque pseban Diuzi lëbëꞌ. 38 Bichaꞌ, reyaꞌalaꞌ inezile de que lao naꞌa Jesús yeziꞌz̃e Diuzi dulaꞌ xquia quiele. 39 Lëscanꞌ lao naꞌa Jesús hualëꞌë Diuzi yugu benꞌ nao xneza Jesús benꞌ laxtaꞌo yëri. Pero quie ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa Moisés, bide fuerza valor quie ley naꞌ ta ilëꞌë Diuzi benꞌ nao ley naꞌ benꞌ laxtaꞌo yëri. 40 Pues quie lenaꞌ gapale cuidado ta bigaca quiele con ca bzu ja benꞌ profeta lëꞌë guichi cati una Diuzi cani:
41 Huaꞌ tu yelaꞌ milagro quiaꞌ dza rdale yedyi layu, pero yelaꞌ yaladyiꞌ quiele, bigalele quie yelaꞌ milagro quiaꞌ huaꞌ.
Baꞌalaꞌcazi nu benꞌ yexiꞌidzeꞌnëꞌ leꞌe, bigalecazile.
Tu yebanzile ilëꞌële con ca huaꞌ entre leꞌe, pero como danꞌ biralele, lenaꞌ udyiaguiꞌa leꞌe.
Canaꞌ una Pablo udixogueꞌnëꞌ leyaquëꞌ con cabëꞌ una Diuzi dza naꞌ.
42 Naꞌra cati bero Pablo len yaca laguedyinëꞌ luꞌu sinagoga, benꞌ zë, benꞌ bzënaga quiëꞌ, unabajëꞌ lëbëꞌ chi biyeguidëꞌ ixunꞌ ta yexiꞌidzeꞌnëꞌ leyaquëꞌ mazera. 43 Naꞌra bedzatzayaquëꞌ luꞌu sinagoga, pero zë benꞌ Israel len benꞌ tula, benꞌ naotzegue religión quie benꞌ Israel, unaoyaquëꞌ ziolëyaquëꞌ Pablo len Bernabé tu neza. Caora naꞌ bëꞌ Pablo len Bernabé leyaquëꞌ consejo gudyiyaquëꞌ leyaquëꞌ biyuhuëdiyaquëꞌ inaoyaquëꞌ xneza Diuzi nun quie ulio Diuzi nedyëꞌë Diuzi leyaquëꞌ.
44 Naꞌra beyaꞌ xunꞌ bedupa casi yugu benꞌ yedyi luꞌu sinagoga ta uzënagayaquëꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi. 45 Naꞌra cati blëꞌë yaca los demás benꞌ Israel cabëꞌ abedupa benꞌ zë uzënagayaquëꞌ ca una Pablo, caora naꞌ gucaz̃ëꞌyaquëꞌ uzulaoyaquëꞌ rnëlëyaquëꞌ Pablo hasta ptasi bnioyaquëꞌ lëbëꞌ. 46 Pues hora naꞌ bibdzebi Pablo len Bernabé unayaquëꞌ rëbiyaquëꞌ leyaquëꞌ cani:
―Pues tanëro reyaꞌalaꞌ zaꞌndoꞌ quixogueꞌndoꞌ leꞌe xtiꞌidzaꞌ Diuzi porque nacale benꞌ Israel. Pero naꞌ leꞌe bireꞌenle uzënagale. Bireꞌenle gun Diuzi leꞌe yelaꞌ neban tuzioli. Quie lenaꞌ yezaꞌndoꞌ niga tzetixogueꞌndoꞌ yaca benꞌ binaca benꞌ Israel con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi. 47 Porque canaꞌ useꞌelaꞌ Diuzi nëtoꞌ unëꞌ gudyinëꞌ cani:
Bzuaꞌ leꞌe ca quie tu guiꞌ z̃e tacuenda ilëꞌë yaca benꞌ tula, benꞌ binaca benꞌ Israel.
Iseꞌelaꞌ leꞌe ta tzetixogueꞌle xtiꞌidzaꞌ yaca benꞌ nitaꞌ yedyi zituꞌ gula.
48 Naꞌra bëꞌ be yaca benꞌ binaca benꞌ Israel ca unë Pablo, legazi redaohueyaquëꞌ nayaquëꞌ naca dyaꞌa xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Pues gule yaca benꞌ ulio Diuzi, yaca benꞌ reꞌen Diuzi gataꞌ yelaꞌ neban quie tuzioli. 49 Naꞌra bipsan benꞌ quie Jesús quixogueꞌyaquëꞌ benꞌ nitaꞌ yugulu yedyi reꞌ naꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. 50 Pero bala benꞌ Israel bëꞌlëyaquëꞌ benꞌ belao quie yedyi, lente bala nigula balaꞌana diꞌidzaꞌ. Unabayaquëꞌ chi bigacalëyaquëꞌ leyaquëꞌ ta yebioyaquëꞌ Pablo len Bernabé ciudad naꞌ. 51 Caora naꞌ pchibi Pablo len Bernabé yu bëxte dyia huarache quieyaquëꞌ, porque según costumbre quieyaquëꞌ, lenaꞌ nacan seña de que psaca benꞌ ciudad naꞌ leyaquëꞌ bizinaquezi. Caora naꞌ bezaꞌjëꞌ ziojëꞌ ciudad Iconio. 52 Pero con ca tu yaca benꞌ bagule xtiꞌidzaꞌ Jesús, uyuꞌuyaquëꞌ Bichi Be quie Diuzi redaohuetzegueyaquëꞌ.