11
Una Pablo quie ja benꞌ huiziꞌ yëꞌ, benꞌ na naca ja apóstol
Rnabaꞌ cule laole uzënagale quiaꞌ dyëꞌëdi laꞌacazi chi raquele rniaꞌ leꞌe pensari tondo. Con ca iniaꞌ leꞌe, huele cule uzënagale quiaꞌ. Naca dyin quie Diuzi nedyëꞌëdaꞌ leꞌe, lenaꞌ reꞌendaꞌ usedyinaꞌ leꞌe lao Cristo biuyoguele benꞌ tula yëꞌ. Reꞌendaꞌ huaꞌ quiele ca quie rue nu xuzi nigula. Reyaꞌalaꞌ usedyinnëꞌ z̃iꞌinëꞌ cuidiꞌ lao xquiubiꞌ biuyogue z̃iꞌinëꞌ benꞌ tula yëꞌ. Pero como conlë yelaꞌ sinꞌ quie xanꞌ taxiꞌibiꞌ guquen forma ca bëla uz̃iꞌn Eva yëꞌ, lëscanꞌ rdëbidaꞌ utëbi benꞌ tula pensari quiele cuenda usanlaꞌadyiꞌle bira inaole tuzi xneza Cristo du guicho du laꞌadyiꞌle. Porque dyëꞌëdi raxele ruzënagale cabëꞌ diꞌidzaꞌ na nu benꞌ tula, nu benꞌ rida rguixogueꞌ leꞌe netzaꞌla cabëꞌ udixogueꞌndoꞌ leꞌe quie Jesús. Pues dyëꞌëdi rezilaꞌadyiꞌle quie bichi be tula, bichi be binaca Bichi Be quie Diuzi ta uyezilaꞌadyiꞌle dza naꞌ. Lëscanꞌ dyëꞌëdi ruzënagale diꞌidzaꞌ rguixogueꞌ benꞌ tula, diꞌidzaꞌ binacan lëbi con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi unandoꞌ leꞌe dza naꞌ. Pues rniaꞌ cala zacaꞌ nëꞌëdiꞌ menosra cabëꞌ nu benꞌ naole neza quie, nu benꞌ rnale naca apóstol huen gula. Laꞌacazi ruen zëdi quiaꞌ ta hueꞌliaꞌ leꞌe diꞌidzaꞌ, cala binezdaꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Lenaꞌ babluꞌendoꞌ ladole conlë yugute cabëꞌ bëndoꞌ laole.
¿Bi ca nale? ¿Tamala biaꞌ udixoguiꞌa leꞌe diꞌidzaꞌ laꞌiya quie Diuzi, naꞌ biunabaꞌ leꞌe ni tu centavo? ¿Tamala biaꞌ, bedzagalaohuaꞌ cuenda gacaliaꞌ leꞌe gataꞌ tahuen quiele? Hasta uz̃iꞌa dumi ta ben benꞌ nitaꞌ yedyi tula nëꞌëdiꞌ cuenda tu de len biaꞌ gasto udixoguiꞌa leꞌe xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Catu uzuliaꞌ leꞌe dza naꞌ, bide ta huaꞌ gasto, ni tule bibiaꞌ leꞌe zëdi inabaꞌle gunle quie gasto quiaꞌ. Pero ja benꞌ bichiro, benꞌ uzaꞌ yu nebaba Macedonia, lëjëꞌ benjëꞌ ta rdzioguedaꞌ. Canaꞌ udapaꞌ cuidado cuenda bihueliaꞌ ni tule zëdi gunle ta rdzioguedaꞌ. Pues canaꞌcazi biusanaꞌ hueliaꞌ leꞌe canaꞌ. 10 Tantozi nuz̃elaꞌadyaꞌ nezdaꞌ dyëꞌëdi con cabëꞌ rna diꞌidzaꞌ li quie Cristo, lenaꞌ nezdaꞌ nunu saqueꞌ udzun cabëꞌ zuaꞌ gusto yëbaꞌ ja benꞌ nitaꞌ yu nebaba Acaya ca naca tahuen biaꞌ quiele. 11 Naꞌra ¿bixquienꞌ uniaꞌ canaꞌ? ¿Nun quie binedyëꞌëdaꞌ leꞌe uniaꞌ canaꞌ? Cala lenaꞌ. Nezi Diuzi con cabëꞌ nedyëꞌëdaꞌ leꞌe. 12 Biusanaꞌ huaꞌ cabëꞌ ruaꞌ laꞌacazi chi zu benꞌ na nacarëjëꞌ apóstol ca nëtoꞌ. Najëꞌ de yelaꞌ rnabëꞌ quiejëꞌ ruejëꞌ ca apóstol tu lëbizi cabëꞌ nëtoꞌ. 13 Pero binacan con cabëꞌ najëꞌ. Binacajëꞌ dugalo apóstol. Yëꞌzi rziꞌjëꞌ ruejëꞌ cuinjëꞌ ca apóstol quie Cristo. 14 Lenaꞌ binacan ta yebanero, como danꞌ hasta cuin xanꞌ taxiꞌibiꞌ Satanás yëꞌzi rziꞌnëꞌ ruenëꞌ cuinnëꞌ ca tu ángel rseniꞌn ca xniꞌ guiꞌ. 15 Canaꞌ biyebanero cabëꞌ rue benꞌ naque quie xanꞌtaxiꞌibiꞌ. Yëꞌzi rziꞌjëꞌ ruejëꞌ ca benꞌ rue tahuen. Pero hue Diuzi lëjëꞌ castigo con cabëꞌ naca tamala bëjëꞌ.
Una Pablo cabëꞌ uz̃acayudyinëꞌ danꞌ naquëꞌ apóstol
16 Rniaꞌ leꞌe tatula: Bihuele pensari chi racaꞌ luco. Pero chi canaꞌ ruele pensari, ulegun lato iniaꞌ leꞌe ca rnë benꞌ raca luco cuenda hueriaꞌ pensari ca quie benꞌ hue cuine benꞌ z̃e. 17 Quele mandado quie Cristo rniaꞌ cabëꞌ rniaꞌ ni. Rniaꞌ ca quie benꞌ raca luco. Rniaꞌ ca quie benꞌ rue cuine benꞌ z̃e. 18 Nun quie nitaꞌ benꞌ zë ruejëꞌ benꞌ z̃e cuinjëꞌ, lega raxejëꞌ ta de lao yedyi layu, lëscanaꞌrë nëꞌëdiꞌ, hueriaꞌ ca quie benꞌ rue cuine benꞌ z̃e. 19 Canaꞌ huaꞌ como danꞌ leꞌe nale nacale benꞌ rioñeꞌe, nale huazuele dyëꞌëdi huele gan ca na benꞌ luco. 20 Pues leꞌe redaohuele huele ca mandado ziꞌlaza huegadyijëꞌ leꞌe huele quiejëꞌ. Redaohuele cati cubajëꞌ ta de quiele, redaohuele cati inabëꞌjëꞌ leꞌe ta ziꞌlaza gula, redaohuele cati gacaz̃ëꞌjëꞌ leꞌe, hasta redaohuele cati capajëꞌ laohuele. 21 Pero redueꞌdaꞌ iniaꞌ leꞌe nëtoꞌ bibeyaz̃ondoꞌ huelëndoꞌ leꞌe canaꞌ.
Pero cabëꞌ rue ja benꞌ naꞌ, ruejëꞌ cuinjëꞌ benꞌ z̃e, lëscanꞌ hueriaꞌ cuinaꞌ benꞌ z̃e laꞌacazi ruen zi inëriaꞌ ca benꞌ luco. 22 Quie lenaꞌ inabaꞌ leꞌe, ¿naca ja benꞌ naꞌ benꞌ rnë diꞌidzaꞌ hebreo? Lëscanꞌ nëꞌëdiꞌ, rnëriaꞌ diꞌidzaꞌ hebreo. ¿Nacajëꞌ benꞌ Israel? Lëscanꞌ nëꞌëdiꞌ, nacariaꞌ benꞌ Israel. ¿Nacajëꞌ z̃iꞌisuba Abraham? Lëscanꞌ nëꞌëdiꞌ, nacariaꞌ z̃iꞌisuba Abraham. 23 ¿Tali naꞌ nacajëꞌ benꞌ rue mandado quie Cristo? Rniaꞌ leꞌe cala mandado quie Cristo ruejëꞌ. Pero nëꞌëdiꞌ sí, ruaꞌ dugalo mandado quie Cristo. Ca rnë benꞌ tondo, canaꞌ rniaꞌ niga. Pues ganura zu rue dyin quie Cristo ca nëꞌëdiꞌ. Ganura zu rguijëꞌ ruꞌejëꞌ ziꞌ quie ca nëꞌëdiꞌ. Ga nu benꞌ zu rudzeꞌjëꞌ luꞌu dyiguiba ca nëꞌëdiꞌ. Tazë lasa bën z̃udyi quiaꞌ guti ja benëꞌ nëꞌëdiꞌ. 24 Hasta benꞌ yedyi quiaꞌ, benꞌ Israel, bëjëꞌ nëꞌëdiꞌ castigo. Gaꞌyoꞌ lasa udijëꞌ nëꞌëdiꞌ galobechi ga huio guidi. 25 Tzona lasa udijëꞌ nëꞌëdiꞌ yaga. Itu lasa udijëꞌ nëꞌëdiꞌ yo. Tzona lasa betu barco yuꞌa luꞌu nisadaoꞌ. Tu lasa uz̃ubaꞌ lao nisadaoꞌ tu dza tu yela. 26 Zë lasa uzaꞌa uyaꞌa zituꞌ. Zë lasa ben z̃udyi quiaꞌ huaꞌ yao z̃e nëꞌëdiꞌ. Zë lasa ben z̃udyi quiaꞌ cuan ja benëꞌ ta de quiaꞌ. Zë lasa ben z̃udyi quiaꞌ hue ja benꞌ yedyi quiaꞌ bizinaquezi len nëꞌëdiꞌ. Zë lasa ben z̃udyi quiaꞌ hue ja benꞌ yedyi tula bizinaquezi len nëꞌëdiꞌ. Zë lasa ben z̃udyi quiaꞌ ga naca ciudad, ga naca lao yaꞌa, ga naca lao nisadaoꞌ. Zë lasa ben z̃udyi quiaꞌ nun quie benꞌ na najëꞌ xneza Cristo, pero bëꞌ nazijëꞌ. 27 Biaꞌ dyin ziꞌi guca zëdi quiaꞌ. Zë lasa bigusiaꞌ bedu yela. Zë lasa bedzagalaohuaꞌ uduaꞌ. Zë lasa bedzagalaohuaꞌ ubilidaꞌ. Zë lasa biaꞌ ubasi. Zë lasa bedzagalaohuaꞌ nun quie tazaga. Zë lasa bedzagalaohuaꞌ nun quie bdzioguedaꞌ z̃abaꞌ.
28 Canaꞌ guca quiaꞌ, pero bineyudyi ca tazëdi raca quiaꞌ. Yugu dza raquedaꞌ rdëbidaꞌ quie ja benꞌ nao xneza Jesús nitaꞌ tu tu yedyi. 29 Chi zu benꞌ rdzebi inao xneza Cristo, yeyëchiꞌlaꞌadyaꞌ lëbëꞌ ca quie nëꞌëdiꞌ nacaꞌ benꞌ rdzebi inao xneza Cristo. Lëscanꞌ chi zu benꞌ bë yelaꞌ stuꞌ quie laguedyi, naꞌra nëꞌëdiꞌ rdzeꞌtzeguedaꞌ quie benꞌ bë yelaꞌ stuꞌ. 30 Chi ruꞌen lato huaꞌ cuinaꞌ benꞌ z̃e, canaꞌ huaꞌ cuinaꞌ benꞌ z̃e nun quie bedzagalaotzaguiaꞌ uz̃acayudyaꞌ biaꞌ dyin quie Diuzi. 31 Diuzi, benꞌ naca Xuzi Señor quiero Jesucristo, benꞌ rulidzaro ruero balaꞌana laohue tuzioli, lëbëꞌ nezinëꞌ tali nacan ca rniaꞌ leꞌe. 32 Cati uzuaꞌ ciudad Damasco, caora naꞌ bë benꞌ naca gobernador quie rey Aretas mandado ta guida ja soldado gapajëꞌ ruꞌa yedyi ga de neza ta guxujëꞌ nëꞌëdiꞌ huejëꞌ nëꞌëdiꞌ preso. 33 Pero ja benꞌ compañero quiaꞌ, benꞌ nao xneza Jesús, lëjëꞌ bdzeꞌjëꞌ nëꞌëdiꞌ tu luꞌu chicuiti z̃e, belizajëꞌ nëꞌëdiꞌ ruꞌa ventan zu lëꞌë besu ta zu nusio ruꞌa yedyi. Canaꞌ guca ulaꞌ bibëxujëꞌ nëꞌëdiꞌ.