21
Gon ne bdeed tib wnaa viud
(Mt. 24:1‑2; Mr. 12:41‑44; 13:1‑2)
Laa Jesús no leṉ yadoo ga noseed me miech. Ga no me, goṉ me zha rdziṉ grë zha ricw, nroob dimi rsaṉ zho leṉ alcancí ne zob ga. Tibaque zeeṉe bdziṉ tib wnaa viud, tib meṉ proba, ye me laa me psaṉ chop gaay win leṉ alcancí co. Zeeṉe goṉ Jesúsa, rëbchaa me:
―Gneli naa lo to gaṉle, mazdraa goṉ non gon ne bdeed wnaa viud qui, lëdle grë gon ne psaṉ grë zha qui. Sac teḻ zha, dimi ne riaaṉle lo zho i rgogon zho; saṉgue wnaa prob qui goṉ, centav yeeṉ ne quianiese me, miṉe rnalopaa me gziuu pe yquiin me, per laa me bloogona.
Laa Jesús zieriee ga, zeeṉe psilo bla zha ne nac xpëëdscuel me, rlozhd gwi zho zha niaa yadoo co, rzee zdoo zho raṉ zho grë quie ne niaaw, grë ncuaaṉe ngaḻguiee leṉa. Zeeṉe goṉ mew, rëbchaa me lo zho:
―Niicle squitaa goṉ raṉ to niaaw niina, per zdziṉ dze ne nitlow, dib nacsew. Ni stib quie qui guiaaṉdraa zigne squi zhobxcuaaw i.
¡Nsin goḻso!
(Mt. 24:3‑28; Mr. 13:3‑23)
Bded ga, bnabdiidz zho lo me, rëb zho:
―Maestro, ¿poc dzigo gac miṉe bzeet luu ga? ¿Zha glu zeeṉe laaw ziaadyob gac?
Dzigo rëbchaa me lo zho:
―Nsin goḻso, zeeṉa choot yquidiede to. Sac nzian zha ne grieequia, guiab zho laa dze co bdziṉle, guiab zho zha nac Meṉ ne zëëble diidz ga cxeeḻ Dios. ¡Ib gliladzde tow! Zeeṉe gon to pa lo ndxiediḻ tib guiedz, pa lo noyacgaa grë diḻdox, ib gdziebde to. Ib none gac grë ncuaaṉ co, per lega loxaque miṉe csilosew ga.
10 ’Grë guiedz nroob, laaw tiḻnie saguiedz nrooba; grë zha ne rnabey grë guiedz nroob, laa zho tiḻnie sazha rnabey zho. 11 Nëzrii nëzrec csilo gni grë zhodox, nzian zaatne gaṉ miech gbin, zaatne glaangaa zho grë guieḻguidzdox. Nzian grë ncuaaṉe glu zhan gbaa, nzian grë ncuaaṉ co, ncuaaṉe ctseb miecha. 12 Per ansraa gac grë ncuaaṉ co, stsidiḻ miech to, squianaḻ zho to; znaaz zho to, tsiezo zho to lo wxtis ne rnabey yadoo, zha co co to ladzguiib, ni haxta ziezo zho to lo wxtis ne rnabey guiedz, loxaque porne nac to zha ne no xnëz naa. 13 Ga nagoṉ gdeeda diidz gnee to lo grë zha co, gacnaṉ zho gaṉle cho nac naa. 14 Ib guṉde to tso to zhgab dieṉ pe guiab to lo zho, zeeṉe laa to ctsire lo miṉe rquiaqui zho to; 15 sac naa gnedz guieḻbiini lo to, zeeṉe laa to gnee guieṉ to pe guiab to. Zha ne gona, squiaadiag zhow, per ni gdzield zho pe ctsire zho lo to.
16 ’Haxta pxoz to, xniaa to, bets to, grë meṉlidz to, grë zha ne ndzieeldiidz to, stsidiḻ zho to, lëëque zha tsielo to ladznia zha ne csacsi to. Lo grë to, zio zha ne haxta zet ladznia grë zha co. 17 Grëse miech glëë gaṉ to porne nac to zha ne no xnëz naa. 18 Nli stiche zho xquieḻmban to lo guidzliu rii, per, ¡ni tib guits guic to, grieelod zho gnitlo zho! 19 Tiblique sca goḻgac, sozite to lo naa, zeeṉa ygaa to guieḻmban ndzon ne gneedz Dios.
20 ’Zeeṉe gaṉ to igose guiedz Jerusalén ndxienap meṉguiib, naṉle to leṉ dze co laaw nitlo. 21 Grë zha ne no guiedz ne ngab Judé, none xooṉ zho tsie zho nëz yagui, ga tsietsolan zho. Zha ne no Jerusalén nu, none grieeniob zho. Grëgaa zha ne quia dziin dana, ib guiabd zho gbire zho lad guiedz. 22 Tib guieḻnëdox ne csiaab Dios gaṉ grë miech rii leṉ dze co, ga gac grë miṉe raquiet lo Xtiidz me ted zho. 23 ¡Prob grë meṉ wnaa ne lëëtse leṉ dze co zoney xpëëd, meṉ ne quianiegaa mëëd ne bii radz! ¡Mbandox ted miech, guieḻnëdox ne csiaab Dios gaṉ zho guiedz rii! 24 Zutxuu miech zho, zha ne tedlaagaa lo guieḻgut zeyzhoo miech zho, zhaase zhaase dan ne gueynie zho zho. Horco laa grë zha zit co, sëëb guṉcheṉ Jerusalén; haxta gdziṉ dze ne gnabey Dios griee zho.
Ziaad Jesús stib
(Mt. 24:29‑35, 42‑44; Mr. 13:24‑37)
25 ’Nzian grë ncuaaṉe glu lo ngbidz, glu lo mëë, glu lo mel. Mbanse gac miech, zdziebdox zho zeeṉe gon zho bidox ne tso tsasoli nisdoo. 26 Nzian zha ne haxta scow zho lo dzeb, zeeṉe laa zho gaṉ grëtaa ncuaaṉe noyac lo guidzliu leṉ dze co. Grë ncuaaṉe no zhan gbaa, nëzrii nëzrec gaca. 27 Horco bii zaṉ zho gaṉle zeeṉe laa naa ziaḻzëëb tib lo xcow con grë guieḻndzon, con grë poder ne rap naa. 28 Zeeṉe gaṉ to laa grë ncuaaṉ co rsilo noyac, nley goḻco zdoo to; ¡sac hor co laa Dios ycaania to!
29 ’Goḻzoob cuidad gaṉle zha nac yag guigw, beeḻzegaa pe stib yag. 30 Led raṉ to gaṉle, zeeṉe laa grë zhicwa racnieeṉ, laa zhiblaga rsilo rdzib, gase ruṉbey to laa mëë nëëg ziaadgaxle. 31 Scaque nagoṉ zeeṉe gaṉ to laa grë miṉe rne naa lo to nu rsilo noyac, dzigo naṉle to laa dze ne csilo gnabey Dios ziaadgaxle. 32 Gneli naa lo to gaṉle, nzian grë miech ne mban niina, bii zaṉ zho zeeṉe laa grë ncuaaṉ co gac; sac ible ncuaaṉe gaca. 33 Zdziṉ dze ne nitlo gbaa, nitlo guidzliu, saṉgue miṉe rne naa lo to nu nitloda; ible laaw none gac. 34-35 ¡Nsin sca goḻso, zaacse goḻgac! ¡Adeḻ gaḻ dze ne laa naa guiaḻ, leḻ lo grë ncuaaṉe ndzinlid, leḻ lo guieḻgonziu, leḻ lo grë zhgab ne rac lo guidzliu rii no to, zigne guṉ grëraa miech! Sac goṉ, lega naclew glanso naa. 36 Nligaa nsin goḻso. Tibaque goḻnab lo Dios, gacnieṉ me to peet gacde to lo grë guieḻnë co, iṉe peet xtoḻde to zeeṉe laa to gacredz lo naa.
37-38 Gzase leṉ dze co pseed me miech. Silgaw, miech guizhiu ne rdziṉ leṉ yadoo, parne yquiaadiag zho zhiwseed me. Guidze sca rseed me zho, laa pcow liu riebëz me cho Gui Oliv.