23
Tipayoon Yesu pa savsaveeŋ ila Piladus mata
(Mt 27:1-2,11-14; Mk 15:1-5; Yo 18:28-38)
Tovenen yes daba tonenen tisob timundig ve tigham Yesu tila, ve tipayoonda ila Piladus mata. Ghoro tiŋgal saveeŋ pani tighaze: “Yei nighita ŋgeu tonene moghon moghon ighamun tamtoghon tiei ŋgar todi, ve ipapazaagh di pa ghamuuŋ ŋgar samsamia naol. Ye iŋgalsekin di ighaze tipiyaav takes ila pa kinik tiina to Rom malep. Ve ipapakur tau ighaze ye Mesia ve kinik. Tauto nighami inim.” Lu 20:25; Mbaŋ 17:7
Tovenen Piladus ighason Yesu ighaze: “Vena, yom kinik to yes Yuda?”
Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Nanan taum saveeŋ tiom.” Yo 18:36
Tovenen Piladus isaav pa yes daba to watooŋrau toman ival tiina ighaze: “You naghita naghaze ŋgeu tonene, ye le sosor eta maau.”
Eemoghon yes daba tonenen tisaav ariaŋa pani tighaze: “Ŋgeu tonenen ilaghlaagh irau taan isob to Yudea, ve ighamun ŋgar to tamtoghon pa saveeŋ toni, ve ipapazaagh di, leso tizoor gavman to Rom aliŋa. Ye ipamundigin uraat toni izi taan suruvu to Galilaia, ve itaghoni inim inim le aazne ivot izi sualen.”
Tighur Yesu ila to Erod
Piladus ilooŋ saveeŋ tonene, ve ighason di ighaze: “O, ŋgeu tonene to Galilaia?”
Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Vee, ye to Galilaia.”
Piladus ilooŋ tighaze Yesu inim pa ndug to Erod iŋgini, tauto isakia Yesu ila to Erod, leso itiir saveeŋ toni. Pasa sawa tonenen, Erod inepneep izi Yerusalem paam. 8-9 Sawa mala, Erod ilooŋ Yesu varu, eemoghon ighita rita maau. Ye ighaze le ighita Yesu igham mbeb gharatooŋa eta. Tauto sawa to tigham Yesu ila ivot toni, Erod lolo poia kat, ve igham ghasoniiŋ naol pani. Eemoghon Yesu ipamuul aliŋa rita maau. Neneeŋa moghon. Is 53:7; Lu 9:9
10 Yes daba to watooŋrau toman yes ŋgara to tutuuŋ to tiyondyood tigharau Yesu, avodi iyaryaaŋ ve tiŋgal saveeŋ naol pani. 11 Ve Erod toman ndaaba toni tivelegi ve tipamogherani. Tigham nonogiiŋa poia eez inimale to yes kinik, ve tindudi pani. Ghoro tighami ve tighuri imuul ila to Piladus. 12 Muuŋ, Erod yesuru Piladus tiwaghurun koi pa taudi. Eemoghon sawa tonenen ve ila, lolodi pa taudi. Mbaŋ 4:27
Piladus iyok pa tirab Yesu izala ai pambarooŋ
(Mt 27:15-26; Mk 15:6-15; Yo 18:39–19:16)
13 Tovenen tigham Yesu imuul ila to Piladus, ve Piladus ipoi yes daba to watooŋrau ve daba pida toman ival tiina tinim tilup di, 14 ve isaav padi ighaze: “Alooŋ. Yam agham ŋgeu tonene inim, ve asaav aghaze ye ighamun ŋgar to tamtoghon tiam, ve ipapazaagh di, leso tizoor gavman to Rom aliŋa. Eemoghon you natiir saveeŋ toni ila matamim, ve nandeeŋ sosor toni eta inimale yam asavia ne maau. 15 Ve Erod paam indeeŋ sosor toni eta maau. Tauto tighami imuul inim. Tovenen aghita. Ŋgeu tonene, ye igham sosor tiina eta irau to tarabi imaat ne maau. 16-17 Tovenen you pale nalosi moghon, ve napuli ilat.” [Ndaman to naol ne, lupuuŋ tiina to Pasova ighaze ivot, gavana to Rom ighamgham tovene: Yes to tinepneep ila ruum to yabyabuuŋ lolo, ye irau ipul todi eez ivot.]
18 Eemoghon yes tisob tilup avodi, ve timboob tighaze: “Ŋgeu tonanan ineep malep. Urabi imaat, ve upul Barabas inim tiei.” 19 Barabas tonene, muuŋ ipazaagh tamtoghon ve tigham malmal izi Yerusalem pa tighaze tizurun gavman to Rom tighau. Ve irab tamtoghon timaat paam. Tauto tighuri ilooŋ ila ruum to yabyabuuŋ.
20 Piladus ighaze ipul Yesu ila. Tovenen itoov saveeŋ padi muul. 21 Eemoghon tinoknok bobaaŋ tighaze: “Urabi izala ai pambarooŋ! Urabi izala ai pambarooŋ!”
22 Tovenen Piladus isaav padi muul inim pae tol ighaze: “Narab sorokin ŋgeu tonene pasa? Ye igham sa sosor? You naghita naghaze ye igham sosor eta irau to imaat pani ne maau. Tovenen you pale nalosi moghon, ve napuli ilat.”
23 Eemoghon tiyok pa saveeŋ toni maau. Avodi iyaryaaŋ pa bobaaŋ tighaze Piladus irab Yesu izala ai pambarooŋ. Piladus itoova pa irab atedi. Eemoghon iraua maau. Pasa, avodi iyaryaaŋ kat. 24-25 Tovenen ye ilooŋ di, ve ipul ŋgeu to ival tiina lolodi pani ne, ivot pa ruum to yabyabuuŋ. Ye ŋgeu to muuŋ ipazaagh tamtoghon ve tigham malmal pa tizurun gavman to Rom tighau, ve irab tamtoghon timaat. Eemoghon Yesu, Piladus itaghon ival tiina ŋgar todi, ve ighuri ila ndaaba pida nimadi.
Yesu imbaad ai pambarooŋ toni
(Mt 27:32-44; Mk 15:21-32; Yo 19:17-27)
26 Tovenen ndaaba tigham Yesu, ve yesŋa tilaagh tila le tivot to ŋgeu eez to ndug Sairini, iza Simon. Ye ineep Yerusalem dige, ve ighaze ilooŋ ila pa ndug tiina. Yes ndaaba tighita, ve tikisi, ve tighur ai pambarooŋ to Yesu izala avara. Ghoro ana imbaada, ve ilaagh taghon Yesu, ve yesŋa tila. 27 Ival tiina kat titaghon di ve yesŋa tila. Ndiliva pida to tilaghlaagh toman di, lolodi isamin Yesu. Tovenen titaŋtaŋ pani. 28 Yesu indaleel padi, ve isaav padi ighaze: “Yam Yerusalem tidi, ataŋ payou malep. Ataŋ pa taumim ve ndinatumim. 29 Pasa, you nasaav payam. Muri, sawa samia kat pale ivot, ve asaav aghaze: ‘Oyai, aazne ndiliva to upadi, ve yes to tipoop sone, ve yes to payamyamŋa maau ne, irau lolodi poia.’ Mt 24:19; Lu 21:23
30 Sawa tonenen ighaze ivot, tamtoghon pale tisaav ila pa lolooz tighaze: ‘Apol anim atatab ghei lak!’ Ve tisaav pa ndug mbuŋa tighaze: ‘Azala poghomai ve alalai ghei lak!’ Is 2:19; Hos 10:8; Syg 6:16
31 Aghita. Aazne, tigham ŋgar tonene pa ai mbiti to iyondyood toman raua. Ighaze venen, pale sa mbeb ivot pa ai gorgori?”* Saveeŋ to Yesu tonene, pughu tovene: Ye ŋgeu to ghamuuŋ ŋgar poia. Eemoghon tighur pataŋani tiina kat pani. Ighaze venen, vena pa yes Israela to titaghon ŋgar poia maau, ve tizorzoor Maaron ŋgar toni?
Tirab Yesu izala ai pambarooŋ
32 Yes ndaaba tigham ndiran samsamiadi ru ve yesŋa tila paam. Leso tirab di timaat toman Yesu. 33 Tila tivot ndug eez to tiwaat iza tighaze ‘Tamtoghon Daba Rubruuba,’ ghoro tirab Yesu toman ndiran ru tonowen tizala ai pambarooŋ todi todi, ve tipayoon di tiza. Eez imonau ila pa Yesu nima waan, ve ite imonau ila pa nima ŋas.
34 Timonau, ve Yesu isaav ighaze: “O Tamaŋ, ureu sosor todi. Pasa, ŋgar to tighami ne, yes tighilaala maau.” Ghoro ndaaba tigham nonogiiŋa to Yesu toman mbeb toni pida tighaze tireii irau di. Tovenen tigham mogheraaŋ eez, leso ipatooŋ sei to pale igham sa mbeb. Mbo 22:18; Mt 5:44; Mbaŋ 3:17, 7:60
35 Ival tiina tiyondyood, ve timarar mbeb to ivotvot. Ve yes daba to Yuda paam tiyondyood, ve tipiyaav saveeŋ velegiiŋ pa Yesu tighaze: “Ye iuul tamtoghon naol. Ighaze onoon ye Mesia, ve Maaron ighuri pa uraat toni, ghoro iuul tau!” Mbo 22:7
36 Yes ndaaba paam tipamogherani. Tila tigharaui ve tigham vaen maŋiŋi, ve tizuzuuna izala toni pa ighun. Mbo 69:21
37 Ve tisaav pani: “Ighaze yom kinik to yes Yuda, ghoro uul taum!” 38 Ve timbood paesiiŋ to mateeŋ toni pughu izala ai pambarooŋ toni daba. Paesiiŋ tonowen isaav tovene: “Nene kinik to yes Yuda.” 39 Ndiran samsamiadi ru to timonau paam izala ai pambarooŋ, todi eez ipiyaav saveeŋ velegiiŋ pa Yesu ighaze: “Yom Mesia ne? Ighaze venen, uul taum ve yeru paam!”
40 Eemoghon ita ite iyaana ighaze: “Ah, yom umatughez pa Maaron maau? Tiŋgabiiz ghom tighaze yom ugham sosor tiina. Tauto aazne yom pale umaat unumale ŋgeu tonene. 41 Pataŋani to igham ghiit, nene deŋia. Pasa, nene sosor toit atia. Eemoghon ŋgeu tonene, ye igham sosor eta maau.”
42 Ghoro isaav pa Yesu ighaze: “O Yesu, sawa to unum ve upatooŋ pooz tiom ve tapirim ivot ighazooŋ, matam iŋgal ghou!”
43 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Onoon kat, you nasaav payom: Aazne, ituru pale taneep izi ndug to paghuna le paghuna kat.”
Yesu imaat
(Mt 27:45-56; Mk 15:33-41; Yo 19:28-30)
44-45 Ndag anunu iza inim bobodaaŋ, ghoro ndoroom tiina ivot irau taan isob, ve inepneep tovene le ndag ivool (3 kilok). Ghoro uli tiina to imonau ila Rumai Tiina lolo, ve iponpoon ndug to patabuaŋ kat ne, imarepreep inim ru. Igham 26:33; Yoel 2:31; Hib 9:3
46 Ve Yesu imboob aliŋa tiina ighaze: “Tamaŋ, nene naghur taug ilat yom nimam.” Isaav tovene le isob, ghoro iyavan ve imaat. Mbo 31:5; Mbaŋ 7:59; 1Pe 2:23
47 Daba to yes ndaaba ighita mbeb to ivot, ve ipait Maaron iza, ve isaav ighaze: “Onoon kat. Ŋgeu tonene, ye ŋgeu deŋia. Ye igham sosor eta maau.” 48 Ival tiina to tilup di ve tinim pa timarar mbeb to ivot ne, tighita mbeb naol tonenen, le lolodi ipataŋan kat. Tovenen tipambar atedi ve titaŋtaŋ, ve timuul tila pa ruum todi todi. Amos 8:10
49 Yesu ndita tisob, toman yes ndiliva to titaghoni ve yesŋa tilaagh Galilaia ve tinim, tiyondyood saguan, ve timarar mbeb to ivotvot pani. Mbo 38:11
Tighur Yesu paatu ila naal lolo
(Mt 27:57-61; Mk 15:42-47; Yo 19:38-42)
50-51 Yuda eez inepneep, iza Yosep. Ye to ndug Arimatea to ineep ila taan suruvu to Yudea. Ye ŋgeu deŋia eez, ve ŋgar toni poia. Ye ighurghur mata pa sawa to Maaron ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ. Ve ye ineep ila lupuuŋ tiina to yes daba to tiŋgin yes Yuda. Eemoghon ŋgar to tigham pa Yesu, ye iyok pani maau. 52 Tovenen ila to Piladus, ve ighasoni ighaze iyokia Yesu paatu pani. 53 Piladus iyok pani, tovenen Yosep toman ndiran pida tila tizugua Yesu paatu izi pa ai pambarooŋ, ve tinduni pa uli pisosooŋa. Ghoro tighami tila ve tighuri ilooŋ ila yaam saambu eez to tigharaata pataghaaŋ inim naal pa mateeŋa. Saambu tonowen, tighur mateeŋ eta ilooŋ ila sone.
54 Sawa tonenen, nene sawa to titar taudi pa umbom patabuaŋ. Ve rabrab izi wa. Tovenen umbom patabuaŋ ighaze ivot.
55 Ndiliva to yesŋa Yesu tilaagh Galilaia ve tinim Yerusalem, titaghon Yosep tila. Yes tighaze tighita ndug to tighur Yesu paatu pani, ve tighita igheen vena. Lu 8:1-3
56 Tighita le isob, ghoro timuul tila pa inadi to nepooŋ, ve tigharaat naunauŋ ve ŋgoreeŋ to vuzi popoia ne pa Yesu paatu. Ghoro sawa to umbom patabuaŋ ivot. Tovenen atedi izi itaghon tutuuŋ to Maaron.

*23:31: Saveeŋ to Yesu tonene, pughu tovene: Ye ŋgeu to ghamuuŋ ŋgar poia. Eemoghon tighur pataŋani tiina kat pani. Ighaze venen, vena pa yes Israela to titaghon ŋgar poia maau, ve tizorzoor Maaron ŋgar toni?