22
Yes daba to Yuda tikaal ataam pa tirab Yesu imaat
(Mt 26:1-5; Mk 14:1-2; Yo 11:45-53)
Sawa to lupuuŋ tiina to yes Yuda to tilup di pa suŋuuŋ ve tighan mberet to le yis maau, nene inim igharau wa. Sawa tonenen, tiwaata tighaze ‘Pasova.’ Igham 12:15+
Yes daba to watooŋrau toman yes ŋgara to tutuuŋ timatughez pa ival tiina to titaghon Yesu. Tighaze pale tipamundigin malmal ma venen. Tovenen tikaal ataam pa tikis Yesu ve tirabi imaat. Mbo 2:2; Mbaŋ 4:27
Yudas isaav ighaze ye pale ighur Yesu ila koia nimadi
(Mt 26:14-16; Mk 14:10-11)
Sawa tonenen, Sadan izeev Yudas Iskariot. Taghoniiŋa to Yesu saaŋgul ve ru, ye todi eez. Tovenen ye ila to yes daba to watooŋrau ve ŋginiiŋa to Rumai Tiina, ve yesŋa tiwasavon di pa sa ataam to pale ye ighur Yesu ila nimadi. Yes tilooŋ saveeŋ toni le lolodi poia kat, ve yesŋa timbua saveeŋ tighaze pale tigham le yaam pida. Yudas iyok pa saveeŋ todi, ve ila isasaŋan. Ighaze sawa poia eta ivot, ve ival tiina tineep toman Yesu maau, ghoro ighuri ila nimadi.
Taghoniiŋa to Yesu tila tigharaat aniiŋ to Pasova
(Mt 26:17-19; Mk 14:12-16; Yo 13:21-30)
Tinepneep le sawa to lupuuŋ tiina to ghaniiŋ mberet to le yis maau ne ivot. Ndag tonenen, nene sawa to tirab sipsip ndinatu pa ghanghaniiŋ to Pasova itaghon tutuuŋ to Maaron. Igham 12:18+
Tovenen Yesu imbaaŋ Petrus yesuru Yoan ighaze: “Yamru amuuŋ ala ve agharaat aad aniiŋ to Pasova. Leso rabrab, tala talup ghiit ve taghanghan.”
Yesuru tighasoni tighaze: “Yom ughaze nila nigharaata izi sine?”
10 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Yamru alooŋ ala ndug tiina Yerusalem, ghoro aghita ŋgeu eez imbaad ya ila uur, ve ilaagh iŋarua gham ilat. Matamim kisini ve ataghoni. Ruum sine to ighaze ye ilooŋ ila, yamru ataghoni alooŋ ala. 11 Ve asaav pa ruum tonowen tau aghaze: ‘Patoŋaaŋ toit ighason ghom ighaze: Ruum suruvu to yom ughuri pa yes loomba, ineep sine? Pasa, ye ighaze yesŋa taghoniiŋa toni tilup di sualen pa ghanghaniiŋ to Pasova.’ 12 Ŋgeu tonenen pale ipatooŋ ruum suruvu tiina eez payam. Ineep sala. Ndug to nepooŋ ve ghanghaniiŋ, nene tigharaata wa. Yamru agharaat aad aniiŋ tonowe.”
13 Yesu isavsaav padi le isob, ghoro yesuru tipuli, ve tilooŋ tila Yerusalem, ve tighita mbeb tisob tivot itaghon Yesu aliŋa. Tovenen tigharaat aniiŋ to Pasova tonowe.
Yesu yesŋa taghoniiŋa toni tighan aniiŋ to Pasova
(Mt 26:20-25; Mk 14:17-21; Yo 13:21-30)
14 Rabrab izi, ve sawa to Pasova ivot, ghoro Yesu toman mbaŋooŋa* Mbaŋooŋa tonene, nene taghoniiŋa saaŋgul ve ru to Yesu.
toni tilup di, ve mboledi izi ve tighanghan. 15 Ye isaav padi ighaze: “Ŋgar tiou iyaryaaŋ naghaze itiŋa talup ghiit ve taghan aniiŋ to Pasova tonene le isob, ghoro yabyabuuŋ igham ghou. 16 Ve you nasaav payam: Irau naghan aniiŋ to Pasova muul maau, le Maaron ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ, ve Pasova anoŋa toni ivot.” Lu 13:29, 14:15
Yesu irei mberet ve vaen pa taghoniiŋa toni
(Mt 26:26-30; Mk 14:22-26; 1Kor 11:23-25)
17 Ghoro Yesu igham rubruub vaen, ipait Maaron pani, ve izuzuuna ila todi. Ve isaav padi ighaze: “Aghami ve aghun le irau gham. 18 You nasaav payam: You pale naghun vaen muul maau, le irau Maaron ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ.”
19 Ghoro igham mberet, ipait Maaron pani, iteeva, ve ireii irau di. Ve isaav padi ighaze: “Nene you mindag. You pale napul taug namaat payam. Ŋgar to naghami ne, matamim kisini ve ataghoni. Leso matamim iŋgal ghou.” 1Kor 10:16-17
20 Tighan le isob, ghoro Yesu itaghon ŋgar raraate pa rubruub vaen. Ighami ve isaav ighaze: “Rubruub tonene, nene siŋ tiou to pale imaliŋ payam ve ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to ataam paghu to pale Maaron yesŋa tamtoghon tilup di tinim ee moghon. Igham 24:8; Hib 9:12+, 10:10
21 Eemoghon alooŋ. Tiam eez to inepneep toman ghiit ve taghanghan ne, pale ighur ghou nala koiagŋa nimadi. Mbo 41:9; Yo 13:21+
22 Onoon, Tamtoghon Natu pale itaghon ataam to Maaron ighuri pani. Eemoghon ŋgeu to pale ighuri ila koia nimadi, ye ikaria tau wa.” Mbaŋ 1:6, 2:23
23 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene, le tigham ŋgar naol, ve tiwaghasonin di tighaze: “O, iit tonene, sei pale igham tovene?”
Ŋgeu to iza tiina kat, ye irau itatan tau iza
(Mt 20:25-27; Mk 10:42-44)
24 Ghoro taghoniiŋa toni tiwazoran di pa todi sei to iza tiina kat ilib padi tisob. Mk 9:34+; Lu 9:46
25 Tovenen Yesu isaav padi ighaze: “Ŋgar to ndug ndug to Yuda maau ne, yam awatagi wa. Kinik todi tipapait taudi izadi, ve moghon moghon tipatooŋ tapiridi pa yes to tineep ila sambadi, ve titatan di. Ve daba pida to tiŋgin di, tighaze tamtoghon tipait di pa ulaaŋ to tighamgham padi. 26 Eemoghon ŋgar tovene ineep tiam malep. Tamtoghon to ighaze iza tiina kat ila lolomim, ye irau itatan tau iza, ve igham uraat payam inimale nditazimim muriadi. Ve ŋgeu to ighaze imuuŋ payam, ye irau imbees payam. 1Pe 5:3
27 Laak, sei to iza tiina? Ŋgeu to mbole izi ve ighanghan, ma ŋgeu to iŋgalŋgal aniiŋ ve imbesmbees pani? Nene ye to mbole izi ve ighanghan. Ve aghita. Aazne, you naneep toman gham, ve nambesmbees payam.” Mt 20:28; Yo 13:12+; Pil 2:7
28 “Onoon, tovaaŋ naol tivot payou. Eemoghon yam apul ghou maau. Ayondyood toman ghou le inim aazne. 29-30 Tovenen you pale naghur gham pa uraat to ghamuuŋ pooz, inimale Tamaŋ ighur ghou pa nagham pooz. Leso muri aneep ila inamim to ghamuuŋ pooz izi ndug tiou, ve aŋgin rumai saaŋgul ve ru to yes Israela. Ve itiŋa pale talup ghiit ila toŋ tiou, ve taghanghan ve taghunghun.” Mt 19:28; Lu 14:15; Syg 3:21, 19:9
Yesu isaav ighaze Petrus pale ipesamuni
(Mt 26:31-35; Mk 14:27-31; Yo 13:36-38)
31 Ghoro Yesu isaav pa Simon Petrus ighaze: “Simon, Simon, upatum ghom wa! Sadan izuaria tau ighaze igham gham anim le. Tovenen ye pale itoov ghurla tiam inimale ŋgeu to ilos wit toni ve itiri iza, leso ivalag anoŋa ila saguan, ve uli ila saguan. 2Kor 2:11; 1Pe 5:8
32 Eemoghon you naghur ghom ila suŋuuŋ tiou wa: Leso utap pa ghurla tiom sob. Ve sawa to yom utoor ŋgar tiom ve umuul, yom irau upalot toŋvetaz tiom.” Yo 17:9+, 21:15+
33 Petrus ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pa Yesu ighaze: “Tiina, you irau napul ghom maau. Ighaze tighur ghom ulooŋ ula ruum to yabyabuuŋ, nene pale ituru tala. Ve ighaze tirab ghom umaat, nene pale you paam, tirab ghou namaat toman ghom!”
34 Tovenen Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Nes Petrus, nasaav payom kat. Mboŋ aazne, yom pale upesamun ghou pae tol le isob, ghoro tatareek itaŋ.”
Yes taghoniiŋa irau tigham lugluug, pelpeel, ve buza, ve tilaagh toman di
35 Ghoro Yesu ighason taghoniiŋa toni ighaze: “Laak, muuŋ, sawa to nambaaŋ gham ala pa uraat, you nasaav payam naghaze: Yam alaagh toman lugluug, pelpeel, ve duduuŋa to aghemim malep. Vena, sawa tonenen, yam ambool pa mbeb eta?”
Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Maau. Yei nimbool pa mbeb eta maau.” Mt 10:9; Lu 9:3
36 Yesu isaav padi muul ighaze: “Aazne, nene sawa ite. Ighaze lemim lugluug, ghoro aghami toman pelpeel, ve alaagh tomani. Ve ighaze lemim buza maau, ala agholia nonogiiŋa tiam to moŋeŋaaŋ, ve agham yaama, ve ala aghol lemim buza. 37 Pasa, Maaron aliŋa waaro eez to timbooda, isaav ighaze:
‘Yes tighita tighaze ye tamtoghon samia eez to imalaaŋ pa tutuuŋ.’ Is 53:12
Mboŋ aazne, saveeŋ tonene pale anoŋa ivot payou itaghon Maaron ŋgar toni. Pasa, saveeŋ naol to timbooda iza tiou, anoŋa ighaze ivot tonene.” Lu 24:26+
38 Taghoniiŋa toni tisaav pani tighaze: “Tiina, ughita. Buza ru tonene.”
Yesu isaav padi ighaze: “Nanan iraua.”
Yesu isuŋ izi lolooz Oliv
(Mt 26:36-46; Mk 14:32-42)
39 Ghoro Yesu ipul ndug tiina Yerusalem, ve izala pa lolooz Oliv itaghon ŋgar to moghon moghon ighamghami. Ve taghoniiŋa toni titaghoni ve yesŋa tizala. 40 Tila tivot tonowe, ve ye isaav padi ighaze: “Yam aneep sualen ve asuŋ Maaron. Leso atap pa tovaaŋ sob.” Mt 6:13
41 Ghoro ipul di tizi tineep, ve ilaagh ila saguan ris, ve iput aghe ve isuŋ. 42 Ighaze: “O Tamaŋ, ighaze lolom tovene, ghoro upaghau rubruub tonene payou. Eemoghon utaghon ŋgar tiou malep. Utaghon taum lolom.” Mt 6:10; Yo 6:38
43 Sawa to Yesu isuŋsuŋ, aŋela eez to sambam izi inim ve ipaloti. 44 Yesu lolo ipataŋan kat le wadedeŋa toman siŋ toŋtoŋia izi taan. Tovenen isuŋ ariaŋa kat. Yo 12:27; Hib 5:7
45 Isuŋ le isob, ghoro imuul ila to taghoniiŋa toni, ve ighita di tighengheen. Pasa, lolodi ipataŋan kat. 46 Tovenen isaav padi ighaze: “Wai, yam agheen pasa? Amundig ve asuŋ Maaron. Pa vene, tovaaŋ ivot payam ve atap.”
Tikis Yesu
(Mt 26:47-56; Mk 14:43-50; Yo 18:3-11)
47 Yesu isavsaav sone, ve Yudas ighereb ival tiina a tila peria. (Yudas, ye taghoniiŋa saaŋgul ve ru, todi eez.) Ye iŋarua Yesu ila ighaze iyaŋin pani. 48 Yesu isaav pani ighaze: “Yudas, vena? Yom ughaze uyaŋin pa Tamtoghon Natu, leso ughuri ila koia nimadi?”
49 Taghoniiŋa to tiyondyood toman Yesu, tighilaal mbeb to pale ivot. Tovenen tighasoni tighaze: “Tiina, vena? Pale nipas buza ve nimbut di?”
50 Ghoro todi eez, ipas buza toni iza, ve isap motin ŋgeu eez taliŋa ila pa nima waan. Ŋgeu tonowen, ye mbesooŋa to daba to imuuŋ pa yes to watooŋrau. 51 Eemoghon Yesu isaav ighaze: “Ai, iraua! Apul di tigham ŋgar tonene.” Ghoro igham mbesooŋa tonenen taliŋa, ve ipaaka ila ina le poia muul.
52 Ghoro Yesu isaav pa yes ndiran to watooŋrau toman ŋginiiŋa to Rumai Tiina, ve pooza pida to tinim pa kisiiŋi ighaze: “Pughu vena to alaagh toman buza ve ndaab, ve anim aghaze akis ghou? You ŋgeu to ghamuuŋ malmal? 53 Sawa naol, itiŋa tanepneep izi Rumai Tiina nagho. Yam akis ghou pataghaaŋ tonowe maau? Poia. Akis ghou lak. Mboŋ aazne, nene sawa tiam. Pasa, ŋgar to ndoroom igham uraat toman tapiri.”
Petrus ipesamun Yesu iza
(Mt 26:69-75; Mk 14:66-72; Yo 18:25-27)
54 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro tikisi, ve tighami tila, ve tighuri ilooŋ ila daba to watooŋrau ruum toni. Petrus ipaspasi pooi, ve itaghon di ila. Eemoghon ilaagh muri kat padi, pasa imatughez. 55 Tamtoghon pida titavun yab izi sirsiir to ruum tonowen lolo, ve mboledi izi ila yab dige. Tovenen Petrus ila ve mbole izi toman di.
56 Mala maau ve liva mbesooŋa paghu eez inim le ighita Petrus mbole izi ila yab dige. Tovenen imbatut nagho, ve isaav ighaze: “Ou, ŋgeu tonene ilaghlaagh toman Yesu paam.”
57 Eemoghon Petrus ipesam pa tau ighaze: “Wai liva, ŋgeu tonowen, you nawatagi maau.”
58 Tineep ris, ve ŋgeu ite inim le ana ighilaal Petrus. Tovenen isaav pani ighaze: “Ai, yom tonene, todi eez paam!”
Eemoghon Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Ee-e ŋgeu tiou, you maau.”
59 Tineep ris, ghoro ŋgeu ite imundig ve ana avo iyaryaaŋ ighaze: “Onoon kat, ŋgeu tonene, ye ilaghlaagh toman Yesu. Pasa, ye paam to Galilaia.”
60 Eemoghon Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Wai ŋgeu tiou, saveeŋ to yom usavia ne, you nawatagi rita maau.” Petrus isavsaav sone, ve tatareek itaŋ. 61 Sawa kat tonenen, Yesu indaleel ve mata imuul pa Petrus. Petrus ighita, ve mata iŋgal saveeŋ to Yesu isavia pani. Saveeŋ tovene: “Mboŋ aazne, yom pale upesamun ghou pae tol le isob, ghoro tatareek itaŋ.” 62 Tovenen Petrus imundig ivot ila pumuri, ve lolo isami kat pa tau, ve itaŋ tiina.
Tirab Yesu ve tipamogherani
(Mt 26:67-68; Mk 14:65)
63 Yes to tikiskis Yesu, tirabrabi, ve tipamogherani. 64 Tipoos mata pa uli ve tighasoni tighaze: “Yom propet, ne? Yo, usaav. Sei to irab ghom ne?” 65 Yes tivelegi, ve tipiyaav saveeŋ samsamia naol pani.
Tipayoon Yesu ila daba to yes Yuda matadi
(Mt 26:59-66; Mk 14:55-64; Yo 18:19-24)
66 Tinepneep le ndugizau, ghoro ŋginiiŋa to yes Yuda tilup di izi inadi to lupuuŋ. Yes daba to watooŋrau ve yes ŋgara to tutuuŋ paam tineep ila lupuuŋ tonowen lolo. Ghoro tigham Yesu ila ivot todi, ve tipayoonda ila matadi, ve yes pooza tonowen tisaav pani: 67-68 “Ighaze yom Mesia, ghoro usaav ghazooŋa payei lak!”
Yesu ipamuul aliŋadi tovene: “Ighaze you nasaav tovene payam, yam irau aghur ila aliŋag maau. Ve ighaze naghason gham pa mbeb eta, yam irau apamuul aliŋag maau. 69 Eemoghon aazne ve ila,
Tamtoghon Natu pale ineep ila ina to ghamuuŋ pooz to ineep ila Maaron ariaŋa nima waan.” Dan 7:13; Mbaŋ 7:56; Hib 1:3, 8:1
70 Yes tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisob tilup avodi ve tighasoni muul tighaze: “Vena, yom ughaze Maaron Natu yom?”
Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Saveeŋ tauto asavia ne.”
71 Yes tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisaav tighaze: “Isob wa! Takaal tamtoghon ite paam pa ipariaaŋ saveeŋ muul pasa? Aazne, talooŋ katin saveeŋ ila ye tau avo wa.”

*22:14: Mbaŋooŋa tonene, nene taghoniiŋa saaŋgul ve ru to Yesu.