10
Saveeŋ to rabuuŋ motin vaiuuŋ
(Mt 19:1-12; Lu 16:18)
Yesu imundig muul, ipul ndug tonowen, ve ilaagh ila ivot taan suruvu to Yudea to ineep ila ya Yordan paŋa ite. Inepneep tonowe, ve ival tiina tikeet tila toni muul. Tovenen ye ipatoot di muul pa Maaron aliŋa itaghon ŋgar to moghon moghon ighamghami.
Ndiran tutuuŋa pida tila toni tighaze titoova. Tovenen tighasoni tighaze: “Vena? Ighaze tamoot eta irab motin vaiuuŋ toni, ve izurun azuwa, nene deŋia pa tutuuŋ toit, ma maau?”
Yesu ighason di ighaze: “Tutuuŋ to Mose ighuri payam, isaav vena?”
Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Mose iyok pa nditamoot tirab motin vaiuuŋ todi. Eemoghon tamoot eta ighaze izurun azuwa, ye irau imbood azuwa le rau eta inim paesiiŋ. Leso ipaghazoŋan di ighaze vaiuuŋ todi isob wa. Ghoro izuruni ila.” Lo 24:1+; Mt 5:31
Yesu isaav padi muul ighaze: “Saveeŋ tiam tonenen, nene onoon. Ve Mose imbood tutuuŋ tovene payam pasa, ŋgar samia iyaryaaŋ kat ila lolomim. Eemoghon muuŋ kat, sawa to Maaron ighur sambam ve taan, ye ighur tamtoghon. Ighur tamoot ve liva. Mbnp 1:27, 5:2
Pughu tonene to tamoot eta ighaze ivai, ye pale ipul tama ve tina, ve yesuru azuwa tilup di tinim ee moghon. Mbnp 2:24; Ep 5:31
Muuŋ, yesuru tineep ledi ledi. Ve sawa to tivai, tinim tamtoghon ee moghon. Tovenen yesuru irau tineep ledi ledi muul maau. Pasa, tilup di tinim ee moghon wa. Ve yes to Maaron tau ilup di tinim ee moghon, tamtoghon eta irau ivalag di muul maau.”
10 Yesu toman taghoniiŋa toni timuul tila ruum, ghoro tighasoni muul pa saveeŋ tonenen. 11 Yesu isaav padi tovene: “Ighaze tamoot eta irab motin vaiuuŋ toni ve ivai liva paghu, ye imalaaŋ pa tutuuŋ to vaiuuŋ, ve igham sosor pa azuwa muŋgina. 12 Ve liva tovene paam. Ighaze irab motin vaiuuŋ toni, ve ivai tamoot paghu, ye imalaaŋ pa tutuuŋ to vaiuuŋ.” Mt 5:32; 1Kor 7:10+
Yesu ipalot ndipain
(Mt 19:13-15; Lu 18:15-17)
13 Tamtoghon tighamgham ndinatudi geegeu tila to Yesu, leso ighur nima izala poghodi ve ipalot di. Eemoghon taghoniiŋa toni tighita di, ve tiyaan di. 14 Yesu ighita ŋgar to tighami, le irau lolo maau. Tovenen isaav padi ighaze: “Ai, yam apoon ataam pa ndipain malep. Apul di tinim tiou. Pasa, pooz to Maaron toman ndug toni, nene to yes to ŋgar todi inimale ndipain geegeu tonene.* Ndipain geegeu tinumeer nditamandi ve nditinandi ve tineep ila sambadi. Iit paam irau tanumeer Maaron ve taneep ila ye samba. Leso tataghon pooz toni, ve muri talooŋ tala ndug sambam. 1Kor 14:20; 1Pe 2:2
15 You nasaav payam kat: Ighaze tamtoghon eta itaghon pooz to Maaron ŋgara inimale ndipain geegeu tonene maau, ye pale irau ilooŋ ila ndug toni ne maau.” Mt 18:3
16 Yesu isavsaav le isob, ghoro igham ndipain tonowen, imbaad di, ve nima izala poghodi, ve ighur poia to Maaron iza todi.
Mbaliiŋ tau eez isavsaav toman Yesu
(Mt 19:16-30; Lu 18:18-30)
17 Yesu ighaze ipamundigin laghooŋ toni muul. Eemoghon ŋgeu eez ilaan iŋarua ila, iput aghe izi Yesu nagho, ve ighasoni ighaze: “Patoŋaaŋ, yom poiam. Pale nagham vena, leso nagham nepooŋ poia ila to Maaron, ve naneep matag iyaryaar le alok?” Mbaŋ 16:30
18 Yesu ipamuul ghasoniiŋ toni ighaze: “Pughu vena to yom ughaze you poiag? Maaron moghon to poia. Ite paam maau. 19 Tutuuŋ to naol ne, yom uwatag di wa: ‘Urab tamtoghon imaat malep, ughur maat malep, uyub malep, upariaaŋ saveeŋ kaarom malep, uwatombanon tamtoghon ve uyub mbeb todi malep, ve matam loŋloŋaiŋa pa tamam ve tinam, ve utandag padi.’ ” Igham 20:12+; Lo 5:16+; Ro 13:9
20 Ŋgeu tonowen ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pa Yesu muul ighaze: “Wai, Patoŋaaŋ, sawa to you pain ghou ve inim aazne, you nataghon tutuuŋ tonenen tisob.”
21 Yesu ighita ŋgeu tonenen le lolo pani. Tovenen isaav pani muul ighaze: “Poia. Ve ŋgar eez to yom ughami sone. Ula ugholia mbeb tiom tisob, ve urei yaama pa yes mbolaaŋa, leso ugham lem mbaliiŋ tau izi ndug sambam. Le isob, ghoro unum utaghon ghou.” Mbaŋ 2:45, 4:32+; 1Tim 6:17+
22 Ŋgeu tonenen ilooŋ saveeŋ tonene, ve imundig, ipul Yesu, ve ila toman lolo ipataŋan. Pasa, ye mbaliiŋ tau kat.
23 Ghoro Yesu itoora, mata ila pa taghoniiŋa toni, ve isaav padi ighaze: “Yes mbaliiŋ taudi, ipataŋan padi kat pa titaghon pooz to Maaron ve tilooŋ tila ndug toni.” Mk 4:19; 1Tim 6:9+
24 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene le ruŋadi iza. Tovenen Yesu isaav padi muul ighaze: “Wais ndipain tiou, alooŋ. Ipataŋan kat pa tamtoghon titaghon pooz to Maaron ve tilooŋ tila ndug toni! 25 Aghita. Ighaze kamel eta itoova pa izeev tau ilooŋ ila sarum saambu, pale iraua wa? Maau. Yes mbaliiŋ taudi tovene paam. Ighaze taudi titoova pa titaghon pooz to Maaron ve tilooŋ tila ndug toni, nene pale tiraua maau.”
26 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene le ruŋadi iza ve ŋgar todi isob. Tovenen tighasoni tighaze: “Wai, ighaze venen, sei to pale Maaron igham mulini ve ineep pooi?”
27 Yesu mata ila padi, ve isaav padi tovene: “Ighaze tamtoghon taudi titoova, nene pale tiraua maau. Eemoghon Maaron, mbeb eta ila muri maau. Tovenen ighaze ye igham mulin di, nene pale tineep pooi.”
28 Yesu isaav tovene, ve Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Ughita. Yei tonene nipul mbeb tiei tisob tizi tineep, ve ninim nitaghon ghom.”
29 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Onoon kat, you nasaav payam. Ighaze tamtoghon eta igham ŋgar payou toman varu poia, ve ipul ruum toni, toŋvetaz toni, tina tama, ndinatu, ma uum toni, 30 nene pale poia tiina to Maaron iza toni le iyat mulin mbeb tisob to tamtoghon tonenen ipul di, irau tamoot liim (100). Pasa, sawa tonene to ye ineep izi taan, Maaron pale igham le ruum, toŋvetaz, ndinatu, nditina, ve uum katindi. Eemoghon tamtoghon pale tighur pataŋani pa tamtoghon tonenen paam pasa, ye itaghon ghou ve ivovotia varug. Ve sawa to Mboŋ Muri ighaze ivot, ye pale ineep mata iyaryaar le alok.
31 “Eemoghon tamtoghon katindi to aazne timuŋmuuŋ, nene pale tizi tineep muri kat. Ve yes to aazne tineep muri kat, nene pale anadi tila timuuŋ.” Mt 20:16; Lu 13:30
Yesu isaav muul pa mateeŋ ve mundigiiŋ toni
(Mt 20:17-19; Lu 18:31-34)
32 Yesu toman taghoniiŋa toni tilaagh taghon ataam to izala pa Yerusalem. Yesu imuuŋ, ve yes titaghoni. Taghoniiŋa toni ŋgar todi iwaghamgham. Ve yes to tilaagh toman di, matughezaaŋ igham di. Yesu igham taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru tila saguan, ghoro isaav padi muul pa mbeb to pale ivot pani. 33 Ighaze: “Alooŋ. Iit taghaze tala pa Yerusalem tonene. Tala tavot, pale tighur Tamtoghon Natu ila daba to watooŋrau toman yes ŋgara to tutuuŋ nimadi itaghon Maaron ŋgar toni. Ve yes pale tipayoonda pa savsaveeŋ, ve tighur atia pani tighaze ye pale imaat. Ghoro tighuri ila yes to Yuda maau ne nimadi. 34 Ve anadi tipamogherani, tivuragi, ve tilosi pa waar mata mata, ghoro tirabi imaat. Eemoghon mboŋ inim tol, ye pale imundig pa mateeŋ.”
Yakobus ve Yoan tighaze tinim tintina
(Mt 20:20-28)
35 Yesu isavia mateeŋ toni le isob, ghoro Zebedi ndinatu ru, Yakobus ve Yoan, tila tigharau Yesu, ve tisaav pani tighaze: “Patoŋaaŋ, mbeb eez to yeru lolomai pani kat. Tovenen nighaze nighason ghom pani. Irau ughami payei?”
36 Tovenen Yesu ighason di ighaze: “Yamru aghaze you nagham sa payam?”
37 Yesuru tipamuul aliŋa tighaze: “Yei nighaze muri, sawa to uneep toman ŋgurubam tiina izi ndug sambam, ghoro ugham ghei nineep ila digem. Eez ineep ila pa nimam waan, ve ite ineep ila pa nimam ŋas.”
38 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Mbeb to aghason ghou pani, yamru awatag pataŋani toni maau. Aghita. Rubruub Rubruub to Yesu isavia, nene iza to yabyabuuŋ to ye pale imbaada, leso ireu sosor to tamtoghon ve itatan mbalmbali to Maaron.
to you pale naghun ila ne, yamru irau aghun ila paam? Ve pataŋani tiina to pale igham ghou, yamru irau aghami paam?” Mk 14:36; Lu 12:50
39 Yesuru tipamuul aliŋa tighaze: “Vee, yeru irau nighun ila.”
Tovenen Yesu isaav padi muul ighaze: “Onoon, rubruub to you pale naghun ila, yamru pale aghun ila paam. Ve pataŋani to pale igham ghou, nene pale igham yamru paam. Mbaŋ 12:2; Pil 3:10; Syg 1:9
40 Eemoghon mbeb to yamru aghason ghou pani ne, you naŋgini maau. Nene ineep to Tamaŋ Maaron. Sei to pale ineep ila pa nimag waan, ve sei to pale ineep ila pa nimag ŋas, nene ye tau ighur di pataghaaŋ wa.”
41 Nditadi saaŋgul tilooŋ Yakobus yesuru Yoan saveeŋ todi, le irau lolodi maau. 42 Tovenen Yesu ipoi di tinim, ve isaav padi ighaze: “Ŋgar to ndug ndug to Yuda maau ne, yam awatagi wa. Yes daba to tiŋgin di, tipapait taudi izadi, ve titatan yes to tineep ila sambadi. Ve tamtoghon todi pida to izadi tintina, yes titaghon ŋgar raraate moghon. Sawa naol, tipatooŋ tapiridi pa yes to tineep ila sambadi, ve titatan di. Lu 22:25+
43 Eemoghon ŋgar tovene ineep tiam malep. Ighaze tamtoghon tiam eta lolo pa imuuŋ payam, ve iza inim tiina ila lolomim, nene ye irau itatan tau iza, ve inim mbesooŋa payam. Mt 23:11; Mk 9:35; Lu 9:48
44 Ve ighaze tiam eta lolo pa imuuŋ pa yam asob, nene ye irau itatan tau iza izi kat, ve inim mbesooŋa sorok pa yam asob. 1Pe 5:3
45 Leso itaghon Tamtoghon Natu ŋgar toni. Pasa, ye inim pa tamtoghon timbees pani ne maau. Ye inim inimale mbesooŋa pa iuul tamtoghon, ve ipul tau imaat pa ival tiina. Leso ighol atia to sosor todi, ve ipas di tivot pa samia tapiri.” Yo 13:14; Pil 2:7; 1Tim 2:5+
Yesu igharaat mata pisi eez igharau Yeriko, iza Bartimeus
(Mt 20:29-34; Lu 18:35-43)
46 Yesu toman taghoniiŋa toni tila tivot ndug Yeriko. Ghoro tisakia laghooŋ todi muul, ve yesŋa ival tiina tipul ndug, ve tilaagh tila le tivot to ŋgeu mata pisi eez, iza Bartimeus. Ye Timai natu. Mbole izi ataam dige, ve isuŋsuŋ tamtoghon pa le mbeb. 47 Ye ilooŋ tighaze ŋgeu to inim ne, ye Yesu to Nasaret. Tovenen imboob aliŋa tiina ighaze: “Aa Yesu, David Natu, lolom ghora, isamin ghou ve uul ghou lak!”
48 Tamtoghon katindi tilooŋa, ve tiyaana tighaze neneeŋa. Eemoghon maau. Ye itaŋ roran Yesu muul toman aliŋa tiina kat ighaze: “O David Natu, lolom isamin ghou ve uul ghou lak!”
49 Tovenen Yesu iyoon, ve isaav ila pa tamtoghon pida ighaze: “Asaav pani inim o.”
Tovenen tipoi mata pisi tonowen tighaze: “Ai, lolom poia, ve umundig. Pasa, ye ipoi ghom ighaze ula toni.” 50 Ŋgeu tonenen itir nonogiiŋa to moŋeŋaaŋ izi ineep, ve imundig ve ila to Yesu. 51 Ila ivot toni, ghoro Yesu ighasoni ighaze: “Yom ughaze nagham vena payom?”
Mata pisi tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “Aa mos tau, you naghaze yom ugharaat matag. Leso naghita ndug.”
52 Tovenen Yesu isaav pani ighaze: “Ula lak! Ghurla tiom, tauto iuul ghom ve matam poia wa.” Rikia moghon ŋgeu tonenen mata poia ve ighita ndug. Ghoro itaghon Yesu ve yesŋa tilaagh taghon ataam tila. Mt 9:22; Mk 5:34

*10:14: Ndipain geegeu tinumeer nditamandi ve nditinandi ve tineep ila sambadi. Iit paam irau tanumeer Maaron ve taneep ila ye samba. Leso tataghon pooz toni, ve muri talooŋ tala ndug sambam.

10:38: Rubruub to Yesu isavia, nene iza to yabyabuuŋ to ye pale imbaada, leso ireu sosor to tamtoghon ve itatan mbalmbali to Maaron.