JEMISI
JEMISIni Pepá Topa Sirimu Bokumu
I Pepá Topa Sirimumunge Ungu Pulu Mare
I pepá torumu ye Jemisi kanumu ‘Yesusi lombili andorumu Jemisi molo.’ konopu lemele. Kanu yemo ou toko kondoringi kolorumu (Lipe Mundorumu Yema 12:2 kanani). ‘Yesusi angenu Jemisini i pepámo torumunje.’ ningu pilimele. ‘Yu molorumu mele piliembo.’ ningulie Mateyu 13:55, Jono 7:2-5 kanoko, Ou-Korini 15:7, Gallesia 2:9, 1:19, Lipe Mundorumu Yema 21:18, 12:17, 15:13, Jutu 1:1 kanani. ‘Ponie sikiti tu yu toko kondoringi.’ ningu pilimele. Pilipe konginjeli yembo mare awisilini Lipe Mundorumu Yema 8:1 kinie 11:19 kinie kanoko, Jemisi 1:1 kanokolie, ‘Ye Sitipene toko kondoringi kinie Kirasinge yembo moloringi Juda yembo awisili bulu-balu ningu kowa puku kolea lupe lupe awisilinge anjo anjo puku moloringi kanu yemboma ipepámo topa sirimunje.’ ningu pilimele.
Pepá torumumunge ungu pulu mare: Te: Jemisini ipepá torumu akumu ‘Pulu Yemonga yemboma molko kondangi.’ nimbe mane simbendo pepá topa ungu peanga awisili nirimu. ‘Pepána tokoro ungumu yemboma paa piliengi! Ulu peangama mindi konopu siku teko molangi.’ nimbe ungu mare awisili iko topa nirimu (1:23-25, 3:3-12, 4:14, 5:7). ‘Umbunema wendo ombá, mindili nonge kinie tondolo munduku molko munduku siye naa kolangi.’ nirimula (1:2-12, akumunge 1:12 paa kanou, 5:7-11,13-18). Ungu te: ‘Yembo te ‘Yesusi Kirasi sike.’ nimbe tondolo mundupe pilimo yembomo we naa molopili.’ nimbe Jemisini tondolo mundupe nirimu. ‘Kanu yembomone yembo mare lipe tapondopa ulu peangama tepili. Aku sipe temba kinie yembomane kanokolie ‘Yu sike Kirasi tondolo mundupe pilimo lemo.’ ningu pilinge.’ nirimu. Bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”, “45. stretpela man” kananila. Ungu te: Yembo kamakomando liepi-liepi topa nirimu ungu mare 1:10-11, 2:1-7, 5:1-6 kinie molemo. Ungu te: Yesusini mane sirimu ungu mare kinie, Jemisini ipepána torumu ungu mare kinie, telu sipe mele molemo i siku mele kanani: Jemisi 2:5 mele Mateyu 5:3 molopa, Jemisi 3:10-12 mele Mateyu 7:15-20 molopa, Jemisi 3:18 mele Mateyu 5:9 molopa, Jemisi 5:2-3 mele Mateyu 6:19-20 molopa, Jemisi 5:12 mele Mateyu 5:33-37 molemo.
Ya ungu pulumu pora nikimu.
1
1:1-18 OLIO TOPA MANIE MUNDUMBE TEMBA UMBUNEMA OLIO MOLOMOLONA WENDO OMBÉKINIE TONDOLO MUNDUPU MOLOMOLO KINIE PULU YEMO KINIE MOLOPO KONDOMOLO UNGU TE
1:1 Jemisini Pep mo Tombando Pulu Polopa Torumu Ungumu
Na Jemisi, Pulu Yemo kinie Awili Yesusi Kirasiselonga* bokumunge alsena anjokondo “13. God”, “6. Bikpela”, “23. Krais”. kongono tendeli kendemande ye te,
nane ipepámo topo,
⸤Isirele yembo⸥ talape rureponga yembo LLuku 22:30*. bulu-balu ningu kowa puku ⸤kolea Judia disiriki ulsukundu⸥ kolea lupe lupemanga molemele yemboma topo sikiru.
Eno manda molemeleye?
1:2-4 Umbune Wendo Olemomane Olio Enge Silimo Ungu Te
2-3 Nanga angokeme, ‘ ‘Eno ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele ulumu bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”. kapola pembane manie pumbene.’ nimbe manda manjilimo umbunemane enonga konopume tepa tondolo mundundulimo.’ ningu pilimele kene eno topa manie mundumbe temba umbune lupe lupema eno molemelena wendo ombá kinie ‘Papu wendo okomo.’ ningu konopu siengi. Eno molko kondoko, kamu umbu konopu pepili Pulu Yemonga yembo yume molko,§ Epesasi 4:13, Kollosi 4:12. Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulu peanga te enonga konopune molo naa topili molangi kene alieli tondolo munduku umbunema meangi; konopu tondolo mundundoli ulume eno-kinie tondolo mundupe pepili.
1:5-8 Yembo Tenga Pilipe Konginjelimu Kapola Naa Pemu Liemo Yu Pulu Yemo Mawa Tepili Ungu Te
Yembo te pilipe konginjeli naa pemu liemo Pulu Yemo kinie ungu nimbe mawa tepalie “Pilipe konginjeli te si.” nimbé kinie melema mawa telemele kinie iri naa topa mele awisili toya topa silimo Pulu Yemone sike simbe. Nalo kanu yembomo ‘Mawa tembo mele sike simbe.’ nimbe tondolo mundupe pilipelie mawa tepili. Konopu talo tepa kimbu silimo yembomo, poporomene unjo mumu memba andolemo mele,* ‘Umbu yembomane Giriki ungune nilimo mele sumbi siku naa pilingenje. Ungu pulumu sumbi siku piliengi!’ nimbulie unjo mumu telemo mele ya torumulu. Giriki ungune molemo mele isipu tolemela molka: “poporomene nomu kusa topa memba andolemo kinie yu lope-lape tepa andolemo mele”, aku sipu tolemelamo. yunge konopumu aku telemo kene ‘Simbene naa simbene. Lipe tapondombane naa tapondombane.’ nimbe konopu talo tepa naa kimbu sipelie ⸤melema mawa tepili⸥. 7-8 Yembo te aku sipe konopu talo tepa pelemo yembomo yu konopu talo tepa pelemomonga yunge konopumu bulu-balu nimbe, mele telu mindi konopumu pilipe ulu te temba aulke te naa lemo kene ‘Awilimuni na melte simbe.’ nimbe naa piliepili.
1:9-11 Ye Koropama Kinie Ye Kamakoma Kinie Enonga Ungu Te
Eno ⸤Kirasinge yembomanga⸥ angenu te koropa pupili molopa imbi naa molemo yembomo ⸤Pulu Yemone⸥ yu-kinie ulu peanga te tepa, ‘Imbi ola molopili.’ nimbé kene konopu sipili. 10 Nalo pillawa sindi te enge naa nimbe nondopa tanda lemo mele yemboma aku siku kamu naa molko nondoko kolemele kene pilipelie ⸤Kirasinge⸥ yembo kamakomo ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Yu imbi naa molopa we yembo mele molopili.’ nimbé kinie konopu sipili. LLuku 14:11. 11 Ena paa kondolemo kinie era melema topa kondolemo kinie pillawa sindi peanga tolemoma kolopa ole lepa manie pulimo. Aisaya 4:6-7, Ou-Pita 1:24. Aku sipela yembo te mele awisili nosilimo yembomo kou limbe kongonomo tepa molopalie kolomba kanumu.§ LLuku 12:13-21.
1:12-18 Pulu Yemone Olio-Kinie Ulu Peangama Mindi Tepa, ‘Ulu Kerime Teangi.’ Nimbe Kondi Naa Tolemo Ungu Te
12 Yembo te umbune lupe lupema wendo olemo kinie aku umbunema memba tondolo mundupe molemo yembo akumu umbune wendo olemomane yu topa manie naa mundulimomonga Pulu Yemone alieli konde molopa kondopa mindi puli ulu pulumu* bokumunge alsena anjokondo “24. laip”. simbe, akumu yunge mele kalolimu limbe kene umbune lupe lupema wendo ombá kinie ‘Aku umbunema papu na-kinie wendo okomo.’ nimbe konopu sipili. Kanu mele kalolimu koronga ou Pulu Yemone “Yu paa konopu mondonge yemboma aku sipu mele kalombo.” nimbe, nimbe panjerimu mele kalolimu.
13 Ulu tene yembo te ‘Ulu pulu keri te tei.’ nimbe ulu te manda manjimbe kinie kanu yembomone ‘Pulu Yemone na ‘tepo kenjembo.’ nimbe kondi tokomo.’ ni naa nipili. Ulu pulu kerimuni Pulu Yemondo ‘Ulu pulu keri te tei.’ manda naa nimbé. Nimbé mele Pulu Yemone pilimbe aulke te paa naa pelemo. Setenene Yesusi kondi torumu temanemo Mateyu 4:1-11. Pulu Yemone yembo tendo ‘Ulu pulu keri te tei.’ paa manda naa nimbéla kene ⸤aku siku naa niengi⸥. 14 Yemboma enonga konopumene aku ulu pulu kerime ‘teangi.’ nimbe kondi tolemo kinie enonga konopu keri akumene ‘Ulu pulu kerime teangi.’ nimbe kondi topa eno kundulimo. 15 Kanu kinie ambo te ambolango mondopalie melemó mele konopumuni waka kolopalie ulu pulu keri te melemó. Kanu kinie ulu pulu kerimu akopa pora sipelie kololi ulu pulumu melemó. Romo 6:23, 7:13.
1:16-18 Ungu Nimbe Ulu Telemoma Paa Alowa-Malowa Naa Telemo Yemonga Ungu Te§ Yesusi paa alowa naa telemo ungu te Ipuru 13:8.
16 Nanga paa konopu mondolio angokeme, enonga konopuni ‘Sike nikiru.’ ningu kolo toko enonga konopume liku kekelepo naa tondayo. 17 Mele peangama kinie ulu peangama kinie, aku sipe ulu paa peangama pali yando we naa limolo. Kanu melema mulu koleana wendo olemo. Mulune pa tendeli angilimoma tepa panjerimu Lapamone kanu mele paa peangama silimo. Mulune angilimo pa tendelime omba pulimo kinie kolea tangopa sumbulu topa, unjo kinie melemanga minime angilimo mele alowa-malowa teko pulimele mele kanu Pulu Yemo aku sipe alowa-malowa naa tepa, olio sumbulu tondomba mele te yu-kinie paa naa pepa, konopu telumu mindi pepili molemo. 18 ⸤Kanu alowa-malowa naa telemo yemone⸥ ‘Olio yunge ambolangoma molangi meambo.’ nimbelie* bokumunge alsena anjokondo “31.3. pikinini bilong God”. ‘Yunge temanemo, olio lipe tapondopa yemboma konde molonge tondolomo pelemo temane paa sikemone olio mendepili.’ nirimu. ungu pulu tondolo te Jono 3:3-8. Yuni olio ‘melema terindumenga pali kumbi leko molangi.’ nimbe olio aku sipe merimu.
1:19-5:6 PULU YEMO TONDOLO MUNDUPU PILIPULIE ULU PEANGAMA TEPO MOLOMOLOMONGA UNGU MARE
1:19-27 “Pulu Yemonga Ungumu Komuni Mindi We Naa Piliengi! Pilkulie Pilku Liku Tenge Panjiku Teangi.” Nirimu Ungu Te
19-20 Paa nanga angokeme, Yembo tene ungu te nimbé kinie ‘Mimi sipu piliemili.’ ningu komu tendeko molko, ungu te nondoko pundu toko naa ningu, sumbi siku mumindili naa kolangi. Kanu ungumu yembomane pali paa mimi siku pilku konopune panjengi! Pulu Yemone ‘yemboma sumbi siku molonge kinie papu.’ konopu lepa kanolemo mele yembomanga mumindili kololi ulu akumuni ‘Aku siku molangi.’ nimbe naa lipe tapondolemo kene nondoko mumindili naa kolangi. 21 Akumunge ⸤‘Ga pupili.’ ningu era telemele mele⸥ ulu kalaro mololime kinie ulu kerime kinie telemelema pali ‘Na-kinie naa molopili.’ ningu munduku siye kolko, ⸤Pulu Yemone⸥ ungu ou enonga konopumenga panjinderimu, aku ungumuni eno mini pali lipe tapondopa mindili nolemela aulkena manda wendo lipe Pulu Yemo kinie pea molko kondonge aulkena manda lipe mondomba akumu taka liku pilku liku molangi.
22 ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumuni nilimo mele we komuni mindi naa piliengi! Pilkulie pilku liku tenge panjiku teangi. We komuni mindi pilkulie nilimo mele naa telemele liemo eno enono kolo toko ‘Papu tepo molemolo.’ konopu lemele. 23-24 ⸤‘Aku teangi.’ nikirumunge ungu pulu te i sipe mele:⸥ Yembo tene ungumu we komuni mindi pilipelie, nilimo mele pilipe lipe naa temu liemo yu yembo tene ulu te telemo mele yu aku sipe manda manjipe telemo. Yembo te yunge kumbi-keremo kariyápana kanopalie, pe yunge minimu kanopa pora sipelie ⸤yu sumbi sipe molomba mele ulu te naa tepa⸥ anjo pupe yu molemo mele tamburumbu komu sindipe naa pilimo, aku sipe mele yembo nikirumuni aku telemo. 25 Nalo yembo tene, ulu pulu kerimene olio ambolopa ka kongono silimo aulkena ‘Mindili naa nongo we molangi.’ nimbe wendo lindilimo ungu mane peangamo kariyápa mele mimi sipe kanopa siye naa kolopa molopa, nilimo mele komu naa sindipe pilipe lipe tepa molomu liemo kanu yembomone ulu telemomane yu tepa kondombamonga yu molopa kondomba. inie anjokondo 2:12-13.
26 Yembo tene ‘Na Pulu Yemonga ungumu paa pilipu lipu yu popo topo kapi nimbu kondopo molio.’ nimbe pilipe molemo nalo yunge alumbelumu nokopa naa kondomu liemo yuni yuyu kolo topa konopuni mindi ‘Sike aku telio.’ nimbe pilipe, yunge konopumu lipe kekelepa tondolemo. Yu ‘Pulu Yemonga ungumu pilipu lipu, yu popo topo kapi nimbo ungu manema paa pilipu molio.’ nilimo ulu akumuni yu lipe tapondomba uluri naa telemo. 27 Olione ‘Pulu Yemonga yemboma molopo yu popo topo kapi niemili.’ nimolo yembomane olionga Lapa Pulu Yemone ulu kake tepa kalaro naa molemo nimbe kanolemo ulume temolo mele isipe: Anupili lapali kolemele ambolango kolumulume kinie, ambo wayema kinie, mindili siku umbunema wendo opili molemelema ‘aku siku naa molangi.’ ningu nokoko, ‘Mana yembomane ulu pulu kerime telemele mele naa tenge. Kanu ulu pulu kerimene olio ulu te naa tepa, olio kalaro te naa mondopili.’ ningu molko kondolemele. ⸤Aku telemele yemboma olionga Lapa Pulu Yemone ‘yembo sumbi nilime molemele.’ nimbe kanolemo.⸥

*1:1: bokumunge alsena anjokondo “13. God”, “6. Bikpela”, “23. Krais”.

1:1: LLuku 22:30*.

1:2-3: bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.

§1:4: Epesasi 4:13, Kollosi 4:12.

*1:6: ‘Umbu yembomane Giriki ungune nilimo mele sumbi siku naa pilingenje. Ungu pulumu sumbi siku piliengi!’ nimbulie unjo mumu telemo mele ya torumulu. Giriki ungune molemo mele isipu tolemela molka: “poporomene nomu kusa topa memba andolemo kinie yu lope-lape tepa andolemo mele”, aku sipu tolemelamo.

1:10: LLuku 14:11.

1:11: Aisaya 4:6-7, Ou-Pita 1:24.

§1:11: LLuku 12:13-21.

*1:12: bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.

1:13: Setenene Yesusi kondi torumu temanemo Mateyu 4:1-11.

1:15: Romo 6:23, 7:13.

§1:15: Yesusi paa alowa naa telemo ungu te Ipuru 13:8.

*1:18: bokumunge alsena anjokondo “31.3. pikinini bilong God”.

1:18: ungu pulu tondolo te Jono 3:3-8.

1:25: inie anjokondo 2:12-13.