9
E Isu i Rudu Tala a Apostolo Vona
(Mateo 10:5-15; Markus 6:7-13)
Muri e Isu i gale palupu e huriki a apostolo vona ala ravulu a polona i rua, i habi a leho ne ria, a nitora ri gi lili tala a hanitu, ri gi vakatavaga e huriki ri giloa. I rudu tala ria, ri gi vara vona a harikianga na Vure, ri gi vakamahuri e huriki ri giloa. * Luk 10:4-11I taki ria, i ta maea, “Naha ni bolea tara maki na tahuna mu havai. Naha ni bole a kodo. Naha ni bole a hole. Naha ni bole a maki ni kani. Naha ni bole a moni. Naha ni bole a varakia ge rua. E rei a tanga mu dili vona, mu made na ruma ge taku kunana. E rei a tanga i uka ma i tagui mua, mu kurudu pasi a habulo na vahane mua, mu ha taroa, bara i vakasiri ria ri tahoka a ngava.”
Lakea e huriki a apostolo ne Isu ri vano, ri laho lae na maka tanga, ri vara na Velenga Kamumu, ri vakamahuri e huriki ri giloa.
E Herod i Ngaru ni Lohoka Vona e Isu
(Mateo 14:1-2; Markus 6:14-16)
* Mat 16:14; Mrk 8:28; Luk 9:19E Herod, a hariki, i longo a maka maki i rata e Isu. I luhoi lege lae a vuhuna e huriki ranga ri takia e Isu ta ia e Ioanes i mahuri mule na nimate. E huriki ranga ri takia e Isu ta ia e Elaisa i bele tabu. E huriki ranga tabu ri takia e Isu ta ia a propet hosi tara i mahuri mule. * Luk 23:8Pali e Herod i ta maea, “Iau a palakudua hosi a lohone Ioanes. Pali e rei ra viri iea a longoa i rata a maka maki nga?” Lakea i ngaru ni masia e Isu.
E Isu i Vakani e Huriki ala Kupo
(Mateo 14:13-21; Markus 6:30-44; Ioanes 6:1-13)
10 Na tahuna e huriki a apostolo ne Isu ri hamule pali, ri vakalongo e Isu vona a maka maki ri rata. Muri e Isu i tuli ria, ri vano, ri lakea na tanga dagi tara ni gale e Betsaida. 11 Pali e huriki ri longoa a hini e Isu i lakea vona, lakea ri muri mai ia. Na tahuna ri bele, e Isu i tagui ria, i vara ria na harikianga na Vure, i vakatavaga e huriki ri giloa.
12 Na malunga liu, e huriki a apostolo vona ala ravulu a polona i rua ri takia e Isu, ri ta maea, “A hini si made vona i ngeki. O taki e huriki ri gi vano, ri gi lakea na maka tanga tabukoi, ri gi matakana a maki ni kani, a murina ni mahita.”
13 Pali e Isu i koli, i ta maea, “Mu vakani ria.”
Pali ri ta maea, “Mi tahoka kunana a bret i lima, a manu i rua. Ioe bara o ngaru mi gi habi a maki ne ria ri gi kani, bara si kona taro a maki bara i kara ria.” 14 E huriki a bakovi ri made vonga ri ala rangale lima (5,000).
Lakea e Isu i taki e huriki a murimuri vona, i ta maea, “Mu vakamade kabuna ria ravulu lima, ravulu lima.”
15 Lakea ri rata manga a hini e Isu i taki, ri vakamade kabuna ria. 16 Muri e Isu i bole rike a bret i lima, a manu i rua. I mata rike na hunu, i kavurikea a Vure. Muri i keve a bret, i putu a manu, i habi ne huriki a murimuri vona ri gi veru. 17 E huriki lobo ri kani, ri maru. Muri ri tahoni na kulopi i ravulu a polona i rua a kalavana maki ni kani.
E Isu Ia e Rei Muholi
(Mateo 16:13-19; Markus 8:27-29)
18 Na parava tara e Isu i vasileki kikeri. E huriki a murimuri vona ri valai, lakea e Isu i nana ria i ta maea, “Re huriki, ri luhoi iau, ge iau e rei?”
19  * Luk 9:7-8Ri koli ri ta maea, “E huriki ranga ri taki ioe, ta ioe e Ioanes, a mari ni vahilolo. Pali e huriki ranga ri taki ioe, ta ioe e Elaisa. Pali e huriki ranga ri taki ioe, ta ioe a propet hosi tara i mahuri mule tabu.”
20  * Ion 6:68-69Lakea e Isu i nana ria, “Pali mua, mu luhoi iau, ge iau e rei?”
Lakea e Petrus i koli i ta maea, “Ioe e Kristo. A Vure i rudu ioe o valai.”
E Isu Bara i Mate i Mahuri Mule
(Mateo 16:20-28; Markus 8:30; 9:1)
21 Lakea e Isu i taki tora ria, nahea ri gi vakalongoa tara viri, i ta maea, 22  * Luk 9:44; 18:32-33“A Tuna Bakovi bara i bole a nimadihi i kupo. E huriki a gare, a prister dagi, a mari na vinara bara ri marikoi vona, ri rabalakia. Muri na parava i tolu bara i pesi rike mule na matenga.”
23  * Mat 10:38; Luk 14:27Muri i taki ria lobo, i ta maea, “E rei a viri i ngaru ni muri nau, ge lohopile a ningaru vona, ge kalohoa na parava vakaroro a kai tavalavala vona, ge ramai iau. 24  * Mat 10:39; Luk 17:33; Ion 12:25E huriki ri hataro iau, ne vona ni korimule a kuline ria, bara ri velu. Pali e huriki ri mate a vuhuna ri ramai iau, bara ri bole a nimahuri vakaroro. 25 Ge ra a viri i tahoka a mahala lobo na malala, pali ge velu ia? 26  * Mat 10:33; Luk 12:9E rei a viri i maruhu nau, i maruhu na ngava nau, iau, a Tuna Bakovi, bara maruhu vona na tahuna a valai na bagetuanga nau, a bagetuanga ne Tata, a bagetua ne huriki a agelo kamumu. 27 A taki muholi mua, i ranga ne mua, ra mu pepesi koea, i uka ma mu gu mate ma, bara mu matai a harikianga na Vure.”
A Kakaine Isu i Mareli
(Mateo 17:1-13; Markus 9:2-13)
28 Na parava i polotolu muri ne Isu i taki ra ngava nga, i tuli e Petrus, e Ioanes, e Iakop, to sike na lolo ge vasileki. 29 Na tahuna e Isu i vasileki, a matana i mapulo, i mata tebi. A varakia vona i parahidi manga a vila i maravila. 30-31  * Luk 9:22A bakovi ala rua, e Moses e Elaisa, ru bele vakaturutu turana bagetuanga na hunu, ru ta turana e Isu. To vata vona e Isu ge mate o Ierusalem. 32  * 2Pe 1:16-18E Petrus turana e vikirua to mahita mate, pali na tahuna to hadongo, to masia a nipara ne Isu turana bakovi nga ru pepesi turana. 33 Na tahuna e Moses e Elisa ta ru gu pe purua e Isu, lakea e Petrus i takia e Isu i ta maea, “Bakovi Dagi, i kamumu hateka mete valai. Mete ge hae a kape ge tolu: ne vomu tara, ne Moses tara, ne Elaisa tara.” E Petrus i ta tavulavula kunana.
34 Na tahuna e Petrus i ta ta, a havu i puru i kavitagu tou, lakea to mangenge. 35  * Luk 3:22A lohona viri tara i gale tala na bubu, i ta maea, “Ia e Tugu, a vulakia pali. Mu longo mai a ngavana.” 36 Na tahuna i ta lobo pali, to masia e Isu kikeri i pepesi vonga. Muri e Petrus, e Ioanes, e Iakop i uka ma to vakalongo lae vona a maki to matai. To mangulukari kunana.
E Isu i Kori Mule a Riau
(Mateo 17:14-21; Markus 9:14-29)
37 Na parava muri ri raga puru na lolo. Na tahuna ri puru pali na lolo, ri matai e huriki ala kupo ri davea e Isu. 38 A bakovi tara i pesi turane ria i gale tala, i ta maea, “Mari ni tovo, a ngaru ioe go koria e tugu a bakovi, a madiva. 39 Na parava ranga, a hanitu i dili vona, i ratea i haloho vakaturutu, i tangi torutoru, i bubu vona a vere a ngavana. Muri, na tahuna e tugu i malulu liu a tuhana, a hanitu bara i ha taroa. 40 A nana tora pali e huriki a murimuri vomu ta ri gi korimulea, pali ri keri.”
41 Lakea e Isu i ta maea, “Mua o huriki na tahuna mona, i uka ma mu luhoi torea a Vure. A narone mua i hale hateka. Ge navai? Ga hatenono mavonga ni dava mua, mu gu luhoi tora iau?”
Muri i takia a bakovi iea, i ta maea, “O tuli vilia e tumu.”
42 Na tahuna a koma i laho valai ne Isu, a hanitu i voro purua na malala, i ratea i tangi torutoru. Lakea e Isu i tahatea a hanitu, i korimulea a riau, muri i habi mulea ne tamana. 43 E huriki lobo ri ngapa vona a nitora dagi na Vure.
Na tahuna e huriki ri vata lae vona a maki e Isu i ratea, lakea i taki e huriki a murimuri vona i ta maea, 44  * Luk 9:22“Mu longo kamumu a maki ga taki mua vona. A Tuna Bakovi i tabukoi bara ni habi na limane huriki a bakovi.”
45  * Luk 18:34Pali e huriki a murimuri i uka ma ri longokilalea a pelegona ngavana, a vuhuna ni ruhulolo ne ria. Ri mangenge ni nanea ge taki talea ne ria a pelegona.
E Rei a Viri Ge Dagi Liu
(Mateo 18:1-5; Markus 9:33-37)
46  * Luk 22:24Ngane e huriki a murimuri ri vaka­tubu ni vahehe lae ne rei ne ria i dagi hateka. 47 E Isu i lohoka vona a niluhoi ne ria, i tulia a koma tara, i vakapesia tabukoi vona. 48  * Mat 10:40Muri i taki ria, i ta maea, “E rei a viri i taguia a koma kiroko maea na ragu, i tagui iau. E rei a viri i tagui iau, i taguia ra viri i rudu iau a valai. E rei a viri a bakovi tavula ne mua lobo, ia kunana a viri bara i muga ne mua.”
49 E Ioanes i ta rike i ta maea, “Bakovi Dagi, mi masia tara bakovi i lili tala a hanitu na ramu, lakea mi tahatea, a vuhuna i uka ma ia a tara ne hita.”
50  * Mat 12:30; Luk 11:23E Isu i koli i ta maea, “Naha ni ta pupukari vona. E huriki i uka ma ri tepu mua, ria a turane mua.”
E Huriki a Samaria Ri Koi ne Isu
51 I tabukoi ngane e Isu ge sike na hunu, lakea i luhoi tora ni vakatubu ni havai lakea o Ierusalem. 52 I rudu muga a vinuru vona ri gi lakea na tanga tara na tabeke ne Samaria, ri gi pelekado a dalana, ge made popote vonga. 53 Pali e huriki vonga i uka ma ri garinga mai ia, a vuhuna i laho lakea o Ierusalem. 54  * 2Ki 1:9-16Na tahuna e Iakop e Ioanes ru masia a naro ne ria, ru takia e Isu, ru ta maea, “Bakovi Dagi, miri gi rudu raha ria, ge puru valai na hunu a kanono, ge gutuparina e huriki nga.”
55 Pali e Isu i tahate rua. 56 Muri ri laho polopolo lokovonga, ri made na tanga tara.
A Rabu ni Muri Mai e Isu
(Mateo 8:19-22)
57 Na tahuna ri laho na dala, a bakovi tara i takia e Isu, i ta maea, “I vai a hini go lakea vona, ga muri mai ioe kunana.”
58 Lakea e Isu i koli i ta maea, “A kaugara i tahoka a dupina i mahita vona. A kadirovo i tahoka a nuna i mahita vona. Pali a Tuna Bakovi i uka ruma ge mahita vona.”
59 E Isu i taki tabua tara bakovi i ta maea, “O muri nau.”
Pali a bakovi iea i koli, i ta maea, “Bakovi Dagi, ga vano taro ga tanua e tata.”
60 Lakea e Isu i takia, i ta maea, “E huriki ri made na uvo ri manga e huriki a viri ri mate pali. O taparaki ria ri gi tanu e huriki a viri ne ria. Pali ioe, o vano o vakalongo e huriki na harikianga na Vure.”
61  * 1Ki 19:20A bakovi tara i valai tabu ne Isu i ta maea, “Bakovi Dagi, iau a ngaru ni muri vomu. Pali ga vano taro ga tarulu puru a kabu nau.”
62 Lakea e Isu i koli, i ta maea, “A bakovi i vakatubu ni leho na hania, pali i leho matagege, i uka ma i kara ge leho na harikianga na Vure.”

*9:3: Luk 10:4-11

*9:7: Mat 16:14; Mrk 8:28; Luk 9:19

*9:9: Luk 23:8

*9:19: Luk 9:7-8

*9:20: Ion 6:68-69

*9:22: Luk 9:44; 18:32-33

*9:23: Mat 10:38; Luk 14:27

*9:24: Mat 10:39; Luk 17:33; Ion 12:25

*9:26: Mat 10:33; Luk 12:9

*9:30-31: Luk 9:22

*9:32: 2Pe 1:16-18

*9:35: Luk 3:22

*9:44: Luk 9:22

*9:45: Luk 18:34

*9:46: Luk 22:24

*9:48: Mat 10:40

*9:50: Mat 12:30; Luk 11:23

*9:54: 2Ki 1:9-16

*9:61: 1Ki 19:20