11
E Ioanes Rua e Isu
(Lukas 7:18-35)
I vara lobo e huriki a murimuri vona ala ravulu a polona i rua, muri i malaga, i laho lae na maka tanga na tabeke ne Galili, i totovo e huriki.
Na tahuna e Ioanes, a mari ni vahilolo, i made na bavi, i longo a velengana maka maki e Kristo i rata, lakea i rudu e huriki a murimuri vona ri gi nanea, “Ra ioe, ioe kunana a viri a Vure i taki ge rudu vilia, o mi gi davea a viri tara?”
E Isu i koli, i ta maea, “Mu hamule, mu vakalongoa e Ioanes vona a maki mu longo, a maki mu matai. * Ais 35:5-6; 61:1E huriki a kepa ri matapara, e huriki a beu ri laho tabu, e huriki ri tahoka a patala ri matapado, e huriki ri vou ri longo mule tabu, e huriki ri mate ri mahuri mule tabu, a Velenga Kamumu ni vakalongo ne huriki a matasia. E huriki ri matai a maki a rata, pali i uka ma ri koi nau, a Vure bara i rata kamumu ria.”
Na tahuna e huriki a murimuri ne Ioanes ri vano, e Isu i vakatubu ni taki e huriki ne Ioanes, i ta maea, “Ra viri mu dili maia na tabeke i ngeki, i uka ma ia a bakovi ni ta viliha lae, ge manga a pagana viro i bole lelea a vilu. I uka ma i bagetu na varakia kabakaba. E huriki ri bagetu na varakia kabakaba ri tahoka a mahala i kupo, ri made na ruma hariki. A viri mu vano mu gu masia, a propet. A taki muholi mua, e Ioanes i uka ma ia a propet tavula kunana. 10  * Mal 3:1; Luk 1:76Hosi ni vakalongo muga vona na hinere, i ta maea,
‘Ga rudua a vinuru nau ge muga vomu,
ge pelekadoa a dalamu.’
11 “A taki muholi mua, i uka tara viri i bele koea na malala ge rangia e Ioanes a mari ni vahilolo. Pali a viri i manga a bakovi tavula pololilo na harikianga na hunu i rangia e Ioanes. 12  * Luk 16:16Na tahuna e Ioanes, a mari ni vahilolo, i vakatubu a leho vona, i valai i harena mona, a harikianga na hunu i koru malaviriri na nitora na Vure. E huriki a bakovi ni rata tuhare ri vaubi maia. 13 A nitane huriki a propet, a nitana vinara ri vakalongo muga pali, i valai i harena na tahuna e Ioanes i bele. 14  * Mal 4:5; Mat 17:10-13; Mrk 9:11-13Re Ioanes, ia a propet a Vure i takia ge vakaru vilia, re Elaisa. Mu longo mai, o i uka? 15 E rei a viri i ngaru ni longokilalea a ngavagu, ge longo kamumu, ge luhoi kado.”
16 Muri e Isu i ta maea, “E huriki na tahuna mona ri manga e huriki a koma ri made na maket. E huriki a koma ranga ri gale, ri ta maea,
17 ‘Mi sigi a kude,
pali mu koi ni raulo.
Mi dua,
pali mu koi ni tangi.’
18 “A ta maea, a vuhuna ri masia e Ioanes i uka ma i kani, i uka ma i ninu, lakea ri ta maea, ‘I dili vona a hanitu.’ 19  * Mat 9:10Pali na tahuna ri masia a Tuna Bakovi i kani, i ninu, ri ta maea, ‘Ia a bakovi ni kani hateka, ni ninu hateka. I turana e huriki a bakovi ni bole a takis, e huriki a mari ni rata a naro hale.’ Pali e huriki ri ramai a niluhoi kamumu na Vure, ri vakasiri manga a niluhoi kamumu vona i muholi.”
A Tanga i Uka Ma Ri Pulo a Vilo
(Lukas 10:13-15)
20 Muri e Isu i tahate e huriki na tanga ranga. I tahate ria, a vuhuna ri matai a nivakasiri i kupo ne Isu, pali i uka ma ri pulo a vilone ria. 21  * Ais 23; Ese 26:1–28:26; Jol 3:4-8; Amo 1:9-10; Sek 9:2-4Lakea i ta maea, “Mua e huriki a bakovi a ngatavine o Korasin, o Betsaida, a Vure bara i ratapile mua! A maka nivakasiri a rata na tanga ne mua, bara ni rata hosi o Tair, o Sidon, bara ri pulo malaviriri a vilone ria, ri rodo a mohu, ri voro tapa mule ne ria a habulo. 22 A taki mua, na parava a Vure ge pelekado e huriki vona, a nimadihi mu gu bolea bara i dagi hateka na nimadihi bara ri bolea e huriki na tanga e Tair e Sidon. 23  * Vuh 19:24-28; Ais 14:13-15Mua e huriki a bakovi a ngatavine o Kapernaum, naha ni luhoi a Vure ge bole rike mua na hunu. I uka liu! Bara i voro puru mua na tanga ne huriki ri mate pali. A maka nivakasiri a rata na tanga ne mua, bara ni rata hosi o Sodoma, a tanga iea bara i tabana mona. 24  * Mat 10:15; Luk 10:12A taki mua, na parava a Vure ge pelekado e huriki vona, a nimadihi mu gu bole bara i dagi hateka na nimadihi bara ri bole e huriki na tanga e Sodoma.”
Mu Valai Nau Mu Malo
(Lukas 10:21-22)
25  * 1Ko 1:26-29Muri e Isu i ta maea, “O Tata, ioe a Bakovi Dagi na hunu a malala. A kavurike ioe, a vuhuna o vakasiri a nitamu ne huriki a bakovi tavula, pali o ruhuloloa a nitamu ne huriki ri luhoi ta ri lohoka hateka. 26 I muholi, o Tata, o rata mavonga a vuhuna i kamumu na matamu.
27  * Mat 28:18; Ion 1:18; 3:35; 10:15; 17:2 “E Tata i ru na limagu a maki lobo. I uka tara viri ge lohoka nau, ra iau e Tuna. E Tata kunana i lohoka nau. E Tata tara i uka tara viri ge lohoka vona. Iau e Tuna kunana a lohoka vona. Na tahuna iau a vulaki e huriki ranga, bara vakasiria e Tata ne ria.
28  * Jer 31:25 “E rei a viri i tahoka a nimava i kupo, o valai nau, ga habi a nimalo vomu. 29-30 Tu gu kalohoa a binole nau, a vuhuna a binole nau i uka ma i mava. O longo ga tovo ioe, a vuhuna iau a bakovi madoru, i uka ma a bakovi ni bibi rike mule iau. Ga habi a nimalo na hanumu.”

*11:5: Ais 35:5-6; 61:1

*11:10: Mal 3:1; Luk 1:76

*11:12: Luk 16:16

*11:14: Mal 4:5; Mat 17:10-13; Mrk 9:11-13

*11:19: Mat 9:10

*11:21: Ais 23; Ese 26:1–28:26; Jol 3:4-8; Amo 1:9-10; Sek 9:2-4

*11:23: Vuh 19:24-28; Ais 14:13-15

*11:24: Mat 10:15; Luk 10:12

*11:25: 1Ko 1:26-29

*11:27: Mat 28:18; Ion 1:18; 3:35; 10:15; 17:2

*11:28: Jer 31:25