9
Yesu i yai ta okom kauwom niki dongua bei nokapu de tome
Mk 2:1-12; Lk 5:17-26
Di teingoro ena Yesu nuwi kopare ikai fure nuwi dian bunam koro tei inako dero nenen ikom akaiyom birom ori tei fungoro * Mt 4:13 yai ta okom kauwom yoporam muruwo goingoro yaromi kuki boromdi tei fairo moingoro te ari yokamai yaromi akire Yesu moingui tei wingoro te ari yokama yaromi fi kun dai teinga mapunom Yesu kanunguai “Na wanamyo, ne nomanenum wira duwamie. Na ne bianum faingua mora kore deiye,” di tongoro * Lk 7:48-49 ena ka di guwo dungua nuwi si ereinga ari moire nenen nomanenomdi koi “Yaromi Yai Gumam kam ka sumie,” di fingoro Yesu yokamai di finga kanere “Tora bengoro ne yokamai nomanenomdi niki epe de fime? Na okom kauwom yoporam goingua yai ‘Ne bianum kore deiye,’ epe di towaika te ne yokamai kanainga ka i bei gai goi narowambo bei gai goi narekename? Bore na yaromi ‘Ariyo! Ne kuki ire mangi fo!’ epe di towaika te yarom arekenangua ne yokamai kanaingai ka i bei gai goi narowambo bei gai goi narekename? Tora ka bei gai goi narowame? Ena epena na yaromi bei nokapu de teikoro iran okome ne yokamai fire di firaime, ‘Na ari gaunom wam mangi tawa yoporam fai tomie. Na bianom kore dowamie,’ epe di firaime,” Yesu di erere ena “Ne arere kuki ire ne ikinumdi fo,” yaromi di tome.* Yo 17:2 Ena yaromi arere ikomdi fume. Fungoro ari kanere kuri fire Yai Gumam yoporam ori epemere ari eronguai iran yokamai Yai Gumam kam akire dimie.
Yesu i Matiyu uwom boime
Mk 2:13-17; Lk 5:27-32
Ena Yesu ma dere wan furo yai ta kongo takis ikomdi tei moingua kanume. Yaromi kam i Matiyu. Ena Yesu “Ne na mounamdi uwo,” di tongoro yaromi arero Yesu mouwomdi fume. 10 Te Yesu Matiyu ikom fure ame dere kua kopuna nongoro te ari kasu kongo takis kunei i neinga ari munmane winga te bianom faingua ari munmane ama winga te Yesu te yaromi mouwomdi finga ari kua kopuna neingi ama neime. 11 Neingoro Feresi ari kanere yaromi mouwomdi finga ari “Tora bengoro ne yokamai ka nuwi si erongua yai te kongo takis ire kasu beinga ari te bianom faingua ari kua kopuna ama neime?” di erongoro * Lk 15:2; 19:7 12 Yesu yaromi fire “Giai bengua yai fu ari nupi faikeinga moingi tei fumo? Ma do. Giai bengua yai fu ari nupi fainga yokamai moingi tei fume. 13 Ne yokamai fure Yai Gumam kam mapunom fiyo. Kam mapunom i epe: ‘Ne yokamai fure ari tai ipun donguai fuka di erongua yokamai akire di erowaingere mun fi ereiye. Te ne yokamai fi mun einga tarom towane narowainga na mun fi erekeiye,’ Yai Gumam dume. Iran na ure ari nokapu morainga di gure erowaro kuiye. Ma do. Na ukai ari bianom faingua yokamai di gure erowaro wiye,” Yesu Feresi ari di erome.* Mt 12:7; 1 Ti 1:15
Kopuna “Nekenapune,” dire di guwo dinga mapunom i epe
Mk 2:18-22; Lk 5:33-39
14 Ena boromdi Yoane mouwomdi finga ari u Yesu moingui tei ure “Nonon mapunom i epe: Kakom kakom nonon te Feresi ari yokama kopuna ‘Nekenapune,’ dire moi topungoro ena tora bengoro ne mounumdi finga ari epe beikeime?” di teingoro * Lk 18:12 15 ena Yesu epe di erome, “Na moikamere epemere nenta ‘Opai inaye,’ di firangua yaromi moime. Ena opai ingua yaromi yokori morangua ariyoma yokamai nomanenom ipun dowambore? Ma deiyo! Yokamai mun fire kopuna munmane nowaime. Te okome ari ta yokamai ure yaromi a ki sire naingoro ena kakom i yaromi ariyoma niki de fire kopuna ‘Nekenapune,’ dire moi towaime,” Yesu dire te ka ta tokoi epe dume.* Yo 3:29 16 “Nenta gai koi wom iro boi diro gai gorom boi dungua dinomo towangua faikeme. Yaromi epe benangua gai si biruwangua i tokoi boi duwamie. Tokoi boi diro kun ori wom enamie. 17 Te nenta non meme gam gorom iro nuwi wain koi koikemie. Yaromi epe benangoro non meme gam i guwo duwangoro nuwi wain i fera diro ako mangi suwamie. Te non meme gam i ama niki dowame. Te nenta non meme gam koi nokapu iro nuwi wain koranguai ena kakom kakom surai nokapu ama duwamie. Te ne yokamai mapunonom i ari di erongua yokama konom koi i bei niki deime. Ena iran ne yokamai epe di erekeiyo,” Yesu ama di erome.* 1 Ko 10:21; 2 Ko 6:16
Yesu yai ori ta apom goingua tokoi bei arere tome. Te opai ta gaiyom suna akongua bei nokapu de tome.
Mk 5:22-43; Lk 8:41-56
18 Yesu ka i ari yokamai di ere moingoro Yura ka nuwi si ereinga ikom kiapam yai ta u Yesu moingui tei uro kauwom gurom boiro “Na aponam epena toka mora goimie. Ena ne ure ne okonum ama i gam akongoro tokoi yokori moramie,” di tongoro 19 ena Yesu arero yaromi mouwomdi fungoro te Yesu mouwomdi finga ari ama fime. 20-21 Yokamai fingoro ena opai ta Yesu mouwomdi ama ume. Oparomi kakom kakom akiyom suwo gera u dere moingoro oparomi moire te non iki okonom koro koro muruwo te kaunom surai epe moime. Oparomi “Na okonam towane yaromi gaiyom bunamdi tei si baunaika ena na moi firaye,” nenen nomanenomdi epe di fire ena Yesu mouwomdi teina tei uro okomdi yaromi gaiyom bunamdi tei si baungoro* Mt 14:36 22 Yesu awa tero oparomi kanero “Aponamyo, ne nomanenum erowai towame. Ne na fi kun dai narenga iran ne moi firanie,” di tongoro ena kakom boromdi opai moi fime.* Mk 10:52; Lk 17:19 23 Moi fingoro Yesu fure kiapam yai ikom ure ikai furo ari yokamai muku bakom fu dinga te ari muruwo gure gewo ori wom dinga kanere 24 “Ne yokamai muruwo mena fiyo. Ama gawo goikemie. Ama i yo wi faimie,” di erongoro ari yokamai yaromi wia goi teingoro * Yo 11:11 25 ena Yesu ari yokamai ewi mena dere fu ama gawo akaiyom fure ama okom akongoro arome. 26 Ena ka wayom ire man man fime.
Yesu i okonom murom gi dungua yai surai bei nokapu de erome
27 Yesu akai tei ma dere wan fungoro yai surai okonom murom gi dungua Yesu mouwomdi fure u boire “Dawiri wamyo, ne no surai kanom fi noro,” di teipikoro * Mt 1:1; 20:29-34 28 Yesu iki ikai fungoro yai surai Yesu moingui tei upikoro “Na tai i epe benaika ne surai fi ki si nareipiro?” di erongoro “Ari Wanopanomyo, no surai fi ki si erepuiye,” di teipikoro 29 ena Yesu okom yai surai okonom muromdi akoro “Ne surai fi kun daipikamere epe wom ne surai tai fuka di erowamie,” di erongoro * Mt 8:13; 15:28 30 ena surai okonom murom fura dome. Fura dongoro Yesu ka yoporam boiro diro “Ne surai ka wayom i yai ta di tekeiro,” di erongoro 31 ena surai mena fure Yesu kam wayom ari munmane koro koro moingi di ereipire.
Yesu tai ta giram si ingua bei tome
32 Yai surai u mena naro bei moipikoro ena ari suwo koropane yai ta murom niki dongua ikai moingua ena ka dikengua akiro Yesu moingui tei wingoro 33 Yesu murom niki dongua awi mena dongoro ena ka dikengua yai tokoi ka dungoro te ari muruwo au diro “Koma nonon tai epe Isirae akai tawa kankepune,” dingoro * Mt 12:22 34 te Feresi ari ama moire “Murom niki deinga yokamai kiapanom yai yoporam boingua yaromi tongua ena yaromi murom niki deinga yokamai ewi mena domie,” yokamai epe dime.* Mt 12:24; Mk 3:22; Lk 11:15
Yesu yaromi ari yai opai kanom fime
35 Ena okome Yesu iki birom ori te akai gawo muruwo wan furom ka nuwi si ereinga ikom ikai furo gunom kam nuwi si erere te Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua kam di mari de erere te ari nupi mapunom mapunom fainga yokamai bei nokapu de erome.* Mt 4:23; Mk 1:39 36 Yesu ari munmane ekanungoro epe non sipsip kiapam yai moikengamere ari epe moire te yokamai nomanenom unanan fungoro te yokamai niki ori wom dero moingoro ena Yesu miriyom kipi ori wom kai erome.* Mt 14:14; Mk 6:34 37 Iran Yesu mouwomdi finga ari “Kopuna munmane nokapu kira suna tei mokongoro te kokonan ari munmane kopuna si gai nowainga yokamai moikeime.* Lk 10:2; Yo 4:35 38 Iran ne yokamai tai woi nongua si gai nowainga kapakom yai ka make ei teiyo. Ena yaromi kokonan ari ewi dongoro fure kopuna kuku boi towaimie,” Yesu epe di erome.

*9:1: Mt 4:13

*9:2: Lk 7:48-49

*9:6: Yo 17:2

*9:11: Lk 15:2; 19:7

*9:13: Mt 12:7; 1 Ti 1:15

*9:14: Lk 18:12

*9:15: Yo 3:29

*9:17: 1 Ko 10:21; 2 Ko 6:16

*9:20-21: Mt 14:36

*9:22: Mk 10:52; Lk 17:19

*9:24: Yo 11:11

*9:27: Mt 1:1; 20:29-34

*9:29: Mt 8:13; 15:28

*9:33: Mt 12:22

*9:34: Mt 12:24; Mk 3:22; Lk 11:15

*9:35: Mt 4:23; Mk 1:39

*9:36: Mt 14:14; Mk 6:34

*9:37: Lk 10:2; Yo 4:35