14
Na Dale Sheep ma nina vure
Keri ke, inau tu righia na Dale Sheep* Dale Sheep Na vavaghaha ni Jesus. te tughuru tana vuvungana na ghotu Zion, na ghotu Zion Na komu sule Jerusalem te ghaha tana ghotu Zion. ma sakai na hangalatu me vati hangavulu vati na togha (144,000) ni tinoni tatana. 144,000 ni tinoni Righia Ezekiel 9:4; Na Livu 7:3-4 Rana vure raini tara loghoa tua tana raedira na ahana na Dale Sheep mana ahana na Tamana. Mi nau tu rongovia na talama te mai i kokou te vaghaa na karaha ni tahi sule pana viviha ragiragi. Me vaghaa tara talu kolui na lei gita mara tingilighi. Na ovu ni tinoni ini tara lingea na linge vaolu i naghona na malei sopouna God, mi naghodira ara vati na totobo vola me rua hangavulu vati na mane nagho. Me taho ahei ke tangomana ge ke naunaua na linge eni, gaira vamua kiri a sakai na hangalatu me vati hangavulu vati na togha, God te huiolira tua tana maramana. Gaira tara marabu tana tarunga vaghara na lei tahula tara kabu maemane, mara saritaonia na Dale Sheep ivei tua te va iga. Gaia te huiolira na lei tinoni raini, itadira na lei tinoni tana maramana, te vaghaa na vanga hinava ni heveioli vania God maia na Dale Sheep. Me taho ghua na kiko tana mangadira, ma gaira tara marabu tana matana God. Zephaniah 3:13
E tolu na angel
Mi nau tu righia sakai ghua na angel te lovo ighobuna na oka i kokou te holaa na Rongorongo Uto kasila, me ladavaghinia vanira na lei tinoni tana maramana, te vaghara na vure tana lei kema mana lei leu mana lei koukomu. Ma gaia te ghaeghahe me ghaghua, “Kau nia kikinima God ma kau vahea na rongoragha, na pukuna na bona ni bongi te sara mai tua ge ke sopou me ke detera na lei tinoni soko. Holohabaa na pukuna gaia te gonia na kokou mana pari, na tahi mana lei vuravura ni beti.”
Me ruani na angel te tumuria va tana oka na diki angel me ghaghua, “Babylon§ Babylon Aeni na aha rana taluutuni dania tara holo nia na komu sule Rome. te durake! Eo, na komu sule keri te durake tua, na pukuna te hulira na lei kema tana maramana ge ra kabalaghi mara inuvia na wine taonia nina gehegehe dika ni huli.” Isaiah 21:9; Jeremiah 51:8; Na Livu 18:2
Me toluni na angel te tumurira va te ghaeghahe me ghaghua, “Rahei kara holohabaa ma kara nia kikinima na maumanu asi maia na titinonina ma rahei kara lavipangotia nina vaughilala tana raedira pana limadira, 10 keri ge kara inuvia mughua na wine ta nina rutu God, ma God ke torora. Didira na vahaghitaili te mava ngangata, ma God ke mua arovira. Ma kara nia vahaghitaili ngangata na paparana na lake, i naghodira na lei angel tabu maia na Dale Sheep. Isaiah 51:7; Vuivuni 19:24; Ezekiel 38:22 11 Na ahuna na lakena didira na vahaghitaili te pughupughu dato ke va me va, ma kara mua loghoa na togholuvu, na pukuna tara holohabaa na maumanu asi maia na titinonina mara lavipangotia na vaughilalana na ahana.” Isaiah 34:10 12 Na pukuna keri nina vure tabu God kara vadangitai mughua tana bona kara vahaghitaili. Gaira arahei tara taonia nina vetena God mara taluutunia Jesus haia.
13 Keri ge mi nau tu rongovia na talama ni manga i kokou te ghaghua, “Ko gere horua eni, te vuivuni taeni God ke vautora gaira tara mate na pukuna tara taonia Lord Jesus.”
Mana Tarunga Tabu te bosa, “Eo, te utuni! Gaira kara aheahe ta didira na lutu laga, mara lavia na taba vania didira na lei gehegehe uto.”
Na dete sosoko vania na maramana
14 Mi nau tu righia na ghoghopa pura mana Dale Tinoni te sopou vuvungana. Daniel 7:13 Gaia te hungia tana uluna na pitiulu ni gold, mana ivi keku te vanga tana limana.* 14:14 na ivi keku Na vure tara nia toka na vuavua ni wheat. 15 Keri ke sakai na angel te rughuhoru mai tana Valetabu me hoholo laga vania va gaia te sopou tana vuvungana na ghoghopa, “Ko nia lutu na ivi keku, e sara tua na bona ge ko purisighi na vuavua, na pukuna e maghutu tua na vuavua tana maramana.” Joel 3:13 16 Ma gaia te sopou tana ghoghopa te alokaghinia va nina na ivi keku tana maramana me purisighi na vuavua udolu.
17 Mi murina keri, sakai na angel ghua te rughuhoru mai tana Valetabu, me tabea ghua na ivi keku. 18 Ma sakai na angel ghua te loghoa na maana ge ke righitaonia na lake tana bela tabu, te rughuhoru mai me ghaeghahe vania va na angel te tabea na ivi keku, “Ko nia lutu itaeni nimua na ivi keku mo ko purisighi na lei vunguvungu ni grape tana maramana, na pukuna tara maghutu udolu tua.” 19 Mana angel te alokaghinia va nina na ivi keku tana vuvungana na maramana me purisighi na lei vunguvungu ni grape, me hoghonighi va tana lokana na vatei bita vuavua ni wine te sule ngangata, mara turiturighi. Rana Jew tara turiturighi na lei grape ge ke nina kokolo te mai so. Keri ge kara taluhaghea mana kokolo te tughua tana wine. Na bona keri na vaughilalana nina rutu God. Aeni na mabubu nia na vahaghitaili vanira rana vure tara mua taluutunia God. Na lei grape tara tughura rana vure raini. 20 Mana lei grape tara turiturighi lokana na vatei bita wine i pari bebetena na komu sule. Tana bona tara turiturighi, na kokolo ni grape te mua tave, mana ghabu te tave horu mai tana taetavena na vatei bita wine vaghaa na daidari na darona e sakai hangalatu ono hangavulu na togho (160,000) ni ghoto,§ sakai hangalatu ono hangavulu na togho ni ghoto Greek - sakai na togha ono hangalatu (1,600) na stadia. mana lalona a sakai na ghoto. Isaiah 63:3

*14:1 Dale Sheep Na vavaghaha ni Jesus.

14:1 na ghotu Zion Na komu sule Jerusalem te ghaha tana ghotu Zion.

14:1 144,000 ni tinoni Righia Ezekiel 9:4; Na Livu 7:3-4

14:5 Zephaniah 3:13

§14:8 Babylon Aeni na aha rana taluutuni dania tara holo nia na komu sule Rome.

14:8 Isaiah 21:9; Jeremiah 51:8; Na Livu 18:2

14:10 Isaiah 51:7; Vuivuni 19:24; Ezekiel 38:22

14:11 Isaiah 34:10

14:14 Daniel 7:13

*14:14 14:14 na ivi keku Na vure tara nia toka na vuavua ni wheat.

14:15 Joel 3:13

14:19 Rana Jew tara turiturighi na lei grape ge ke nina kokolo te mai so. Keri ge kara taluhaghea mana kokolo te tughua tana wine.

14:19 Aeni na mabubu nia na vahaghitaili vanira rana vure tara mua taluutunia God. Na lei grape tara tughura rana vure raini.

§14:20 sakai hangalatu ono hangavulu na togho ni ghoto Greek - sakai na togha ono hangalatu (1,600) na stadia.

14:20 Isaiah 63:3