19
Na lei linge togotogo i kokou
Mi murina na lei totobo raini, inau tu rongovia na talama ni manga sule te vagha na ngingili ni vure subo i kokou tara ghaghua,
“Hallelujah! Eo, holohabaa dida na God te vavolaghita.
Gaia vamua te loghoa na maana sule mana rongoragha!
E utuni me maemane nina dete!
E dete sokoa tua na rebi Babylon,
na pukuna te hulira tana hahi na lei tinoni ni maramana nia nina lei nilabu dika.
Ma God te nia lavitughu,
na pukuna te labumatera nina tinoni ni lutu.” Eruani Vetena 32:43; 2 Vunaghi Haba 9:7
Mara ghoi ghaeghahe mara ghaghua,
“Hallelujah! Eo, Holohabaa God!
Na ahuna mana ruruhuna na lake te ghani taghalaghinia na komu sule keri
te pouta dato ke va me va.” Isaiah 34:10
Me rua hangavulu vati na mane nagho, maia e vati na totobo vola tara kutuhoru mara holohaba God te sopou tana malei sopou ni vunaghi haba tara bosa mara ghaghua, “Amen. Hallelujah!”
Mi nau tu rongovia na manga te horu mai tana malei sopou ni vunaghi haba te bosa me ghaghua,
“Ighau tau nia kikinima, mau holohabaa dida na God!
Ighau soko nina tinoni ni lutu, na sule pana pile, kau mai holohabaa!” Buka Linge 115:13
Mi nau tu ghoi rongovia na talama ni manga ni vure subo te vagha na karaha ni tahi sule te talama, maia na viviha ragiragi te bosa,
“Hallelujah! Eo, holohabaa God,
na pukuna dida Lord God puku ni maana te vunaghi pungisighi na lei totobo soko! Ezekiel 1:24; Buka Linge 93:1; 97:1; 99:1
Kau mai togotogo ma kau rivurivu
ma ka vahea na holohaba!
Na pukuna e sara tua na bona ge na Dale Sheep ke taulaghi,
mana vaivine te gonigonidila heghena tua ge ke tauna na Dale Sheep.* na vaivine ... ke tauna na Dale Sheep Na vaivine te vaughilalana nina vure tabu God.
Ma God te talana vania ge ke nia pupulu na tivi utoutoa,”
te pura me marabu.”
Na tivi utoutoa te vaughilalaa didira na gehegehe uto nina vure God.
Mana angel te bosa vaniu me ghaghua, “Ko gerea te vagha eni, God ke vautora rahei te holora mai ta nina vangakolu na Dale Sheep.” Me ghoi bosa me ghaghua, “Na lei bosa utuni raini tara butu mai ta God.” Matthew 22:2-3; Na Livu 3:20
10 Ma vaho ge u tualaghi tuturu ge ku holohabaa, hauva ge bosa vaniu te vagha eni, “Taho! Ko bei holohabau gea, na pukuna inau nina tinoni lutu God tu vaghagho ighoe vamua, maia na lei hoghomu tana taluutuni, tara taonighi na lei tarai te utuni Jesus te bosatatei. Keri ge ko holohabaa God vamua na pukuna na bosana te maana me utuni te hangara na lei prophet. Na pukuna Jesus te bosatatea na utuni eni, te maanangira na lei tinoni ge kara tughunitatea na bosana God.”
Na tinoni te sopou vuvungana na horse pura
11 Mi kakeri mu righia na kokou te hahangavi mana horse pura te tughuru iga. Mana ahana na tinoni te sopou vuvungana tara holoa nia, “Maemane mana Utuni.” Na nilabuna te maemane tana bona te detera na lei tinoni, ge veitotoghoni kolura ghana na levunimate. Ezekiel 1:1; Buka Linge 96:13; Isaiah 11:4 12 Mana matana te ruruhu vaghai na lake, me subo na pitiulu tana uluna. Mara gerea na aha itatana, ma gaia heghena vamua te ghilala na ghanaghana ilokana. Daniel 10:6 13 Me nia pupulu na tivi tara lumia tana ghabu, mana ahana ke, “Na Bosana God.” 14 Mana lei malaghai ni kokou tara nia pupulu na tivi marabu te pura ngangata tara tumuria, mara sopou ghua vuvungani na lei horse pura. 15 Mana isi te vanga ngangata te horu mai tana mangana, ma gaia eni ke nia lagavule itadira na lei kema ni maramana, me ke vunaghidira nia na maana sule ngangata, me ke tatea vanira nina rutu God puku ni maana te sule ngangata. Gaia te vagha na tinoni te turi bitaa na vavanga ni wine ge ke tave horu mai na kokolona. Buka Linge 2:9; Isaiah 63:3; Joel 3:13 16 Mi ta nina tivi, maia na tuana tara gerea na aha eni, “Na Vunaghi haba vulera na lei vunaghi haba udolu, ma Lord vulera na lei lord soko.”
17 Mi murina eni, tu ghoi righia ghua na angel te tughuru tana aho me holora na lei manu tara lovo kolili tana oka, “Kau savukolu mai ta nina tabatu God te gonidila tua vanighau. 18 Kau mai ghanighi na vinahidira na lei vunaghi haba, mana lei mane nagho tara hulira na lei malaghai, mana lei malaghai ghua, mana vinahidira na lei horse, ma rahei tara sopou vuvungadira. Eo, kau ghanighi na vinahidira na lei tinoni soko, gaira tara tatavahale maira na lei seka sule mana pile.” Ezekiel 39:17-20
19 Mi kakeri, mu ghoi righia na maumanu asi te holokolura na lei vunaghi haba ni maramana, ma didira na lei malaghai ge kara veitotoghoni kolua gaia te sopou vuvungana na horse pura kolura nina malaghai. 20 Mara lagavulea na maumanu asi, maia na prophet sorisori te gonighi na lei butuli sule tughua na maumanu asi. Na butuli raini te gueguelora rahei tara holopangotia nina vaughilala na maumanu asi mara holohabaa na titinonina. Na maumanu asi mana prophet sorisori tara sonihaghera ilokana na kolo ni lake. Na Livu 13:1-18 21 Mana tinoni te sopou ivuvungana na horse pura te labumatera rodidira na lei malaghai nia na isi te horu mai tana mangana, mana lei manu tara lovohoru mai mara ghanighi na vinahidira na lei malaghai, ge kara nighi mahu.

19:2 Eruani Vetena 32:43; 2 Vunaghi Haba 9:7

19:3 Isaiah 34:10

19:5 Buka Linge 115:13

19:6 Ezekiel 1:24; Buka Linge 93:1; 97:1; 99:1

*19:7 na vaivine ... ke tauna na Dale Sheep Na vaivine te vaughilalana nina vure tabu God.

19:9 Matthew 22:2-3; Na Livu 3:20

19:11 Ezekiel 1:1; Buka Linge 96:13; Isaiah 11:4

19:12 Daniel 10:6

19:15 Buka Linge 2:9; Isaiah 63:3; Joel 3:13

19:18 Ezekiel 39:17-20

19:20 Na Livu 13:1-18