21
Sa Vedara te Zihova
Kamo mae koa rau sa zinama te Zihova: “Tuna na tie, taliri, mamu tia la pa Zerusalema, mamu korokorotae nia sa Zelepade. Mu va balau ia sa popoa Izireli, mamu zama la guahe koasa: ‘Hiera gua si zama nia e Zihova: Arau kana gamu si gamu. Kote lobusu vagia Rau sa Qua vedara koasa nana vovoina meke seke pani koa gamu saripu leanadi meke kaleanadi, sari karua beto. Sina kote va matei Arau saripu leanadi meke kaleanadi, ke sa Qua vedara si kote ta vagi vura pa nana vovoina meke ta seke la koari doduru pa kali gede kamo koari pa kali matao. Meke kote gilana betoi ri doduru tie sapu Arau Zihova si ele vagi vura nia pa nana vovoina sa Qua vedara; na lopu kote ta veko pule la vasina si asa.’
Gua ke mu silava, tuna na tie! Silava pa kenu dia, na sigiti bulomu meke noma hola sa tinalotaṉa. Pana nanasa igo rini, ‘Na vea ke silava si agoi?’ gua, si mu olaṉa guahe, ‘Sina korapa mae sa inavoso. Doduru bulo si kote kolo palae pa minatagutu meke doduru lima si kote malohoro mate; doduru maqomaqo si kote malohoro meke doduru tuṉutuṉu si kote neneqara.’ Na korapa mae sia! Meke na hinokara kote ta evaṉa si hie, zama vura gua si Arau Zihova sa Baṉara.”
Kamo mae koa rau sa zinama te Zihova: “Tuna na tie, korokorotae, mamu zama guahe, ‘Hiera gua si zama nia e Zihova:
Na vedara, na vedara,
tava ṉaru meke tava ṉedala.
10 Tava ṉaru nama pude seke,
tava ṉedala, meke malakapi toa!
Vea, mada qetuqetu nia sa kolu binaṉara tanisa tuqu, se Ziuda? Sa vedara kote sekei sari doduru kolu gugua asa.
11 Sa vedara si kamo nana totoso pude tava ṉedala,
pude ta tuqe vagi pa lima;
ele tava ṉaru si asa meke tava ṉedala,
tava nama ponia sa lima tanisa tie seke.
12 Tuna na tie, mu kabo vura, mamu uui,
ura na huhuku la koari na Qua tinoni sia;
na huhuku la koari na koburu tavia pa Izireli.
Ta gona la koasa vedara si arini
somana la koari na Qua tinoni.
Ke mu pohari raqaraqamu pa tinalotaṉa.
13 Na pinodepodeke si hinokara kote kamo mae. Ke vegua kote hoda la sa kolu binaṉara te Ziuda, be ta seke si asa pa vedara? zama vura gua si Arau Zihova sa Baṉara.’
14 Ke tuna na tie, mu korokorotae,
mu popoharani sari limamu.
Mani seke karua totoso sa vedara,
babe ṉeta totoso tu.
Na vedara tana seke bisa,
na vedara tana seke va eoṉo,
si kote raza mae pa doduru vari kalina.
15 Pude kote malohoro gore pa minatagutu sari bulodia,
meke kote soku si hoqa,
ke va nama ia Arau sa vedara pude seke
koari doduru sasada.
Ura na ta tavete pude malakapi guana kapi,
meke ta tuqe si asa pude seke va mate.
16 Agoi na vedara, mu seke la pa kali matao,
beto si la pa kali gede,
pavei mo sapu tia la sa livo vedara.
17 Arau ba kote popohara ni Limaqu,
pude va betoa sa Qua tinaṉaziri.
Arau Zihova si ele zama.”
Sa Vedara Tanisa Baṉara pa Babiloni
18 Kamo mae koa rau sa zinama te Zihova: 19 “Tuna na tie, gasi vura ni si karua siraṉa tana vedara tanisa baṉara pa Babiloni pude ene i. Karua beto si kote topue vura pa keke popoa. Tavetia si keke gila koa ia kubekubere pozapoza koasa vari pazana la koasa vasileana lavata. 20 Va turu ia si keke gila koa ia pozapoza koasa siraṉa tanisa vedara tanisa baṉara pa Babiloni pude la raza pa Raba sapu tadi na tie Amoni meke keke pule si pude la raza pa Ziuda meke sa vasileana Zerusalema sapu ta gobana.
21 Na kote noso sa baṉara pa Babiloni koasa vari pazana sa siraṉa, koasa vasina sapu paqaha rua sa siraṉa, pude hata ia pavei kote kekere la: Kote mudumudukeda si asa, kote nanasi sa sari nana beku, kote viliti sa sari berodi ri na kurukuru sapu tava vukivukihi. 22 Pa lima mataona kote goto sa mudumudukeda pude kekere la pa Zerusalema si asa. Vasina kote va nama ni sa sari na dekuru nomadi pude raza va huara nuquru i sari sasada pa goba, pude tozia sa zinama pude seke, pude va kabo ia sa kinukili pude varipera, pude koa vari likohae nia pude rapatia, meke tomotomo lania sa pepeso pa kali goba pude haele nuquru pa korapana. 23 Kote guana inavoso kokoha koarini pu tavete vinariva egoi koasa baṉara pa Babiloni, ba asa kote tozini sari dia sinea meke raovo taloani.
24 Gua ke hiera gua si zama nia Arau Zihova sa Baṉara: ‘Koa gua sapu gamu telemia balabala vagi sari mia sinea koari na mia vina gugue, ke va vura i gamu sari mia tinavete va kaleana koari doduru pu taveti gamu, sina gamu taveti si hire ke kote ta raovo taloa si gamu.
25 Kei, agoi na koburu tavia kaleanamu pa Izireli, sa mua rane si ele kamo, sa mua totoso pude tava kilasa si ele kamo, 26 hiera gua si zama nia Arau Zihova sa Baṉara: Vagi pania sa hade batu, va rizu ia sa toropae baṉara. Na lopu kote gugua pukerane sia: Sarini pu koa va pepekae si kote ta ovulu sage meke sarini pu ta ovulu sage si kote tava gore. 27 Tinahuara! Tinahuara! Kote vata evaṉae nia na tinahuara Arau! Meke lopu kote ta kuri pule osolae kamo si asa pu kote huara ia; koa sa kote vala nia Arau si asa.’
Sa Vedara meke sari Tie Amoni
28 Tuna na tie, agoi si mamu korokorotae, mamu zama guahe, ‘Hiera gua si zama nia e Zihova Baṉara pa guguadi ari tie Amoni meke sari dia zinama ṉoṉovala koari na tie Izireli:* Zer 49:1-6; Izk 25:1-7; Em 1:13-15; Zepa 2:8-11
Na vedara, na vedara,
ta lobusu vagi pude seke,
tava ṉedala pude va eoṉo
meke pude malakapi guana kapi!
29 Vea leleadi gua sari dinogodogorae kokohadi
meke sari vinakuvakutae kokohadi pa gugua mia,
ba sa vedara si kote goto pa rua dia
ari tie kaleadi pu kote ta seke,
pu kamo sa dia rane
pu kamo sa dia totoso pude tava kilasa.
30 Veko pule la nia sa vedara pa nana vovoina.
Pa vasina sapu ta kuri si agoi,
koasa popoa tadi na tiatamamu,
vasina kote pitu igo Arau si agoi.
31 Kote zoropo vura nia Arau sa Qua tinaṉaziri koa goi
meke kote siṉo vura nia Rau sa Qua binugoro maṉinina koa goi;
kote vala nigo Arau koari tie bubugorodi,
tie tumaedi pa huhuara.
32 Agoi si kote na huda tana nika,
kote tava zoloro sa eharamu pa mua popoa soti,
meke loke tie kote balabala pule igo;
ura Arau Zihova si ele zama.’ ”

*21:28 Zer 49:1-6; Izk 25:1-7; Em 1:13-15; Zepa 2:8-11