8
Zisu sa Nada Ṉati Hiama Kenukenue
Sa ṉatina sa ginugua sapu gunia gami hie, si e Zisu sa nada Ṉati Hiama Kenukenue sapu korapa tokani gita. Korapa habotu si Asa pa kali mataona sa habotuana baṉara tolavaena te Tamasa ululuna pa Maṉauru.* Sam 110:1 Korapa koa na Ṉati Hiama Kenukenue meke na nabulu si Asa koasa Ipi Hopena Hinokara vasina koasa Tamasa, koasa vasina hopena pa hopena, sapu ta kuri koa sa Tamasa ba lopu pa lima tie.
Sari doduru ṉati hiama kenukenue si ta vizata pude ponia sa vinariponi meke na vina vukivukihi kurukuru koe Tamasa. Ke sa nada Ṉati Hiama Kenukenue si kote koa nana tugo sa kurukuru sapu kote va vukivukihi la nia Sa koe Tamasa. Be koa hola koa gita pa pepeso se Zisu, si lopu kote boka ta evaṉae na hiama si Asa, sina koa dia sari na hiama saripu tava egodi pa Tinarae te Mosese pude taveti sari na vina vukivukihi. Sa tinavete hiama sapu tavetia rini sina kinehana mo sa tinavete hiama pa Maṉauru, ke sa Ipi Hopena pu tavetia Mosese ba gua tugo, na kineha, meke vina titilana mo sapu koa pa Maṉauru. Gua asa ke, totoso hiva podalae kuria Mosese sa ipi d hopena te Tamasa si zama koa sa sa Tamasa, “Mu kopu valeana, pude mamu tavete valeania sa kinehana sa Ipi Hopena sapu gugua ele va dogoro nigo Rau pa toqere,” gua si Asa.* Ekd 25:40 Ba kamahire si gilania gita sapu sa tinavete hiama sapu tavetia Zisu si arilaena hola nia sapu tadi na hiama pukerane, gua tugo sapu sa vinariva egoi sapu tavetia e Zisu pa vari korapana sa Tamasa meke sari Nana tie si leana hola, sina soto si asa koasa vina tataradi rina tiṉitoṉa pu leadi hola.
Be guana ele gotogoto valeana sa vinariva egoi te Mosese, si lopu kaqu ta hivae pule si keke vinariva egoi vaqura. Ba sina ele dogoria Tamasa sapu lopu gotogoto sa vinatabe tadi na tie koasa vinariva egoi te Mosese, ke zama guahe si Asa pa Kinubekubere Hope:* Zer 31:31-34
“Na totoso si korapa mae,
pana kote tavetia Rau si keke vinariva egoi vaqura,
pa varikorapaqu Rau meke sari na tie Izireli, meke Ziuda.
Sa vinariva egoi vaqura hie si kote votikaena koasa vinariva egoi
sapu tavetia Rau koari na tiatamadia pukerane
sipu sese vura ni Rau si arini pa Izipi.
Sa vinariva egoi te Mosese si lopu va tabea rini;
gua asa ke ele etulu pani Rau si arini.
10 Ego, hie sa vinariva egoi sapu kote tavetia Rau koari na tie Izireli:
Vugo repere si kote va gilana ni Rau pa dia binalabala,
meke kote va nonoga ni Rau pa bulodia sari na Qua tinarae,
meke Arau si kote na dia Tamasa, meke arini si kote na Qua tinoni.
11 Totoso asa si kote beto sa tie pude va tumatumae ia sa turaṉana,
babe keke tie va tumatumae ia sa tasina, meke zama guahe, ‘Mu tumae nia se Zihova,’ gua,
sina kote tumae beto nau rini si Arau,
podalae pa koburu hitekena kamo pa tie nomana,
12 Ura kote taleoso ni Rau sari dia kinaleana
meke lopu kote balabala pule i Rau sari dia sinea,” gua sa Tamasa.
13 Totoso poza nia Tamasa “sa vinariva egoi vaqura”, si hobe nia Sa si asa koasa vinariva egoi koana; meke gilania gita sapu sa tiṉitoṉa sapu ele koana, meke ele hola nia totoso, si lopu sana kaqu murimuri palae.

*8:1 Sam 110:1

*8:5 Ekd 25:40

*8:8 Zer 31:31-34